Zastava Bosne i Hercegovine

KRIVIČNI ZAKONIK: Advokatska komora Beograda podneće inicijativu da se kršenje pretpostavke nevinosti propiše kao posebno krivično delo


Advokatska komora Beograda podseća javnost da državni organi i javne ličnosti ne smeju kršiti pretpostavku nevinosti i svojim komentarima sudskih odluka u krivičnim postupcima koji su još u toku posredno vršiti pritisak na sud.

Član 6. stav.2. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i član 34. stav 3. Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) garantuje svim građanima pravo na pravično suđenje koje podrazumeva pretpostavku nevinosti – da se svako smatra nevinim sve dok se njegova krivica za krivično delo ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.

Član 3. stav 2. Zakonika o krivičnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i 55/2014) propisuje da su državni organi, sredstva javnog obaveštavanja i javne ličnosti dužni da poštuju pretpostavku nevinosti i da svojim izjavama o okrivljenom, krivičnom delu i postupku ne povređuju prava okrivljenog.

Advokatska komora Beograda smatra da se ovakvim izjavama grubo krše prava građana u krivičnom postupku, zbog čega će Advokatska komora Beograda podneti inicijativu za izmenu Krivičnog zakonika ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016)da se kršenje pretpostavke nevinosti propiše kao posebno krivično delo.

ZAKONIK O KRIVIČNOM POSTUPKU ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i 55/2014)

Pretpostavka nevinosti

Član 3

Svako se smatra nevinim sve dok se njegova krivica za krivično delo ne utvrdi pravnosnažnom odlukom suda. 

Državni i drugi organi i organizacije, sredstva javnog obaveštavanja, udruženja i javne ličnosti dužni su da se pridržavaju pravila iz stava 1. ovog člana i da svojim javnim izjavama o okrivljenom, krivičnom delu i postupku ne povređuju prava okrivljenog.

USTAV REPUBLIKE SRBIJE ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006)

Pravna sigurnost u kaznenom pravu

Član 34

Niko se ne može oglasiti krivim za delo koje, pre nego što je učinjeno, zakonom ili drugim propisom zasnovanim na zakonu nije bilo predviđeno kao kažnjivo, niti mu se može izreći kazna koja za to delo nije bila predviđena.

Kazne se određuju prema propisu koji je važio u vreme kad je delo učinjeno, izuzev kad je kasniji propis povoljniji za učinioca. Krivična dela i krivične sankcije određuju se zakonom.

Svako se smatra nevinim za krivično delo dok se njegova krivica ne utvrdi pravnosnažnom odlukom suda.

Niko ne može biti gonjen ni kažnjen za krivično delo za koje je pravnosnažnom presudom oslobođen ili osuđen ili za koje je optužba pravnosnažno odbijena ili postupak pravnosnažno obustavljen, niti sudska odluka može biti izmenjena na štetu okrivljenog u postupku po vanrednom pravnom leku. Istim zabranama podleže vođenje postupka za neko drugo kažnjivo delo.

Izuzetno, ponavljanje postupka je dopušteno u skladu s kaznenim propisima, ako se otkriju dokazi o novim činjenicama koje su, da su bile poznate u vreme suđenja, mogle bitno da utiču na njegov ishod ili ako je u ranijem postupku došlo do bitne povrede koja je mogla uticati na njegov ishod.

Krivično gonjenje i izvršenje kazne za ratni zločin, genocid i zločin protiv čovečnosti ne zastareva.

Izvor: Vebsajt Advokatska komora Beograda, 27.12.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija