Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O VANPARNIČNOM POSTUPKU – Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o vanparničnom postupku (“Službeni glasnik SRS”, br. 25/82 i 48/88 i “Službeni glasnik RS”, br. 46/95 – dr. zakon, 18/05 – dr. zakon, 85/12, 45/13 – dr. zakon, 55/14, 6/15 i 106/15 – dr. zakon) u članu 40. stav 3. na kraju teksta tačka se zamenjuje zapetom i dodaju se reči: “a posebno da odredi da li je to lice sposobno da vrši izborno pravo.”

Član 2.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbije”.

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI DONOŠENjA ZAKONA

Važeći Zakon o vanparničnom postupku (“Službeni glasnik SRS”, br. 25/82 i 48/88 i “Službeni glasnik RS”, br. 46/95 – dr. zakon, 18/05 – dr. zakon, 85/12, 45/13 – dr. zakon, 55/14, 6/15 i 106/15 – dr. zakon) donet je, na osnovama Ustava SFRJ iz 1974. godine, kao republički zakon 1982. godine, a u primeni je od 1. januara 1983. godine, u vreme jednog društvenopolitičkog i ekonomskog sistema koji je davno napušten i koji je pretrpeo korenite izmene posle raspada jugoslovenske federacije i nekadašnje državne zajednice. Iz tog razloga je ovaj procesni zakon u više navrata usaglašavan sa nizom važećih zakona kao što su npr. Porodični zakon, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o parničnom postupku itd, a pritom se vodilo računa i o terminološkoj usklađenosti Zakona o vanparničnom postupku sa tim zakonima, ali i sa ratifikovanim konvencijama. Zakonom o izboru narodnih poslanika iz 2000. godine bilo je predviđeno, između ostalog da pravo da bira poslanika i da bude biran za poslanika ima punoletan poslovno sposoban državljanin Republike Srbije sa prebivalištem u Republici Srbiji. Posledica ovakvog zakonskog rešenja ogledala se, između ostalog, u nemogućnosti lica lišenih poslovne sposobnosti da vrše izborno pravo, bez obzira na obim lišenja (potpuno ili delimično). Novim Zakonom o izboru narodnih poslanika predviđeno je naprednije rešenje, koje je u većoj meri u skladu sa međunarodnopravnim dokumentima o pravima osoba sa invaliditetom, a prema kome izborno pravo ne može da vrši punoletno lice koje je potpuno lišeno poslovne sposobnosti. Lice sa ograničenom poslovnom sposobnošću može da bira narodne poslanike i da bude birano za narodnog poslanika ako sud rešenjem kojim mu ograničava poslovnu sposobnost nije utvrdio nesposobnost vršenja izbornog prava. Pošto pravila građanskih sudskih postupaka imaju instrumentalan karakter i služe zaštiti materijalnopravnog poretka, predloženo normativno rešenja posledica je nastojanja da se u ovom času Zakon o vanparničnom postupku uskladi sa navedenim rešenjima iz novog Zakona o izboru narodnih poslanika.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Predložena dopuna Zakona o vanparničnom postupku izvršena je u Delu drugom - Posebni postupci, Glava prva - Lišenje poslovne sposobnosti, u članu 40, u kom su sadržane odredbe koje se odnose na dužnosti suda, između ostalog da na osnovu rezultata medicinskog veštačenja u rešenju kojim se lice delimično lišava poslovne sposobnosti odredi vrstu poslova koje to lice može samostalno preduzimati. Dopunom ovog zakona se predlaže da se dužnost suda proširi tako da u rešenju kojim se lice delimično lišava poslovne sposobnosti, na osnovu rezultata medicinskog veštačenja odredi i da li je to lice sposobno da vrši izborno pravo.

V. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE PREDLAŽE DA ZAKON STUPI NA SNAGU PRE OSMOG DANA OD DANA OBJAVLjIVANjA U “SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE”

            Razlozi zbog kojih se predlaže da zakon stupi na snagu pre osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbije”, nalaze u potrebi što skorijeg preduzimanje svih radnji koje su neophodne za blagovremeno uspostavljanje uslova za organizaciju i sprovođenje predstojećih izbora.

VI. PREGLED ODREDBE ZAKONA O VANPARNIČNOM POSTUPKU KOJA SE DOPUNjUJE

Član 40.

            (1) Kad nađe da postoje uslovi za lišenje poslovne sposobnosti, sud će lice prema kome se postupak vodi lišiti poslovne sposobnosti potpuno ili delimično.

            (2) U rešenju kojim je odlučio o lišenju poslovne sposobnosti sud određuje rok u kome će se proveriti da li postoje razlozi za dalje trajanje izrečene mere, a koji ne može biti duži od tri godine.

            (3) U rešenju kojim se lice delimično lišava poslovne sposobnosti, sud je dužan da na osnovu rezultata medicinskog veštačenja odredi vrstu poslova koje to lice može samostalno preduzimati pored poslova na koje je zakonom ovlašćeno., A POSEBNO DA ODREDI DA LI JE TO LICE SPOSOBNO DA VRŠI IZBORNO PRAVO.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 17.01.2022.