Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

KRIVIČNI ZAKONIK: Lice koje je izdržalo kaznu zatvora povratkom u društvenu zajednicu ima prava kao i svaki drugi građanin. To znači da lice ne može biti žigosano, bez obzira o kom krivičnom delu se radi


Alarmiranje javnosti o osuđivanom pedofilu iz užičkog kraja, koji se nalazi na slobodi nakon što je odslužio zatvorsku kaznu za to delo, ali i niz sličnih slučajeva poput Malčanskog berberina koji su potresli Srbiju, ponovo je otvorilo pitanje - da li registar osuđivanih pedofila u Srbiji treba da bude javan?

Registar pedofila, podsetimo, u Srbiji postoji od donošenja Zakona o posebnim merama za sprečavanje vršenja krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnim licima ("Sl. glasnik RS", br. 32/2013) i sastoji se od podataka o osobama koje su osuđene pravosnažnim presudama.

Podaci iz registra mogu se dati sudu, tužiocu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi. Uz zahtev se mogu dati i određenom preduzeću ako još uvek traju pravne posledice osude.

Podaci su dostupni takođe i ustanovama koje rade sa maloletnicima.

Ali, zbog čega pristup registru ne bi imao svaki građanin i roditelj u Srbiji?

Posmatrano kroz prizmu prava i zaštite podataka, pravnici smatraju da je tako javno odavanje ličnih podataka pre svega protivno zakonu, ali da takođe predstavlja i žigosanje osoba koje bi trebalo da se resocijalizuju i ponovo uključe u društvo.

- Po našem Krivičnom zakoniku("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019), ali i drugim zakonima koji su srodni i koji uređuju krivičnu odgovornost i zaštitu krivičnog interesa od izvršenja krivičnog dela, smatra se da lice koje je odslužilo, odnosno izdržalo kaznu zatvora, da povratkom u društvenu zajednicu ima prava kao i svaki drugi građanin. Što znači da on nakon što je izdržao zatvorsku kaznu ne znači da on može biti žigosan, bez obzira o kom krivičnom delu se radi - kaže advokat Nebojša Perovič, ističući da to da će isto lice ponoviti krivično delo jeste pretpostavka, ali da na osnovu iste ne možemo izolovati nekoga iz zajednice, "bez obzira što je tema izuzetno pipljiva i što se radi o našoj deci".

Međutim, advokat kaže da bi se moglo naći kompromisno rešenje i da bi slična evidencija bila dostupna na nivou lokalne samouprave u kojoj predator živi, tako da moraju da budu obavešteni roditelji dece iz njegove neposredne okoline.

Sličnog je mišljenja i njegov kolega advokat Andrija Marković koji smatra da pitanje da li registar pedofila treba da bude javan se može posmatrati kroz pitanje da li treba dati prednost javnom interesu ili pojedinačnom pravu građanina?

- Ličnog i profesionalnog sam mišljenja da je i pojedinačno pravo svakog građanina, pa i onog koji vrši krivična dela, suštinski, pitanje od javnog interesa. Sledstveno tome smatram da taj registar ne bi trebao da bude javan, a ukoliko bi i bio javan, njegova javnost morala bi bila veoma strogo i restriktivno formalizovana i to u smislu da bi morala postojati posebna procedura upisa u navedeni registar. Taj postupak bi zahtevao posebno angažovanje kako pravosudnih organa tako i stručnjaka iz oblasti psihologije i psihijatrije - navodi advokat Marković.

Dodaje još i da smo, sa druge strane, svedoci brojnih događaja vezanih za pedofiliju koji su dosta medijski ispraćeni, a nesumnjivo i brojnih komentara nestručne javnosti u smislu kako sa tim ljudima "treba odmah na vesala".

- To dovoljno govori kakve bi posledice moglo da proizvede javnost registra pedofila i to kako na upisana lica, tako i na članove njihovih porodica. O ovom pitanju bi trebalo odgovor da da struka, a nikako široka javnost - zaključuje Marković.

Ipak, postoje zemlje u kojima su ovakvi registri javni i lako dostupni svima, poput Norveške, Belgije, Poljske, Makedonije... Još 1990. godine država Vašington je obnarodovala podatke iz registra za pedofile, što je dovelo do toga da je danas evidencija pedofila dostupna svima putem interneta. Od države do države razlikuje se koliko podataka je objavljeno.

Izvor: Vebsajt Blic, Jovana Aleksić, 07.02.2020.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija