Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PRAVILNIK O PROTOKOLU POSTUPANJA U USTANOVI U ODGOVORU NA NASILJE, ZLOSTAVLJANJE I ZANEMARIVANJE: Broj prijava najtežih slučajeva vršnjačkog nasilja raste


Od početka prošle godine do marta ove godine, od 173 državne osnovne škole u Beogradu, njih najmanje 67 je prijavilo teži oblik vršnjačkog nasilja, pokazuju podaci koje je prikupio Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS).

CINS navodi da je moguće da nasilja ima i više, jer neke osnovne škole i dalje ne rešavaju sve slučajeve i ne prijavljuju Ministarstvu. Iako je vršnjačko nasilje u porastu, Ministarstvo se u rešavanje uglavnom ne meša, pa roditelji pravdu traže i na sudu.

Najviše incidenata desilo se početkom školske godine - od 94 incidenta kojima se može utvrditi datum, 41 se dogodio u septembru i oktobru, nakon letnjeg raspusta i povratka učenika u školske klupe. Ostalih meseci prijave nasilja su se beležile u jednocifrenim brojevima.

Prema Pravilniku o protokolu postupanja u ustanovi u odgovoru na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje ("Sl. glasnik RS", br. 46/2019 i 104/2020) škole najteže oblike nasilja moraju da prijave u roku od 24 časa nadležnoj Školskoj upravi, organizacionoj jedinici Ministarstva koja nadzire, vrednuje i daje podršku školama. Davljenje, napadi oružjem, zastrašivanje, pretnje, deljenje neprimerenih slika vršnjaka samo su neki su od tih oblika nasilja. U njega između ostalog spada i ono koje se ponavlja i ne rešava.

Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Sl. glasnik RS", br. 88/2017, 27/2018 - dr. zakon, 10/2019, 27/2018 - dr. zakon i 6/2020), usvojenim 2017. godine, najavljena je odlučnija borba protiv nasilja i strožije, čak i novčane kazne za roditelje nasilnika, ali i one koji nasilje prikrivaju. Međutim, posle tri godine njegove primene, na pitanje CINS-a da li novi mehanizam ima uspeha, Ministarstvo prosvete kaže da broj prijava najtežih slučajeva nasilja raste. Oni kažu i da ne vode evidenciju da li su odgovorni u prethodno prijavljenim slučajevima kažnjeni.

Socijalni psiholog Dragan Popadić objašnjava da se u ovim slučajevima nasilje koristi da se uspostavi dominantan položaj u nekoj grupi, u ovim slučajevima u okviru odeljenja. Takođe, na to može uticati i period letnjeg raspusta - ako su deca u odnosu sa porodicom i prijateljima navikli da se svađaju ili tuku, to će ponoviti i u školama.

Najčešći su fizički sukobi, pre svega tuče dečaka. Devojčice su češće žrtve nasilja nego što ga one izazivaju.

Dok se nasilje izjednačavalo samo sa fizičkim nasiljem, smatralo se da su dečaci mnogo nasilniji, ali je to promenjeno, objašnjava Popadić.

"Devojčice češće ogovaraju, isključuju iz društva i koriste slične metode umesto fizičkog obračuna, ali su svi tipovi nasilja zastupljeni i kod dečaka i devojčica", navodi Popadić.

Ceo tekst CINS-a možete čitati OVDE.

Izvor: Radio 021, 26.08.2020.
Naslov: Redakcija