Zastava Bosne i Hercegovine

Rodna ravnopravnost, obaveza zapošljavanja osoba sa invaliditetom i druge obaveze poslodavca

Email Print



NAPOMENA:

  • Ovaj stručni tekst se odnosi na propise koji važe na dan njegovog objavljivanja. Svi izneti stavovi su stručni stavovi, odnosno shvatanja autora teksta, koja se baziraju na tumačenju pozitivnopravnih normi, i ne predstavljaju obavezujuće instrukcije.
  • Ulaskom u DEMO verziju pravne baze Paragraf Lex, možete BESPLATNO pristupiti SVIM propisima Srbije i time možete utvrditi ažurnost ovog teksta.

Za razliku od posetilaca vebsajta koji mogu bez naknade pročitati odabrane stručne tekstove koji se odnose na pozitivne propise na dan objavljivanja teksta, pretplatnici na pravnu bazu Paragraf Lex, u bazi uvek imaju dostupne tekstove koji se odnose na prethodne, nevažeće verzije propisa kao i nove komentare i druge dokumente koji se odnose na važeće propise. Isključivo pretplatnici na pravnu bazu uvek imaju pristup i ažurnim dokumentima. Baza se ažurira na dnevnom nivou.

Autor: Redakcija

Objavljeno: 19.11.2021.



Iz oblasti rodne ravnopravnosti, nije propisana obaveza poslodavca da donosi bilo kakve pravilnike, ali zato odredba člana 16. Zakona o rodnoj ravnopravnosti (dalje: ZRR) predviđa zakonsku obavezu za poslodavca koji ima više od 50 zaposlenih i radno angažovanih lica, i koja se ogleda u određivanju i sprovođenju posebnih mera u zavisnosti od ciljeva koje je potrebno ostvariti njihovim određivanjem i sprovođenjem. 

Posebne mere određuju se i sprovode u okviru godišnjih planova ili programa rada, odnosno u skladu sa ovim i drugim zakonima, pripremaju ih i donose organi javne vlasti i poslodavci, koji, pored elemenata propisanih zakonom, obavezno sadrže i deo koji se odnosi na ostvarivanje i unapređenje rodne ravnopravnosti.

Kada se radi o godišnjem planu ili programu rada organa javne vlasti ili poslodavca - ZRR utvrđuje obaveze donošenja programa ili plana, obaveštavanja Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i dostavljanja programa/plana rada.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom (dalje: ZPRZOI) u odredbi člana 24. konstituiše obavezu svakog poslodavca koji ima najmanje 20 zaposlenih da ima u radnom odnosu određeni broj osoba sa invaliditetom.

Naime, poslodavac koji ima od 20 do 49 zaposlenih dužan je da ima u radnom odnosu jednu osobu sa invaliditetom, poslodavac koji ima 50 i više zaposlenih dužan je da ima u radnom odnosu najmanje dve osobe sa invaliditetom, i nasvakih narednih započetih 50 zaposlenih po jednu osobu sa invaliditetom. Novoosnovani poslodavackoji ima 20 i više zaposlenih, nema obavezu zapošljavanja osoba sa invaliditetom u trajanju od 24 meseca od dana osnivanja, i ovde je važno napomenuti da se privredna društva nastala statusnom promenom, uključujući i podelu uz osnivanje, ne smatraju novoosnovanim poslodavcem pa samim tim ukoliko imaju 20 i više zaposlenih, nisu oslobođena obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom.

Obavezu zapošljavanja osobe sa invaliditetom osim zapošljavanjem, poslodavac može da izvrši i uplatom iznosa od 50% prosečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike za svaku osobu sa invaliditetom koju nije zaposlio, ili izvršenjem finansijske obaveze u postupku javne ili druge nabavke iz ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa preduzećem za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, kao i iz ugovora o kupovini proizvoda ili vršenju usluga tog preduzeća, izuzev obaveza nastalih u realizaciji ugovora iz oblasti trgovine na veliko - u vrednosti od 20 prosečnih zarada po zaposlenom u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike u momentu zaključenja ugovora, čime se poslodavac oslobađa obaveze zapošljavanja jedne osobe sa invaliditetom, za narednih 12 meseci od dana izvršenja obaveze.

Ako poslodavac ne ispuni obavezu zapošljavanja osoba sa invaliditetom ili prijavi da je zaposlena osoba koja se ne smatra osobom sa invaliditetom u skladu sa ovim zakonom, poslodavac - pravno lice se kažnjava novčanom kaznom od 200.000,00 do 1.000.000,00 dinara za prekršaj, novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 dinara odgovorno lice u pravnom licu, a novčanom kaznom od 5.000,00 do 400.000,00 dinara preduzetnik, prema odredbi člana 50. stav 1. tačka 3) i st. 2. i 3. ZPRZOI.

Obaveze poslodavca u vezi sa zabranom pušenja u zatvorenom radnom i javnom prostoru

Poslodavac ima obaveze i prema Zakonu o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu (dalje: ZZSIDD), i to pre svega da sprovede zabranu pušenja u prostoru u kome je pušenje zabranjeno,obezbedi prostor bez duvanskog dima, kao i da obezbedi da se u tom prostoru ne nalaze opušci duvanskih proizvoda i pepeljare, istakne znak zabrane pušenja na svim ulaznim vratima svakog zatvorenog radnog i javnog prostora u kome je pušenje zabranjeno, kao i na drugim vidnim mestima i da imenuje odgovorno lice za kontrolu zabrane pušenja koje je dužno da sprovede ovu zabranu.

Odgovorno lice dužno je da kontroliše zabranu pušenja u prostoru u kome je zabranjeno pušenje u skladu sa ZZSIDD i odgovorno je za sprovođenje mera zabrane pušenja propisanih ovim zakonom a odgovorno lice može pismeno da zaduži jedno ili više zaposlenih lica da u njegovo ime i za njegov račun kontrolišu zabranu pušenja.

U tom smislu, poslodavac ima obavezu da donese odluku o zaduženju lica za kontrolu zabrane pušenja.

Novčanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako u svakom prostoru u kome je zabranjeno pušenje, kao i u svim vozilima javnog prevoza i prostoru iz člana 4. stav 2. ZZSIDD na vidnom mestu, odnosno na više vidnih mesta zavisno od organizacije rada i obavljanja delatnosti ne istakne znak zabrane pušenja, odnosno znak da je pušenje u određenim prostorijama dozvoljeno ili ako na jednom ili više vidnih mesta u prostoru u kome je zabranjeno pušenje, za svaku smenu obavljanja delatnosti ne istakne ime lica ovlašćenog za kontrolu zabrane pušenja u tom prostoru, odnosno delu tog prostora, kao i u vozilu javnog prevoza i prostoru iz člana 4. stav 2. ZZSIDD, s podacima o mestu gde se to lice nalazi i brojem telefona tog lica na koji se može prijaviti pušenje u tom prostoru, novčanom kaznom od 30.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u pravnom licu a novčanom kaznom od 300.000 do 500.000 dinara i preduzetnik.

Evidencije u oblasti rada

Bez obzira na broj zaposlenih, poslodavac je dužan da od momenta zasnivanja radnog odnosa sa zaposlenim ili drugog vida radnog angažovanja vodi sve potrebne evidencije u skladu sa relevantnim zakonskim propisima.

Obaveza vođenja evidencija u oblasti rada, utvrđena je pre svega Zakonom o evidencijama u oblasti rada (dalje: ZEOR), ali i brojnim podzakonskim aktima. Naime, ZEOR uređuju se vrste, sadržaj i način vođenja evidencija u oblasti rada, kao i način prikupljanja, obrade, korišćenja i zaštite podataka iz tih evidencija.

U oblasti rada ustanovljavaju se, evidencija o zaposlenim licima, evidencija o slobodnim radnim mestima, evidencija o nezaposlenim licima, evidencija o zaradama zaposlenih lica, evidencija o ponudama stranih poslodavaca za zapošljavanje građana Savezne Republike Jugoslavije u inostranstvu, evidencija o građanima Savezne Republike Jugoslavije na radu u inostranstvu, evidencija o zaposlenim i nezaposlenim stranim državljanima i licima bez državljanstva (dalje: strancima) u Saveznoj Republici Jugoslaviji kao i evidencija o korisnicima prava invalidskog osiguranja.

Evidencije određene ovim zakonom vode se trajno. Početak, odnosno prestanak vođenja evidencije za pojedino lice, odnosno za određeni slučaj, utvrđuje se za svaku vrstu evidencije posebno, u skladu sa odredbom člana 4. ZEOR, a propisane su i prekršajne odredbe za poslodavce koji ne postupaju po obavezama utvrđenim ovim zakonom.

Isticanje opštih akata na oglasnu tablu i stupanje na pravnu snagu

Na kraju, objavljivanje opštih akata poslodavca, prethodi njihovom stupanju na snagu.

To znači da opšti akt ne može stupiti na snagu ako nije objavljen na propisan način odnosno tek po objavljivanju i stupanju na snagu opšti akt može da počne da se primenjuje.

Objavljivanjem opštih akata građanima se na pogodan način saopštava njihova sadržina, odnosno zaposleni i druga radno angažovana lica imaju priliku da se upoznaju sa njihovom sadržinom. Objavljivanje opštih akata je obavezna radnja koja direktno utiče na njihovo kasnije stupanje na snagu i primenu.

Tek stupanjem na snagu opšteg akta pravne norme sadržane u njemu postaju obavezujuće i primenjive, a u samom opštem aktu se navodi dan njegovog stupanja na snagu, obično u poslednjoj odredbi.

Stupanje na pravnu snagu opšteg akta uređeno je Ustavom Republike Srbije, konkretno odredbom člana 196. st. 1. i 4.

Naime, pomenutom odredbom Ustava utvrđeno je da se zakoni i svi drugi opšti akti objavljuju pre stupanja na snagu i da zakoni i drugi opšti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja kao i da mogu da stupe na snagu ranije samo ako za to postoje naročito opravdani razlozi, utvrđeni prilikom njihovog donošenja.

Kompanija Paragraf svojim pretplatnicima pruža odgovore na stručna pitanja koja se odnose na tumačenje prava.

Ukoliko niste naš pretplatnik možemo da Vas uputimo na:

  • našu internet stranicu na kojoj smo predstavili određene subjekte kojima se možete obratiti za besplatnu pravnu pomoć
  • adresar advokata, gde možete pronaći stručnjaka koji će Vam pružiti advokatske ili konsultantske usluge