NACRT ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI I ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU VOJNIH OSIGURANIKA: Mišljenje Zaštitnika građana na Nacrt zakona
Zaštitnik građana pozdravlja izradu Nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju vojnih osiguranika i napore za izradu jedinstvenog zakonodavnog okvira zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja vojnih osiguranika, s obzirom na poteškoće u primeni postojećih propisa koji regulišu navedenu oblast.
Zaštitnik građana u mišljenju na Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju vojnih osiguranika, koji mu je Ministarstvo odbrane dostavilo na mišljenje 6. avgusta 2021. godine, ističe i da odredbe kojima je propisan postupak nadzora nad sprovođenjem tog zakona i nadzora nad radom vojnih zdravstvenih ustanova i sanitetskih jedinica potrebno usaglasiti sa odredbama Zakona o pravima pacijenata ("Sl. glasnik RS", br. 45/2013 i 25/2019 - dr. zakon) koje uređuju postupak po prigovoru nezadovoljnog pacijenta i predviđaju mogućnost obraćanja zdravstvenoj inspekciji Ministarstva zdravlja.
Takođe, Zaštitnik građana smatra da Nacrt zakona i dalje nije u potpunosti precizirao ili terminološki opredelio odredbe koje se odnose na vođenje matične evidencije o korisnicima prava i korišćenju prava iz zdravstvenog osiguranja u odnosu na odredbe Zakona o Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018 i 91/2019).
Naime, članom 122. Nacrta zakona izvršena je korekcija u skladu sa ranije datim sugestijama Zaštitnika građana, te je propisano da Fond vrši uvid u podatke i pribavlja podatke o korisnicima prava iz člana 120. stav 1. i 2. ovog zakona iz Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema i registara, odnosno službenih evidencija drugih državnih organa i organizacija, u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronska uprava, kao i na drugi način, u skladu sa zakonom. Takođe, istim članom Nacrta zakona propisano je da Fond omogućava uvid u podatke i dostavlja podatke o korisnicima prava iz člana 120. stav 1. i 2. ovog zakona, radi ostvarivanja njihovih prava, drugim državnim organima i organizacijama i to preko Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema i drugih registara i evidencija, u skladu sa zakonom.
Međutim, odredba iz prethodnog Nacrta zakona, da se matična evidencija ustrojava unošenjem podataka o korisniku prava, na osnovu podataka iz prijave na osiguranje, kao i na osnovu drugih podataka u skladu sa ovim zakonom, ostala je gotovo nepromenjena:
"Član 118.
Matična evidencija uspostavlja se unošenjem podataka o korisniku prava, na osnovu podataka iz prijave na osiguranje, kao i na osnovu drugih podataka u skladu sa ovim zakonom."
* * *
Primedba koju je Zaštitnik građana dao u prethodnom mišljenju, da smatra da ne postoji opravdan razlog, niti celishodnost da odredbe Nacrta zakona kojima su regulisana pojedina prava iz radnog odnosa i iz penzijskog i invalidskog osiguranja, nađu mesto u ovom zakonu, i dalje stoji.
Naime, članovima 111. i 112. Nacrta zakona regulisana su dva prava: pravo na naknadu pogrebnih troškova i pravo na solidarnu pomoć, koja kao takva nalaze svoje mesto u okviru zdravstvenog osiguranja, iako se radi o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja i pravu iz radnog odnosa.
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014, 142/2014, 73/2018, 46/2019 - odluka US, 86/2019 i 62/2021) propisuje da će Fond licu koje je snosilo troškove sahrane korisnika penzije isplatiti naknadu pogrebnih troškova u visini iznosa te naknade na dan smrti korisnika, dok Nacrt zakona omogućava da i u slučaju smrti člana uže porodice, korisnik vojne penzije ima pravo na naknadu pogrebnih troškova. Dakle, kao što je u ranijem mišljenju navedeno, i dalje ostaje nejasno zbog čega je za vojne penzionere naknada moguća i u slučaju smrti člana uže porodice, bez obzira da li je bio korisnik penzije, a za ostale penzionere samo u slučaju smrti korisnika penzije.
Isto tako, Posebnim kolektivnim ugovorom za državne organe ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019 i 55/2020), određeno je da
"Zaposleni ima pravo na solidarnu pomoć, za slučaj:
1) duže ili teže bolesti zaposlenog ili člana njegove uže porodice ili teže povrede zaposlenog; ….
6) pomoć porodici za slučaj smrti zaposlenog i zaposlenom sa slučaj smrti člana uže porodice; …"
dok je Nacrtom zakona propisano da u slučaju smrti korisnika vojne penzije, članovi njegove uže porodice, odnosno članovi njegove šire porodice ako ih je korisnik vojne penzije izdržavao do svoje smrti, mogu ostvariti pravo na solidarnu pomoć u jednokratnom iznosu u visini dvostruke penzije koja je korisniku vojne penzije pripadala za poslednji mesec pre smrti.
Izvor: Vebsajt Zaštitnika građana, 30.08.2021.Naslov: Redakcija