Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI: Cilj zakonskih izmena ubrzanje gradnje infrastrukture, puteva i železnica. Za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju ovakvih objekata, investitor će dobijati građevinsku dozvolu uz izjavu da će, do izdavanja upotrebne dozvole, rešiti imovinsko-pravne odnose


Zakon o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014 i 83/2018) ide ponovo na doradu. Posle Vlade, tekst Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji stigao je u skupštinsku proceduru. Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, ovog puta, želi da ubrza izdavanje građevinskih dozvola, kako tvrde, pre svega za infrastrukturne projekte koji su od značaja za Srbiju. U praksi, za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju ovakvih objekata, investitor će dobijati građevinsku dozvolu uz izjavu da će rešiti imovinsko-pravne odnose. I to do - izdavanja upotrebne dozvole.

Ministarstvo navedene izmene pravda činjenicom da počinju i investicije vredne pet milijardi evra. Uglavnom su to "linijski infrastrukturni projekti", dugi više desetina kilometara, a prelaze preko nekoliko hiljada katastarskih parcela. Da bi se početak radova ubrzao, nadležnima je potrebno da se izda građevinska dozvola i počnu radovi na parcelama na kojima je rešena eksproprijacija.

- Na osnovu dosadašnjeg iskustva u realizaciji ovih projekata, došlo se do zaključka da u procesu realizacije mnogo vremena oduzima rešavanje imovinsko-pravnih odnosa pre izdavanja građevinske dozvole i da zbog toga radovi često kasne - piše u obrazloženju predloga. - Misli se na izradu projekata parcelacije i preparcelacije, procedure u katastru i na kraju na eksproprijaciju. Kako bi se ubrzao početak izgradnje, potrebno je omogućiti brže pribavljanje građevinske dozvole. Ona bi se izdala investitoru za celokupan projekat, izvođač bi počeo sa radovima odmah na delovima gde su završeni postupci eksproprijacije. Tamo gde nije završena eksproprijacija i procedure u katastrima, iste bi se rešavale paralelno sa izvođenjem radova, pri čemu se nikako ne bi narušavala prava vlasnika nepokretnosti koje su predmet eksproprijacije.

Sve planirane izmene, tvrdi Ministarstvo građevinarstva, ne ugrožavaju ustavna i ljudska prava građana. Struka, međutim, upozorava da predlog nije u skladu sa Ustavom Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006).

- Predloženo rešenje da je za izgradnju infrastrukture i linijskih infrastrukturnih i elektroenergetskih objekata dovoljna izjava investitora da će pre izdavanja upotrebne dozvole rešiti imovinsko-pravne odnose na zemljištu, može dovesti do potpune pravne nesigurnosti - smatra Latinka Obradović, potpredsednik UO Inženjerske komore Srbije. - Korisnik eksproprijacije, investitor, daje unapred izjavu da će sa vlasnicima zemljišta rešiti imovinsko-pravne odnose u budućem periodu, a nakon izvedenih radova, odnosno do upotrebne dozvole. Koja je onda pravna sigurnost i garancija sadašnjim vlasnicima zemljišta, odnosno objekta? Ovakvom odredbom se ozbiljno ugrožava institut privatne svojine zajemčene Ustavom.

Od građevinske do upotrebne dozvole, prema predloženim izmenama, investitor bi trebalo da da dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima prilikom prijave radova. - Prijava radova se može podneti samo za deo objekta za koji je investitor dostavio dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima - stoji u Predlogu. - Izuzetno, kada je građevinska dozvola izdata za više katastarskih parcela, odnosno za delove katastarskih parcela, kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima smatra se i izrađen projekat parcelacije i preparcelacije.

Izvor: Vebsajt Novosti, S. Bulatović, 02.04.2019.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija