Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O IZVRŠENJU VANZAVODSKIH SANKCIJA I MERA: Hiljadu i po ljudi u kućnom zatvoru. Srbija ima najnižu stopu osuđenih na alternativne sankcije od ukupno 32 zemlje


Kaznu rada u javnom interesu trenutno izdržava samo 159 ljudi u Srbiji, a u kućnom zatvoru je 1.595 osuđenika, od kojih trećina ima nanogvicu. U kućnom pritvoru je 330 osumnjičenih, a uslovnu osudu sa zaštitnim nadzorom imaju 22 osuđena. To je trenutno stanje primene alternativnih sankcija i mera u Srbiji, na dan 19. juna ove godine. U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija kažu da je to ukupno 2.106 osoba koje nisu u zatvorskom sistemu i čine 16,9 procenata celokupne kažnjeničke populacije.

Sve alternativne sankcije donose veliku uštedu budžetskih sredstava Republike Srbije, ali se rasterećuju i zatvorski smeštajni kapaciteti – ističu u upravi i podsećaju da je Zakon o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera ("Sl. glasnik RS", br. 55/2014 i 87/2018) usvojen 2014. godine. Od tada se sistem stalno unapređuje i jačaju se kapaciteti Povereničke službe, koja je nadležna za sprovođenje alternativnih sankcija. Značajnu podršku ovoj službi pružaju međunarodne organizacije, pre svega EU, koja je pomogla u nabavci opreme za elektronski nadzor i donirala vozila i IT opremu.

Praksa drugih zemalja pokazuje da alternativne sankcije u značajnoj meri doprinose smanjenju stope povrata jer su usmerene na ličnost izvršioca krivičnog dela, na njegovo porodično okruženje, ali i na širu društvenu zajednicu – ističu u upravi.

Ovim sankcijama i merama izbegavaju se negativni efekti zatvaranja – stigmatizacija, odvajanje od porodice, prekid školovanja, gubitak posla, uticaj drugih osuđenika i pritvorenika. Radom u javnom interesu ostvaruje se i neposredna korist za društvo, a osuđeni u kućnom zatvoru mogu da nastave sa školovanjem i radnim odnosom. Alternativne sankcije stvaraju i uslove da se ublaži šteta pričinjena žrtvi.

Poslednji izveštaj Saveta Evrope ipak govori o tome da Srbija ima najnižu stopu populacije na probaciji. Prosečna stopa probacije u Evropi je 155 zatvorenika na 100.000 stanovnika, dok je u Srbiji taj broj samo 26. Najveću stopu osoba pod nazorom prijavile su Poljska (646), Turska (591), Gruzija (540) i Litvanija (523). Srbija je na dnu liste, iza Finske (53), Švajcarske (50) i Norveške (46).

Drugi izveštaj Saveta Evrope pokazuje da je Srbija među 20 zatvorskih uprava koje su oslobodile zatvorenike u okviru mera za sprečavanje širenja kovida 19. U Srbiji je pušteno 626 zatvorenika, što je 5,7 odsto. Najveći procenat zatvorenika – čak 35 odsto, odnosno 102.944 čoveka, oslobođeno je u Turskoj.

Savet Evrope navodi da se uprkos otpuštanjima i dalje beleži prenatrpanost u zatvorima.

Na prvom mestu po tome je takođe Turska, sa 125,6 osuđenika na 100 zatvorskih mesta, slede Rumunija, Grčka i Mađarska sa 112, zatim Kipar i Italija sa 109, Francuska sa 107, pa Srbija sa 105,5 osuđenika na 100 mesta.

U upravi za izvršenje krivičnih sankcija kažu da je reč o izveštaju iz 2018. godine, kojim je ocenjeno da je u srpskim zatvorima došlo do smanjenja stope prenaseljenosti u odnosu na prethodnu, 2017. godinu. Ističu da veći problem sa smeštajnim kapacitetima od Srbije imaju države članice SE i EU, poput Belgije i Austrije.

Srbija je 2017. godine imala 109,2 lica na 100 slobodnih mesta u zavodima, dok je u 2018. godini ta stopa pala na 105,5. Te godine u oktobru otvoren je novi moderan zatvor u Pančevu, za smeštaj 500 lica, što je uticalo da izveštaj bude povoljniji. Ministarstvo pravde i Uprava za izvršenje krivičnih sankcija ulažu poslednjih nekoliko godina intenzivne napore kako bi se poboljšali uslovi za smeštaj lica lišenih slobode i posvećeni su poštovanju njihovih prava i potpunoj primeni međunarodnih konvencija – kažu u upravi.

Završena je izgradnja modernog objekta za smeštaj 200 lica u Okružnom zatvoru u Leskovcu. Prošle godine je izgrađen objekat u ženskom zatvoru u Požarevcu za smeštaj 160 osuđenica, kao i novi paviljon za 216 osuđenika u Zabeli, a u toku je izgradnja još dva paviljona u tom zavodu. Do kraja ove godine biće izgrađen paviljon u Sremskoj Mitrovici za smeštaj 320 lica.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 22.06.2020.
Naslov: Redakcija