Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O BIOMEDICINSKI POTPOMOGNUTOJ OPLODNJI: Setom od devet pravilnika stvoren zakonski okvir za doniranje i pozajmljivanje reproduktivnog materijala. Banka će se nalaziti u Ginekološko-akušerskoj klinici u Višegradskoj


Jajne ćelije i spermatozoidi moći će da se doniraju i pozajmljuju iz Banke reproduktivnih ćelija, koja će biti formirana u Srbiji, i iz inostranih banaka, ali uvoz i izvoz neće važiti za embrione. Setom od devet pravilnika, koje je potpisao ministar zdravlja Zlatibor Lončar, koji su stupili na snagu 20. aprila 2019. godine, strogo su definisani kriterijumi ko može biti donor i ko može i pod kojim uslovima da koristi reproduktivni materijal iz naše ili stranih banaka. Ali biće potrebno vreme da to zaživi u praksi.

Banka reproduktivnih ćelija biće u Klinici za ginekologiju i akušerstvo KCS, u Višegradskoj ulici. Doktor Vesna Rakonjac, v. d. direktora Uprave za biomedicinu, rekla je da je ta banka u fazi formiranja, ali da ne treba očekivati da će "već sutra moći da se doniraju ili pozajme reproduktivne ćelije donora":

- Jedan od sledećih koraka biće promocija donorstva reproduktivnih ćelija. U međuvremenu treba rešiti, recimo, ko će i u kojoj meri "pokrivati" troškove analiza za donore koje će morati da obave donori, za koje su kriterijumi vrlo strogi.

Predviđeno je da Banka pre izbora i čuvanja ćelija uradi sve laboratorijske testove kako potencijalnih davalaca, koji za to neće dobijati nikakvu nadoknadu, tako i oba partnera od čijih ćelija se stvara embrion. Polne ćelije moći će da doniraju muškarci do najviše 40 godina, i žene između 21. i 34. godine.

Pristanak za darivanje ćelija mora se dati pisano, ali se može i povući, kada se ćelije odmah unište. Davalac nema ni prava, ni obaveze prema detetu rođenom od njegovog biološkog materijala. Majka deteta je, po Zakonu o biomedicinski potpomognutoj oplodnji ("Sl. glasnik RS", br. 40/2017 i 113/2017 - dr. zakon - dalje: Zakon), žena koja ga je rodila iako je jajna ćelija pozajmljena, a otac je njen muž ili vanbračni partner, i u slučajevima kada su korišćeni spermatozoidi donora. Dete začeto iz doniranog materijala, kada navrši 15 godina, moći će da dobije podatke od medicinskog značaja, ali donor ostaje anoniman.

- Zakonom je predviđena i mogućnost uvoza i izvoza reproduktivnih ćelija, iako se pretpostavlja da bi iz naše banke mogle da se zadovolje potrebe za biološkim materijalom, ali se vodilo računa i o tome da se može pojaviti par koji po medicinskim indikacijama neće moći da dobije odgovarajuću ćeliju iz naše baze - kaže dr Rakonjac. - Cilj nam je da što pre uspostavimo sistem uvoza kako bi se izašlo u susret bračnim parovima pre nego što napravimo rezerve ćelija u našoj banci da ne bi i dalje išli u inostranstvo. Ostalo je još otvoreno i pitanje troškova. Ideja je da parovima koji se leče od steriliteta u skladu sa finansijskim mogućnostima RFZO omogući da to rade o trošku osiguranja, ali je pitanje koliko će država moći da finansira doniranje ćelija i postupak biomedicinski potpomognute oplodnje ako razlog nije lečenje steriliteta, nego je, recimo, žena bez partnera.

Donor mora da bude zdrav, da nije uživalac narkotika, alkohola i cigareta, da nema analne seksualne odnose, da se u poslednjih 12 meseci nije tetovirao ili stavljao pirsing, da ne odstupa od standarda težine i visine, a za muškarce i da imaju normalan spermogram, a moraće da priloži rezultate laboratorijskih analiza. Donori, recimo, ne mogu biti vlasnici, lekari i drugi zaposleni u ustanovi u kojoj se obavlja VTO.

Reč je o:

  • Pravilniku o bližim uslovima, kriterijumima i načinu izbora, testiranja i procene davaoca reproduktivnih ćelija i embriona ("Sl. glasnik RS", br. 27/2019)
  • Pravilniku o bližim uslovima i načinu podnošenja zahteva za obavljanje biomedicinski potpomognute oplodnje, kao i uslove u pogledu kadra, prostora i opreme ("Sl. glasnik RS", br. 27/2019)
  • Pravilniku o državnom registru postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje ("Sl. glasnik RS", br. 27/2019)
  • Pravilniku o načinu saopštavanja podataka davaocu o pravnim posledicama darovanja i sadržaju obrasca izjave davaoca o darovanju reproduktivnih ćelija, odnosno embriona ("Sl. glasnik RS", br. 27/2019)
  • Pravilniku o neželjenim događajima i ozbiljnim neželjenim reakcijama u postupku biomedicinski potpomognute oplodnje, načinu vođenja evidencija, kao i obrascu godišnjeg izveštaja ("Sl. glasnik RS", br. 27/2019)
  • Pravilniku o sadržaju obrasca izjave o povlačenju pristanka za darovanje reproduktivnih ćelija, odnosno embriona, potvrdi o povlačenju izjave o pristanku, kao i potvrdi o uništavanju reproduktivnih ćelija, odnosno spontanoj razgradnji i uništavanju embriona ("Sl. glasnik RS", br. 27/2019)
  • Pravilniku o sadržaju obrasca obaveštenja za lica koja se podvrgavaju postupku biomedicinski potpomognutog oplođenja ("Sl. glasnik RS", br. 27/2019)
  • Pravilniku o sadržaju obrasca zahteva za izjašnjenje o daljem postupanju sa reproduktivnim ćelijama, odnosno neupotrebljenim ranim embrionima ("Sl. glasnik RS", br. 27/2019)
  • Pravilniku o uslovima za obavljanje delatnosti uvoza i izvoza reproduktivnih ćelija, kao i način provere uslova kvaliteta i bezbednosti ("Sl. glasnik RS", br. 27/2019)
Izvor: Vebsajt Novosti, B. Radivojević, 19.04.2019.
Naslov: Redakcija