Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ROKOVIMA IZMIRENJA NOVČANIH OBAVEZA U KOMERCIJALNIM TRANSAKCIJAMA: Uvodi se registrovanje faktura, kao i drugih zahteva za isplatu, izdatih od strane poverilaca u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora, u kojima su subjekti javnog sektora dužnici


Važećim Zakonom o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama ("Sl. glasnik RS", br. 119/2012 i 68/2015 - dalje: Zakon), uređeni su rokovi izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora, a u cilju sprečavanja neizmirenja novčanih obaveza u propisanim rokovima.

U cilju sprovođenja nadzora iz člana 8. Zakona, subjekti javnog sektora, kao dužnici, sada dostavljaju podatke o preuzetim obavezama od poverilaca u navedenim komercijalnim transakcijama, kroz informacioni sistem Uprave za trezor i budžetsko informacioni sistem trezora autonomne pokrajine.

S tim u vezi, a imajući u vidu da su Zakonom uređeni rokovi izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama između navedenih subjekta, postoji potreba da se tim zakonom uredi i registrovanje izdatih faktura, kao i drugih zahteva za isplatu od strane poverilaca, u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora, u kojima su subjekti javnog sektora dužnici, po osnovu kojih nastaju novčane obaveze čiji se rokovi uređuju Zakonom.

Na taj način bi se postigao bolji sistem sagledavanja potraživanja poverilaca od subjekata javnog sektora, u komercijalnim transakcijama u kojima su subjekti javnog sektora dužnici, kao i obaveza subjekata javnog sektora u komercijalnim transakcijama, prema poveriocima.

Unapredio bi se sistem praćenja i sprovođenja nadzora nad izmirivanjem navedenih obaveza subjekata javnog sektora u rokovima propisanim Zakonom.

Registrovanje faktura, kao i drugih zahteva za isplatu, izdatih od strane poverilaca u navedenim komercijalnim transakcijama u interesu je i poverilaca, imajući u vidu da bi se na taj način poboljšala efikasnost i sigurnost naplate navedenih potraživanja poverilaca. Takođe bi se dužnicima omogućilo da pre plaćanja poveriocu provere ispravnost ispostavljene fakture, i plaćanje samo u slučaju ako je ta faktura ispravno registrovana, odnosno ako odgovara ispostavljenoj fakturi, ili drugom zahtevu za isplatu.

Predloženim registrovanjem faktura, kao i drugih zahteva za isplatu omogućilo bi se uspešnije planiranje i upravljanje likvidnim sredstvima, kako privrednim subjektima, tako i u javnom sektoru.

Registrovanje izdatih faktura bi se vršilo u centralnom registru faktura koji bi kao sistem (bazu podataka) uspostavilo i vodilo Ministarstvo finansija – Uprava za trezor.

To bi omogućilo bolju transparentnost podataka o potraživanjima poverilaca od subjekata javnog sektora u komercijalnim transakcijama, kao i transparentnost podataka o obavezama subjekata javnog sektora u tim transakcijama.

Registrovanje faktura i drugih zahteva za isplatu primenjivaće se u prvoj fazi na fakture i druge zahteve za isplatu izdate od strane poverilaca u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora, u kojima su dužnici subjekti javnog sektora koji plaćanja vrše preko računa koji se vode kod Uprave za trezor, počev od 1. marta 2018. godine, a u drugoj fazi na fakture i druge zahteve za isplatu izdate od strane poverilaca u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora, u kojima su dužnici ostali subjekti javnog sektora koji plaćanja vrše preko računa koji se vode kod banaka, po uspostavljanju tehničko-tehnoloških uslova.

Razmatranje mogućnosti da se problemi reše i bez donošenja zakona

Propisivanje obaveze poveriocima za registrovanje faktura i drugih zahteva za isplatu u navedenim komercijalnim transakcijama, pre ispostavljanja dužnicima, subjektima javnog sektora, kao i obaveze tim dužnicima da plaćanje po tim fakturama mogu da izvrše samo ako su registrovane, zatim uspostavljanje i vođenje centralnog registra faktura u Upravi za trezor, kao i kaznene odredbe u slučaju nepoštovanja tih zakonskih odredbi, jedino je moguće učiniti u formi izmene Zakona, zbog čega je donošenje Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama, najbolji način za postizanje navedenih rešenja i pomenutih ciljeva.

Ciljevi koji se Predlogom zakona postižu su:

- Unapređenje sistema praćenja i sprovođenja nadzora nad izmirivanjem navedenih obaveza subjekata javnog sektora u komercijalnim transakcijama, u rokovima propisanim važećim Zakonom;

- Veća efikasnost i sigurnost naplate navedenih potraživanja poverilaca, čime se štiti interes poverilaca;

- Uspešnije planiranje i upravljanje likvidnim sredstvima, kako kod privrednih subjekata, tako i u javnom sektoru;

- Transparentnost podataka o obavezama subjekata javnog sektora u navedenim komercijalnim transakcijama, kao i podataka o docnjama u izmirenju tih obaveza.

Predložena rešenja u Predlogu zakona uticaće na privredne subjekte kao poverioce, tako što će se povećati troškovi zbog registrovanja faktura i drugih zahteva za isplatu, ali će ti troškovi biti daleko manji od koristi koje će ti privredni subjekti imati, zbog sigurnije i brže naplate tih svojih potraživanja.

Predložena rešenja u Predlogu zakona uticaće na subjekte javnog sektora kao dužnike, u komercijalnim transakcijama između subjekata javnog sektora i privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora, u kojima su subjekti javnog sektora dužnici, jer će na taj način biti prinuđeni da svoje obaveze prema tim poveriocima, izmire u zakonom propisanim rokovima, a imaće obavezu da pre plaćanja fakture provere ispravnost dobijene fakture i ispravnost evidentiranja faktura u centralnom registru faktura.

Primena ovog zakona će izazvati male troškove kod privrednih subjekata, imajući u vidu da će se registrovanje faktura vršiti unosom u informacioni sistem putem interneta, kroz određenu aplikaciju, ali će naplata potraživanja na taj način biti sigurnija i brža, zbog čega će korist privrednih subjekata biti daleko veća od navedenih troškova.

Uvođenjem centralnog registra faktura i Ministarstvo finansija – Uprava za trezor će imati rashode, za koje će za naredne godine biti obezbeđena sredstva u okviru limita koje Ministarstvo finansija odredi za Upravu za trezor.

Izvor: Iz Obrazloženja Predloga zakona