PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE: Upravljači zaštićenih područja moći će da blagovremeno spreče negativne posledice nekog projekta na području za koje su zaduženi

Jedan od razloga zbog kojih je Vlada Republike Srbije nedavno utvrdila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode je problem izgradnje mini hidroelektrana (MHE) u zaštićenim područjima. Ako se izmene usvoje, upravljači zaštićenih područja moći će da blagovremeno spreče negativne posledice nekog projekta na području za koje su zaduženi.

Propisivanjem obaveze dostavljanja akta o uslovima zaštite prirode, zakonodavac navodi da upravljaču nekog zaštićenog područja obezbeđuje "adekvatno učešće" u procesima koji mogu narušiti ekologiju. Na taj način se otklanjaju i nedostaci koji su primećeni u dosadašnjoj praksi.

Podseća da upravljači prirodnim dobrima često nisu bili upoznati sa izdatim uslovima za zaštitu prirode, sve do samog momenta kada su počeli radovi i aktivnosti na nekom projektu koji se sprovodi u njihovom prirodnom dobru (na primer prilikom izgradnje neke MHE).

Uslove o zaštiti prirode investitorima, do sada su na primer izdavali Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, kao i Zavod za zaštitu prirode Srbije.

Predlagač zakona naglašava da će upravljači zaštićenih područja moći da reaguju blagovremeno, uz pomoć žalbi ili nekog drugog pravnog leka, ukoliko smatraju da se nekim projektom ugrožava zaštićeno područje koje je pod njihovom kontrolom.

Novinama u zakonu se predviđa da se u aktu o uslovima zaštite prirode odrede mere ublažavanja kao i sprečavanja "značajnih negativnih uticaja" na ekološki značajno područje.

Predlagač plana ili projekta, sa druge strane može, da predloži mere koje bi otklonile tu sumnju.

Predviđeno je i da ocena prihvatljivosti nekog projekta u zaštićenom području bude u skladu sa "načelom predostrožnosti". Ono bi ga pratilo već prilikom pripreme, pre usvajanja, izdavanja lokacijskih uslova, lokacijske dozvole, ili nekog drugog odobrenja i u okviru tog načela konsultovale bi se najbolje naučne metode.

Vlada Republike Srbije podseća da je nedavno usvojenim Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije ("Sl. glasnik RS", br. 40/2021) zabranjena izgradnja MHE u zaštićenim područjima, ukoliko za to nije definisan javni interes.

U predloženim izmenama Zakona o zaštiti prirode, definisano je da o tom javnom interesu za projekte u zaštićenim područjima odlučuje Vlada Srbije, na osnovu predloga nadležnog ministarstva.

Novim izmenama bliže se definišu pravila pomoću za procenu prihvatljivosti nekog projekta u ekološki značajnom području. Definiše se i način obaveštavanja javnosti, postupak utvrđivanja preovladavajućeg javnog interesa i kompenzacijske mere nekog projekta.

Prema podacima koje su dostavili upravljači zaštićenih područja, do avgusta 2019. godine u zaštićenim prirodnim dobrima Srbije planirano je da se izgradi čak 51 mini-hidroelektrana, a do sada je izgrađeno 18 njih, dok je pet u izgradnji.

Kako važeći zakon nalaže, prilikom izrade tehničke dokumentacije za izgradnju neke MHE, potrebno je odrediti ekološki održiv protok ili takozvani "biološki minimum", koji bi izgradnjom ribljih staza trebalo da obezbedi opstanak živog sveta u rekama. Navodi se da kontrola ribljih staza na MHE do sada nije obavljena ni na jednom takvom objektu.

Podseća se da teritoriju Srbije obuhvata 7,67 odsto zaštićenih područja, pa naša država kao takva pripada jednom od najznačajnijih centara biodiverziteta u Evropi, sa svojim brojnim specifičnim ekosistemima.

Pokret Odbranimo reke Stare Planine, koje se bore protiv izgradnje derivacionih MHE, ranije je od države tražio potpunu zabranu njihove izgradnje. Njihov glavni argument je da ta vrsta MHE proizvodi malo energije, kao i da se njihovom izgradnjom uništava životna sredina.

Izvor: Vebsajt Nova ekonomija, 24.06.2021.
Naslov: Redakcija