Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

OD 1. JANUARA 2023. GODINE NOVA PRAVILA ZA IZVOZ U NEMAČKU: Kompanije koje izvoze sirovine, komponente, poluproizvode i usluge moraće da poštuju ljudska prava i dokažu da nisu zagađivači životne sredine. Ovaj propis se odnosi isključivo na dobavljače


Kompanije iz Srbije, domaće ili strane, koje izvoze sirovine, komponente, poluproizvode i usluge na nemačko tržište od 1. januara 2023. godine moraće da poštuju ljudska prava i dokažu da nisu zagađivači životne sredine, onako kako nalaže novi zakon o lancima isporuke u Nemačkoj. Ovaj propis se ne odnosi na naše kompanije koje izvoze gotove proizvode, već isključivo na dobavljače.

Tanja Lindel, pomoćnik direktora Sektora udruženja privrede Privredne komore Srbije, kaže da se novi zakon prvenstveno odnosi na nemačke kompanije koje imaju više od 3.000 zaposlenih, a od 1. januara 2024. počeće da važi za nemačke firme sa više od hiljadu zaposlenih.

- Nemačke kompanije koje imaju sopstvenu delatnost podležu ovom zakonu, a zakon se prenosi na neposredne i posredne dobavljače poluproizvoda i usluga u lancu proizvodnje, odnosno sve firme koje imaju ugovorni dobavljački odnos sa tamošnjim kompanijama - navodi Lindelova. Dodaje da nemaju podatak na koliko naših preduzeća se to odnosi jer ne znaju kakve ugovore imaju. Iz Srbije oko 3.000 kompanija izvozi na nemačko tržište, ali deo njih izvozi gotove proizvode.

Prema njenim rečima naše firme će morati da ispune onaj deo odgovornosti i obaveza iz zakona koji na njih prenese krajnji kupac, nemački partner. Zakon definiše samo šta nemačka kompanija mora da ispuni. A to šta će i koji deo obaveza će nemačka firma da prenese na svog direktnog dobavljača, biće definisano ugovorom. Zakon traži od preduzeća da se napravi procena rizika, da se redovno radi analiza uspeha i da se objavljuju izveštaji koji su javni.

- Ovaj zakon od nemačkih kompanija zahteva da naprave procenu rizika, da odrede osobu koja je odgovorna za sprovođenje mera rizika, za uspostavljanje postupka za pritužbe i dokumentovanje podnošenja izveštaja. I to u oblastima dečji rad, prinudni rad i ropstvo, diskriminacija, nepoštovanje prava na udruživanje, uskraćivanje primene zarade, protivpravno oduzimanje zemlje, zloupotreba privatnog obezbeđenja. U oblasti zaštite životne sredine se poziva na tri konvencije, o zagađujućim supstancama, upotrebi žive i prekograničnog kretanja opasnog otpada i njihovo odlaganje - napominje Lindelova.

Prema njenim rečima nemački zakon je uvertira i priprema firmi za EU direktivu koja se najavljuje i koja se već radi. Ona će biti dosta stroža od nemačkog zakona. PKS će pokrenuti u prvom kvartalu 2023. kancelariju za pomoć srpskim privrednicima čiji je cilj da se naše kompanije, koje su deo nemačkih lanaca dobavljača što bolje informišu i prilagode novom zakonu o lancima isporuke u Nemačkoj.

Dragoljub Rajić, iz Mreže za poslovnu podršku, kaže da u prvoj godini primene ovog propisa veliki broj naših firmi neće biti pogođen. Ali od sledeće godine hoće, pogotovo logističke kompanije koje prevoze sirovine. Dodaje da naše izvoznike neće pogoditi to što nemačke firme neće moći da rade sa kompanijama koje krše ljudska prava u bilo kom obliku, bave se prinudnim radom, drže radnike na crno. To se najviše odnosi na firme iz Azije i Afrike koje učestvuju u nemačkim lancima dobavljača.

- Drugi segment je mnogo važniji za nas. Sve kompanije koje izvoze sirovine ili poluproizvode moraće da dokažu kroz svoje poslovanje da nisu zagađivači životne sredine. To znači da će u proizvodnim ili radnim procesima morati da emituju količinu ugljen-dioksida na nivou onoga što se u Nemačkoj propisuje za određenu privrednu granu. Ako naši proizvođači koriste traktore na dizel, a izvoze hranu u Nemačku moraće u određenom procentu da koriste druga goriva ili evro pet motore. Ili ako rade na mašinama koje emituju određenu količinu ugljendioksida moraće da dokažu da je udeo u proizvodnji minimalan ili nula. Logističke kompanije će morati da počnu da kupuju kamione na hibridni pogon, a železnica da prelazi na hidrogen. To je sve ono što nas očekuje u budućnosti - objašnjava Rajić.

Nemačka kao najveća ekonomija je ovo pokrenula, ali slične korake preduzimaju Francuska i Velika Britanija, a uskoro će i na nivou Evropske unije biti obaveza. Za Srbiju će veliki izazov biti železnica, kao najzeleniji vid prevoza. Naša železnica nije konkurenta, jer je spora. Upravo je zbog toga austrijska kargo grupa najavila ulazak na naše tržište.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.

Izvor: Vebsajt Politika, Marijana Avakumović, 19.12.2022.
Naslov: Redakcija