Zastava Bosne i Hercegovine

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA: Oprečna mišljenja o Nacrtu zakona. Dok jedni tvrde da nove odredbe ograničavaju slobodu mišljenja i izražavanja, drugi ukazuju da se ta sloboda dodatno štiti


Formalno je završena javna rasprava o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, ali postoje predlozi da ona bude i produžena, jer su različito protumačene, ali i nedovoljno poznate javnosti. Dok jedni tvrde da nove odredbe ograničavaju slobodu mišljenja i izražavanja, drugi kažu upravo suprotno – da se ta sloboda dodatno štiti.

Šta se konkretno menja Nacrtom zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika? Proširuje se naziv krivičnog dela iz člana 149 KZ koje bi se sada zvalo “sprečavanje štampanja i rasturanja štampanih stvari, emitovanja programa i objavljivanja informacija”. Dve poslednje reči su nove u nazivu krivičnog dela. Dakle, zabranjuje se i sprečavanje objavljivanja informacije od javnog značaja, a proširen je i opis dela.

“Ko neovlašćeno spreči ili ometa štampanje, snimanje, prodaju ili rasturanje knjiga, časopisa, novina, audio i video kaseta ili drugih sličnih štampanih ili snimljenih stvari ili neovlašćeno spreči ili ometa emitovanje radio ili televizijskog programa, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine”, navodi se u prvom stavu.

Zatim je dodat ceo novi drugi stav, koji glasi: “Kaznom iz stava jedan kazniće se i ko neovlašćeno spreči ili ometa objavljivanje putem medija informacije od javnog značaja, ili ko zbog objavljivanja takve informacije ili mišljenja grubim vređanjem ili zlostavljanjem, drskim ili bezobzirnim ponašanjem značajno ugrozi spokojstvo lica koje je informaciju ili mišljenje objavilo.”

Za razliku od nekih javnih poslenika, koji su ovakvu odredbu objasnili kao povratak verbalnog delikta i uvođenje delikta mišljenja, mora se istaći da je intencija zakonodavca potpuno suprotna. Ovakva odredba ne sužava slobodu govora i štiti pravo na objavljivanje informacija i mišljenja, a zabranjuje da se stavlja flaster na usta novinarima i sagovornicima u medijima.

Novi stav dva ove inkriminacije uvodi novi oblik krivičnog dela, koji će postojati ako neko grubo vređa, zlostavlja, ili se drsko ili bezobrazno ponaša prema onome ko je informaciju ili mišljenje javno objavio, čime se – značajnije ugrožava njegovo spokojstvo.

Ovde se nalaze i elementi jednog drugog krivičnog dela – nasilničkog ponašanja, pa je jasno da autori zakonskih izmena imaju nameru da zaštite slobodu govora od nasilja. To je jasno i kada se na sajtu Ministarstva pravde pročita detaljno obrazloženje razloga za izmene Krivičnog zakonika.

“Osim ’informacije’ opis bića ovog krivičnog dela obuhvata i ’mišljenje’, budući da postoji potreba šire zaštite slobode izražavanja, da su u praksi prisutni postupci prema autorima iznetog mišljenja, kao i zbog činjenice da u sredstvima javnog informisanja svoja mišljenja iznose i oni koji nisu profesionalni novinari, pa se time dodatno štiti pravo građana na slobodu izražavanja”, napominje se u obrazloženju.

Drugo je pitanje da li će ovakva zaštita informacija i mišljenja suziti pravo onih na koje se odnose te informacije i mišljenja.

Budući da je kleveta ukinuta, a da je uvreda ostala kao krivično delo, nekoga će možda zanimati gde su granice uvrede, šta je dozvoljeno reći u javnom prostoru i da li se i govor mržnje može tumačiti kao mišljenje.

Pažnju privlači i predložena izmena kod krivičnog dela prinude iz člana 135 KZ: “Ko drugog silom ili pretnjom prinudi da nešto učini ili ne učini ili trpi, kazniće se zatvorom do tri godine. Ko delo iz stava jedan ovog člana učini na svirep način ili pretnjom ubistvom ili teškom telesnom povredom ili otmicom, ili delo učini prema licu koje obavlja poslove od javnog značaja u vezi sa tim poslovima, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.”

Novo je što osobe koje obavljaju poslove od javnog značaja imaju dodatnu krivičnopravnu zaštitu u ovako predloženoj inkriminaciji.

Proširuju se kvalifikatorne okolnosti kod krivičnog dela prinude, ako je osnovni oblik tog krivičnog dela učinjen prema osobi koja obavlja poslove od javnog značaja. Razlog za ovu dopunu je u tome što prinuđivanje nekoga da vrši ili ne vrši posao od javnog značaja, uključujući i oblast javnog informisanja, osim što povređuje slobodu odlučivanja pojedinca, uključuje i oblast javnog informisanja, što svakako opravdava i propisivanje strože kazne. Propisivanje ove okolnosti kao kvalifikatorne, obavezno vodi i strožem kažnjavanju, jer bi bilo isključeno izricanje novčane kazne, s obzirom na to da za osnovni oblik ovog krivičnog dela (stav jedan) nije propisan posebni minimum zaprećene kazne zatvora”, navodi se u zvaničnom obrazloženju Nacrta zakona.

Do izmene je došlo i kod krivičnog dela ugrožavanja sigurnosti: “Ko ugrozi sigurnost nekog lica pretnjom da će napasti na život, telo, slobodu ili imovinu veće vrednosti tog lica ili njemu bliske osobe, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.” Dodate su sloboda ili imovina veće vrednosti, koje bi bile jednako zaštićene kao život i telo.

Povodom različitih informacija u javnosti o predloženim izmenama KZ-a, predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić saopštio je da je pre desetak dana krenula kampanja protiv ovih izmena, sa predznakom da je to još jedan atak na slobodu govora, medija i novinara. Njegov je utisak da je u dosadašnjim reakcijama preovladao zaključak da KZ ne treba menjati iako bi se i na taj način rešili problemi u vezi sa brojnim pretnjama novinarima, naročito na društvenim mrežama.

“Mislim da je važno da i mi u Srbiji učinimo sve što je moguće kako bi se smanjilo ugrožavanje bezbednosti novinara i medijskih radnika, kao i svih drugih učesnika u javnom životu. Očigledno je neophodno da se produži vreme za javnu raspravu, kako bi se razjasnile sve nedoumice, ali i kako bi se otvorio dodatni prostor za neke nove ideje koje bi unapredile krivično-pravnu zaštitu bezbednosti novinara. To će biti i moj predlog Ministarstvu pravde i Vladi Republike Srbije”, rekao je Veran Matić.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 01.11.2021.
Naslov: Redakcija