Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

POSEBAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZDRAVSTVENE USTANOVE ČIJI JE OSNIVAČ REPUBLIKA SRBIJA, AUTONOMNA POKRAJINA I JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE: Novi ugovor važiće tri godine, a njime je bolje regulisano polje pripravnosti, odredbe koje se tiču godišnjih odmora i plaćenog odsustva


Zaposleni u zdravstvu koji rade specifične poslove od 9. januara 2020. godine imaju pravo na odmor i do 40 dana. Svi koji rade u ovom sektoru više neće biti svakodnevno pripravni odnosno na stendbaju posle radnog vremena za slučaj hitnosti, a ovu obavezu sada imaju i vozači i drugo nemedicinsko osoblje... Takođe, omogućeno je i da jedna ustanova iz druge preuzima zaposlene.

Ovo su odredbe novog Posebnog kolektivnog ugovora za zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 96/2019) koje je počeo da se primenjuje 9. januara 2020. godine, a koji su ministar zdravlja Zlatibor Lončar i predstavnici dva reprezentativna sindikata potpisali 31. decembra prošle godine. Lončar je ugovor potpisao sa predsednikom Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Zoranom Savićem i predsednikom Granskog sindikata zdravstva i socijalne zaštite "Nezavisnost" Zoranom Ilićem.

Za razliku od prethodnog koji je važio godinu dana, ovaj dokument važiće tri godine.

Predsednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Zoran Savić kaže da je ovim dokumentom bolje regulisano polje pripravnosti, zatim odredbe koje se tiču godišnjih odmora i plaćenog odsustva.

- Ovaj dokument ne razlikuje se mnogo od prethodnog, ali smo se trudili da neke odredbe poboljšamo, isto tako neke preciziramo, usaglasimo sa donetim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ("Sl. glasnik RS", br. 25/2019) i Zakonom o zdravstvenom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 25/2019). Malo bolje smo regulisali polje pripravnosti da ne bi dolazilo do zloupotreba, i da se ograniči koliko zaposleni može biti pripravan na nedeljnom ili mesečnom nivou. Takođe, sada pripravnost u skladu sa zakonom važi i za nemedicinske radnike kao što su vozači a ne samo za zdravstvene pošto postoji potreba da i oni budu pripravni - kaže Savić za naš portal.

Po isteku radnog vremena zbog specifičnosti posla, zaposleni u zdravstvu moraju da bude pripravni odnosno dostupan radi pružanja zdravstvene zaštite. Do sada se dešavalo da pojedini lekari, sestre budu pripravni svakodnevno, što se više neće dešavati.

- Znači, ja završim svoju smenu u 14 časova i idem kući. U slučaju potrebe da se desi neka hitna operacija mene nadređeni može da pozove da dođem kako bi pružio hitnu medicinsku pomoć. Moram da budem dostupan, ne smem da napuštam mesto u kojem stanujem da bih mogao što pre da se odazovem radi pružanja zdravstvene zaštite. E, ta pripravnost nije bila ograničena prethodnim kolektivnim ugovorom a sad jeste. Zaposleni ne može da bude pripravan celog meseca iliti od 14 do 7 ujutru svakog dana celog meseca. Zaposleni sada može da bude pripravan najviše polovinu od slobodnih sati. To se odnosi i na sestre, i na tehničare i na lekare a od sada i na nemedicinsko osoblje - objašnjava Savić i dodaje da ukoliko zaposleni želi, može da bude i duže pripravan.

On kaže da su omogućeni i duži godišnji odmori, pa će tako umesto 35 dana, neki beli mantili imati i po 40.

- Pokušali smo da omogućimo zaposlenima što duži godišnji odmor. On je 35 radnih dana a za zaposlene koji radi na poslovima koje smo mi naveli u članu 38 Kolektivnog ugovora moguće je i do 40 radnih dana jer rade i neke specifične poslove pod posebnim uslovima. Tako do 40 dana mogu da imaju zaposleni u službama hitne pomoći, urgentnim centrima, timovima za transplantaciju, operacionim salama, intenzivnoj nezi... Tih 40 dana je bilo i u prethodnom ugovoru ali je sada sve jasnije precizirano - navodi on i dodaje da ovaj Kolektivni ugovor jasno precizira u kojim slučajevima zaposleni ima pravo i na koliko plaćenog odsustva kako bi se sprečile zloupotrebe.

Na pitanje da li se KU dotakao zapošljavanja i zarada, kaže da se, nažalost, plate zaposlenih od 2000. godine ne regulišu kolektivnim ugovorom što je slučaj u celom svetu. Dodaje i da je Kolektivni ugovor, što se tiče zapošljavanja, samo precizirao obavezu poslodavac da konkurs mora da objavi na internet stranici i na sajtu ustanove i Ministarstvu zdravlja:

- Ostavili smo mogućnost preuzimanja ukoliko je zaposleni već u sistemu zdravstvene zaštite, odnosno da može iz jedne ustanove da pređe u drugu. -

Izvor: Vebsajt Novosti, 09.01.2020.
Naslov: Redakcija