Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PLATNIM USLUGAMA: U slučaju krađe ili zloupotrebe platne kartice korisnik odgovara za iznos od 3.000 dinara, a svu odgovornost iznad tog iznosa snosi banka koja mora da nadoknadi gubitak


Nedavno je jednoj Beograđanki sa automata ispred banke neko sa računa dva puta podigao novac. Kartica je kod nje, a banka odbija da istraži preko kamera ko je u to vreme bio ispred automata i upućuje je na policiju. Da li banka treba da joj vrati novac?

Vesna Elezović kaže da nije ni bila u Beogradu 14. februara kada joj je dva puta sa računa skinut novac - 7.000 i 5.000 dinara. Kartica je, međutim, sve vreme bila kod nje.

Ona je o svom trošku poništila karticu, a u banci su joj rekli da mora policija da interveniše.

Prijavu je podnela u MUP-u, ali kaže da je niko nije obavestio dokle je stigao predmet.

Bojan Terzić, generalni direktor Sektora za zaštitu korisnika finansijskih usluga Narodne banke Srbije, objašnjava da gospođa Elezović treba najpre da se obrati "Poštanskoj štedionici" putem sajta ili pošte.

Kada dobije dogovor, ako je ne obeštete, ima pravo na pritužbu Narodnoj banci Srbije.

"Prema Zakonu o platnim uslugama ("Sl. glasnik RS", br. 139/2014 i 44/2018 - dalje: Zakon), gospođa snosi rizik do 3.000 dinara, a banka za ostatak, u ovom slučaju 9.000. To pravilo je ustanovljeno Zakonom, u slučaju zloupotrebe kartice", rekao je Terzić.

Teret dokazivanja nije na korisnici, dodaje Terzić.

"Banka eventualno treba da dokaže da je postojala prevarna radnja na strani korisnika ili bilo šta drugo, da ne bi bila odgovorna da plati 9.000", naveo je Terzić.

Ako banka u roku od 15 dana ne odgovori klijentu, onda korisnik takođe može da podnese pritužbu, i za to je predviđena kazna.

Dodaje da banke često u ovakvim slučajevima upućuju na MUP, čime se tužilaštva i policija zatrpavaju.

"To nije potrebno imajući u vidu da smo zato napravili ovaj mehanizam, gde Zakon deli rizik. Zloupotrebe su uvek moguće, ali nije najvažnije ko je zloupotrebio, već obeštetiti korisnika. Ko je zloupotrebio može utvrđivati MUP, ili banka da vodi postupak protiv tog lica da bi se regresirala jer je ona dužna da isplati korisnicu", rekao je Terzić.

ZAKON O PLATNIM USLUGAMA ("Sl. glasnik RS", br. 139/2014 i 44/2018)

Odgovornost platioca za neodobrenu platnu transakciju

Član 51

Izuzetno od člana 50. ovog zakona, platilac snosi gubitke koji proističu iz izvršenja neodobrenih platnih transakcija do iznosa 3.000 dinara, ako su te transakcije izvršene usled korišćenja: 

1) izgubljenog ili ukradenog platnog instrumenta, ili 

2) platnog instrumenta koji je bio zloupotrebljen jer platilac nije uspeo da zaštiti njegove personalizovane sigurnosne elemente. 

Platilac snosi sve gubitke koji proističu iz izvršenja neodobrenih platnih transakcija, ako su te transakcije izvršene zbog prevarnih radnji platioca ili neispunjenja njegove obaveze iz člana 47. ovog zakona usled njegove namere ili krajnje nepažnje. 

Platilac neće snositi gubitke iz ovog člana ako mu pružalac platnih usluga nije obezbedio odgovarajući način obaveštavanja o izgubljenom, ukradenom ili zloupotrebljenom platnom instrumentu u skladu s članom 48. stav 1. tačka 2) ovog zakona, osim ako su ti gubici nastali usled prevarnih radnji platioca. 

Platilac neće snositi gubitke nastale zbog neodobrenih platnih transakcija koje su izvršene nakon što je obavestio pružaoca platnih usluga da je platni instrument izgubljen, ukraden ili zloupotrebljen, osim ako su ti gubici nastali usled prevarnih radnji platioca. 

Izuzetno od stava 1. ovog člana, Narodna banka Srbije može propisati da platilac snosi gubitke koji proističu iz izvršenja neodobrenih platnih transakcija do iznosa koji je niži od 3.000 dinara, naročito uzimajući u obzir prirodu personalizovanih sigurnosnih elemenata platnog instrumenta i okolnosti pod kojima je platni instrument izgubljen, ukraden ili zloupotrebljen.

Izvor: Vebsajt RTS, 10.03.2020.
Naslov: Redakcija