Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O AZILU I PRIVREMENOJ ZAŠTITI: Lične karte i pasoši za tražioce azila, iako se izdaju i predviđeni su domaćim zakonodavstvom, i dalje predstavljaju nepoznanicu za državne službenike


Bogdan je zbog verskog progona u Kazahstanu stekao pravo na utočište u Srbiji. Pre nego što je 2015. godine došao u Srbiju, Bogdan nije znao ni da ona postoji. Ovaj Kazahstanac zatražio je tu utočište, jer se u zemlji u kojoj se rodio i odrastao nije osećao bezbedno pošto je odlučio da promeni veru. Tamo je bio i uhapšen - 15 dana proveo je u zatvoru. To je bio prelomni trenutak kad je rešio da napusti zemlju i dođe u Srbiju.

Bogdanu je već 2015. odobreno pravo na utočište i tad dobija ličnu kartu. Ipak, iako MUP Srbije izdaje ove lične karte, mnogima je ona i dalje nepoznanica, čak i državnim služama ili bankama. I dalje čeka pasoš koji mu po zakonu sleduje.

Prema važećem Zakonu o azilu i privremenoj zaštiti ("Sl. glasnik RS", br. 24/2018) u Srbiji, pravo na utočište, odnosno status izbeglice odobrava se tražiocu koji se nalazi izvan države svog porekla ili države uobičajenog boravišta, a opravdano strahuje od progona zbog svoje rase, pola, jezika, veroispovesti, nacionalne pripadnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog uverenja.

Član 87. Zakona predviđa da neko ko dobiju azil ima pravo na putnu ispravu za izbeglice.

Putne isprave nema niko od ljudi kojima je odobren azil u Srbiji, jer ne postoji obrazac na kom bi se izradile, kaže pravnik Nikola Kovačević.

Oni imaju pravo na putnu ispravu, koja im se ne izdaje, na osnovu Konvencije o statusu izbeglica i Zakona o azilu, ali nedostaje podzakonski propis kojim bi se uredila ta oblast", ističe Kovačević.

To je veliki problem, dodaje, zbog kog većina ljudi i ne želi da ostane u Srbiji, jer znaju da će ostati zaglavljeni.

„Pitanje putnih isprava nije najveći problem, ali jeste nešto što tim ljudima puno znači", navodi Kovačević.

Kako se dobija azil?

Prvo što uradi neko ko želi da traži azil, jeste da kaže policiji da to hoće, od njih dobije papir i u roku od 72 sata se prijavi u kamp za azil. Sa tim papirom, taj čovek još nije tražilac azila.

Drugi korak ka dobijanju je da neko podnese zahteva za azil. Od 650.403 ljudi koji su ukupno proteklih godina dobili potvrde do februara 2021, svega 3.525 napravilo je drugi korak - podnelo je zahtev za azil, podaci su Nikole Kovačevića, koji prati ova pitanja. Od tih nešto više od 3.500, azil je dobilo ukupno 187 ljudi od 1. aprila 2008. do danas.

Ljudi koji dobiju azil imaju pravo da borave u toj zemlji, ali i pravo na rad, zdravstvenu zaštitu, besplatno osnovno i srednje obrazovanje, i pravo na slobodu kretanja.

Izvor: BBC na srpskom, Nataša Anđelković, 20.06.2021.
Naslov: Redakcija