Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O IZVRŠENJU I OBEZBEĐENJU: Ministarstvu pravde podnet predlog da svaka nepokretnost koja ima utvrđenu funkciju doma bude izuzeta iz prinudnog izvršenja


Presuda Ustavnog suda kojom je priznato pravo na dom D.P., penzionerki koju su izvršitelji sa kćerkom i dvoje maloletnih unučića prinudno iselili pre dve godine, dala je nadu mnogim korisnicima stanova u privatnom vlasništvu. I ne samo njima, već i drugima koji se boje da bi zbog prinudnih izvršenja mogli da ostanu bez krova nad glavom.

Ko sve, i kada, po Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, na koju se poziva Ustavni sud, ima pravo na dom? Stručnjaci se slažu da su to svi državljani Srbije, ali se ne slažu u kojim okolnostima. Za građanske aktiviste to pravo je apsolutno: niko ne može nikoga prinudno iseliti i ostaviti ga na ulici bez minimalnog smeštaja. Sudije i advokati ističu da se svaki slučaj ipak mora razmatrati ponaosob.

Ustavni sud je 26. decembra 2019. usvojio ustavnu žalbu D.P. i poništio presudu Apelacionog suda u kojoj se tvrdi da posle smrti supruga nije stekla svojstvo zakupca na neodređeno vreme, na osnovu koje je i iseljena. Budući da je Ustavni sud naložio ponovno odlučivanje, prema rečima zastupnika D.P. Nenada Ilića, očekuje se da Apelacioni sud uvaži sve činjenice na koje je USS ukazao.

- Očekujemo da će Apelacioni sud ili preinačiti prvostepenu presudu ili vratiti predmet prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. D.P. bi trebalo da bude priznato stanarsko pravo. Ona može da pokrene nov postupak u kom bi tražila da se vrati u stan iz kog je prinudno iseljena, kao i da joj budu nadoknađeni ogromni troškovi izvršenja - navodi Ilić.

Prema Ilićevim rečima, Ustavni sud je već doneo 2013. sličnu odluku u slučaju V. I., koja se uselila u stan još kasnije nego D.P., takođe posle zaključenja braka sa osobom koja je bila nosilac stanarskog prava. USS je konstatovao da je ona stekla pravo na dom, a ovi slučajevi opredeliće buduću sudsku praksu.

Kako kaže Evropski sud, dom čine prostorije sa kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, kontinuiranu povezanost, bez obzira na to da li tu stanuje zakonito ili ne. On nije ograničen na stan ili kuću, već to može biti i kamp-kućica ili drugi prostor ako ga pojedinac opravdano smatra svojim domom i tako ga i koristi. Pravo na dom može biti narušeno samo ako postoji opravdana društvena potreba. Zato u Udruženju "Za krov nad glavom" smatraju da to pravo uživa apsolutnu zaštitu.

- Mada je zaštićeno međunarodnim konvencijama i Ustavom, kod nas je pravo na dom postalo prazno slovo na papiru, što zbog Zakona o izvršenju i obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 106/2015, 106/2016 - autentično tumačenje, 113/2017 - autentično tumačenje, 54/2019 i 9/2020 - autentično tumačenje), što zbog Zakona o stanovanju i održavanju zgrada ("Sl. glasnik RS", br. 104/2016) - kaže Ivan Zlatić iz ove organizacije. - Ministarstvu pravde podneli smo predlog da svaka nepokretnost koja ima utvrđenu funkciju doma bude izuzeta iz prinudnog izvršenja.

Prema Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 54/2019), nekretnina ne sme biti zaplenjena zbog komunalnog duga do 5.000 evra, ali to se ne odnosi na ostale dugove. Tako se može desiti da neko ko duguje banci ili drugom poveriocu 3.000 evra ostane na ulici, što je Evropski sud ocenio kao nedopustivo zbog nesrazmere, presudom protiv Slovenije.

Dragana Boljević, počasni predsednik Društva sudija i sudija Apelacionog suda u Beogradu, objašnjava da pravo na dom konkuriše pravu na imovinu, kao i da je dugo postojalo uverenje, shodno praksi Vrhovnog suda, da je pravo na imovinu najvažnije.

- U svakom pojedinačnom slučaju zavisi koje od ova dva prava će prevladati. Na primer, bitno je da li je tužilac nekretninu iz koje želi da iseli tuženog kupio kao useljivu ili neuseljivu, da li on sam ima gde da živi, da li tuženi ima gde da živi, kakvog je materijalnog stanja, koliko dugo tu živi... Ukoliko prevladaju okolnosti u korist prava na dom, tužilac ne može da uđe u državinu, ali država može to da mu kompenzuje tržišnom zakupninom - kaže Boljevićeva.

Na pravo na dom može da se pozove bukvalno svako, što ne znači da će svakom biti i priznato. Sudska praksa poznaje slučajeve gde su u stanu ostajali žena i deca, iako je bivši muž bio zakonski vlasnik. Svako može imati dve kuće ili stana, ali nikako dva doma!

Izvor: Vebsajt Novosti, V. Crnjanski Spasojević, 04.02.2020.
Naslov: Redakcija