Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NBS JE UZ ODLUKU O PRIVREMENIM MERAMA ZA BANKE DONELA I NEOBAVEZUJUĆE PRAVILO PO KOME BANKE MOGU, UKOLIKO ŽELE, KLIJENTIMA ODOBRITI I DRUGE POGODNOSTI: Smanjenje mesečne rate za dvadesetak odsto za potrošačke ili gotovinske kredite uzete pre 18. marta ili produžetak otplate kredita


Prema Odluka o privremenim merama za banke radi ublažavanja posledica pandemije COVID-19 u cilju očuvanja stabilnosti finansijskog sistema ("Sl. glasnik RS", br. 103/2020) rok za izjašnjavanje o novom moratorijumu na otplatu kredita istekao je u ponedeljak, 10. avgusta, a svi koji su prihvatili novi dvomesečni zastoj u plaćanju obaveza prema bankama, mogu da budu mirni do oktobra. 

Pored ove olakšice, već skoro mesec dana na snazi je novo pravilo Narodne banke Srbije (NBS), koje nije obavezujuće, ali po kome vam banka može smanjiti mesečnu ratu za dvadesetak odsto, ako ste potrošački ili gotovinski kredit uzeli pre 18. marta. Pravo na ovu pogodnost, međutim, nemaju svi građani, već banke o tome odlučuju od slučaja do slučaja, a u zavisnosti od toga koliko ste prethodno bili uredan klijent u otplati, u kakvoj firmi radite, da li je delatnost kojom se bavite pogođena epidemijom...

I moratorijum i produžetak otplate kredita trebalo bi da donesu povoljnije uslove, pre svega onim građanima koji su se suočili ili će se tek suočiti sa smanjenjem prihoda ili gubitkom posla, ali i svim onima koji žele da svoje neotplaćene obaveze prema banci izmire u nešto dužem vremenskom periodu od prvobitno predviđenog.

Šta su zapravo donela pravila NBS koja su stupila na snagu 20. jula?

Reč je o mogućnosti produžetka otplate kredita za dve godine, što automatski znači da zajam otplaćujete 24 meseca duže, ali i da vam mesečna rata bude značajno manja. 

Praktično, oni koji su uzeli kredit na tri godine moći će da ga otplaćuju pet, a ako ste se zadužili na četiri godine, sada ćete dug moći da "rastegnete" na šest godina. Istovremeno, mesečna rata od 100 evra (za gotovinski kredit od 5.000 evra, sa rokom otplate od sedam godina i kamatom od 10 odsto) sada bi bila za dvadesetak evra manja.

O tome ko će imati pravo na dužu otplatu zajma banke će odlučivati na osnovu nekoliko kriterijuma, a jedan od glavnih biće procena rizičnosti klijenta.

Kako kažu bankari, procena rizičnosti podrazumeva uredan izveštaj Kreditnog biroa, odnosno redovnost u otplati svih obaveza i kredita (stambenih, gotovinskih, potrošačkih kredita, kreditnih kartica...), ne samo u banci od koje klijent traži produžetak otplate, nego i u svim drugim bankama, ako ima više različitih tekućih računa ili pozajmica.

Tako je, recimo, velika verovatnoća da će klijent koji ima stambeni kredit u banci već 10 godina i redovno ga otplaćuje, bez kašnjenja mesečnih rata, biti pozitivno ocenjen, odnosno da će mu banka odobriti prolongiranje otplate, na primer, keš ili potrošačkog kredita. 

Značajan je i "plus" prilikom procene klijenata, posebno u trenutno nestabilnoj i neizvesnoj situaciji, biće redovni mesečni prihodi i relativno sigurno radno mesto. Zato će rigorozniju kontrolu sigurno prolaziti zaposleni u malim i srednjim preduzećima, porodičnim firmama ili preduzetnici, u odnosu na radnike u velikim kompanijama i fabrikama koje su nastavile redovno da rade u proteklih nekoliko meseci.

"Procena rizika u bankama je klizna stvar i usklađuje se sa situacijom, ali pitanje je uvek isto – da li klijent može da vrati pozajmljeni novac? Zato banka mora detaljno da vidi u kojoj firmi čovek radi, da li je firma stabilna, da li joj prete problemi koji se očekuju ne samo kod nas, nego u celom svetu. U tom delu bi danas verovatno bio veći akcenat nego inače, na dubljoj proceni zaposlenja", objasnio je nedavno za "Blic Biznis" Dušan Uzelac, ekonomista i osnivač portala "Kamatica".

Kako objašnjava, najviše toga se vezuje za firmu, a ne za čoveka.

Banke sada mogu da olakšaju život dužnicima ne samo produženjem rokova, već i dodatno. NBS je bankama otvorila mogućnost da dužnicima ponude "adekvatne olakšice" u vezi sa otplatom navedenih kredita, a da se to ne odrazi negativno na pokazatelje poslovanja banke.

Recimo, olakšice se mogu dati klijentu kome rata kredita i nakon primenjenog refinansiranja (odnosno smanjivanja iznosa rate zbog produženja roka otplate) kreditno opterećenje prihoda ostaje veće od 60 odsto.

"Za klijente kojima je ugrožena likvidnost, ove mere predstavljaju upravo ideju da im ostane više slobodnog novca. Zaustavljanjem plaćanja prema bankama, taj novac može da se vrti u sistemu, da raste potrošnja, odnosno da se poveća agregatna tražnja. Kompanijama ostaje više novca za investicije, a stanovništvu za tekuću potrošnju", objašnjava u razgovoru za "Blic Biznis" Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije. 

On ocenjuje da ove mere neće negativno uticati na banke i njihovu solventnost, jer su visoko kapitalno adekvatne.

"U periodu moratorijuma banke obračunavaju redovne kamate, a iako će u ovom trenutku imati manji priliv novca u dinarima, verujem da će olakšice za klijente pratiti odgovarajuće relacije NBS prema poslovnim bankama. Centralna banka je i tokom prethodnog zastoja organizovala svop aukcije i tako pomogla bankama da održe i dinarsku i deviznu likvidnost", navodi naš sagovornik.

Olakšice koje je donela Narodna banka Srbije važe za sve kredite, osim za stambene i dozvoljeni minus.

Izvor: Blic, 16.08.2020.
Naslov: Redakcija