Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O ELEKTRONSKOM FAKTURISANJU: Od 1. januara 2022. godine subjekti javnog sektora biće u obavezi da primaju i izdaju e-fakture između sebe


Prema najavama Vlade Republike Srbije, od 1. januara 2022. godine subjekti javnog sektora biće u obavezi da primaju i izdaju e-fakture između sebe. Od januara 2023. godine ceo privatni sektor biće u obavezi da bude osposobljen za prijem i slanje e-faktura, a celokupan trošak njihovog uvođenja trebalo bi da košta nekoliko stotina miliona dinara.

Obavezu izdavanja elektronske fakture, kako podseća Privredna komora Srbije (PKS) u najnovijem broju lista Preduzetnik imaju sledeći subjekti:

  • subjekti privatnog sektora po osnovu međusobnih transakcija,
  • subjekt privatnog sektora po osnovu transakcije sa subjektom javnog sektora,
  • subjekt javnog sektora po osnovu transakcije sa subjektom privatnog sektora,
  • subjekti javnog sektora po osnovu međusobnih transakcija,
  • poreski punomoćnik stranog lica u Republici Srbiji, u smislu propisa kojima se uređuje porez na dodatu vrednost, po osnovu transakcija sa subjektima privatnog i javnog sektora.

Podseća se da se kod pravila u standardizaciji elektronskih faktura, međunarodni i evropski standardi preuzimaju u nacionalnu standardizaciju u potpunosti i u celini, na engleskom jeziku ili prevođenjem na srpski jezik.

"Nacionalna komisija nema mandat da vrši bilo kakve izmene u tekstu standarda, tako da su originalna engleska verzija i odgovarajuća srpska verzija identične", stoji u odgovoru lista Preduzetnik čitaocima.

PKS podseća i da je Ministarstvo kulture i informisanja u PKS dostavilo mišljenje u skladu sa kojim se usled otežanih uslova poslovanja produžava rok za izradu obaveznih normativnih akata do 31. decembra 2021. godine.

Obaveza dostavljanja prepisa arhivske knjige nastaje 2022. godine, odnosno, kako se navodi, prepis će se dostavljati do 30. aprila 2022.

Da li privredni subjekt, kod koga je došlo do smanjenja broja zaposlenih za više od 10% bez njegove krivice, gubi prava na direktna davanja po osnovu ublažavanja posledica prouzrokovanih Kovidom-19?

U novom broju Preduzetnika PKS podseća i da za gubitak prava na direktna davanja države nije od značaja razlog prestanka radnog odnosa radnika koji je zaposlen kod nekog poslodavca (poput odlaska u penziju, smrti radnika, prestanka radnog odnosa po zahtevu radnika, itd.).

Podseća se i da preduzetnik kome je utvrđeno pravo na paušalno oporezivanje, taj način oporezivanja koristi sve dok ispunjava uslove propisane članovima 40,41 i 42 Zakona o porezu na dohodak građana ("Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 - ispr., 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 - usklađeni din. izn., 95/2018, 4/2019 - usklađeni din. izn., 86/2019, 5/2020 - usklađeni din. izn., 153/2020, 156/2020 - usklađeni din. izn., 6/2021 - usklađeni din. izn. i 44/2021).

"Ako se uslovi ne menjaju - ne postoji obaveza da se do 31. oktobra tekuće godine, za narednu godinu podnese zahtev za paušalno oporezivanje nadležnom poreskom organu", stoji u odgovoru Preduzetnika.

Izvor: Vebsajt Nova ekonomija, 01.06.2021.
Naslov: Redakcija