Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANSIJSKOJ PODRŠCI PORODICI SA DECOM - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o finansijskoj podršci porodici sa decom ("Službeni glasnik RS", broj 113/17), u članu 5. stav 1. tačka 2) menja se i glasi:

"2)        prihodi ostvareni od:

(1)        penzija i invalidnina ostvarenih u zemlji i inostranstvu;

(2)        primanja po propisima o pravima ratnih invalida;

(3)        srodnika koji imaju zakonsku obavezu izdržavanja;

(4)        otpremnina u slučaju prestanka potrebe za radom zaposlenih usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena i naknada po osnovu socijalnih programa ostvarenih u godini dana pre podnošenja zahteva;

(5)        ostale naknade po osnovu rođenja i nege i posebne nege deteta;

(6)        roditeljskog dodatka za treće i četvrto dete;

(7)        naknada za vreme nezaposlenosti;

(8)        realizovanih novčanih i drugih likvidnih sredstava u godini dana pre podnošenja zahteva;

(9)        primanja od rada kod stranog poslodavca u inostranstvu;

(10)      ostalih aktivnosti."

Član 2.

Član 13. menja se i glasi:

"Član 13.

Osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, za lica iz člana 12. ovog zakona, utvrđuje se na osnovu zbira mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode prvom mesecu otpočinjanja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, ili porodiljskog odsustva, ukoliko nije korišćeno odsustvo zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće.

Osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate, zaposlenog koji je zasnovao radni odnos nakon rođenja deteta, utvrđuje se na osnovu zbira mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode mesecu otpočinjanja odsustva po zasnivanju radnog odnosa.

Osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta, za lica iz člana 12. ovog zakona, utvrđuje se na osnovu zbira mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode mesecu otpočinjanja odsustva.

Mesečna osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate, dobija se deljenjem zbira osnovica iz st. 1. do 3. ovog člana sa 18 i ne može biti veća od tri prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike na dan podnošenja zahteva.

Mesečna osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate predstavlja bruto obračunsku vrednost."

Član 3.

U članu 17. stav 1. menja se i glasi:

"Ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta, za dete rođeno 1. jula 2018. godine i kasnije, može ostvariti majka koja je u periodu od 18 meseci pre rođenja deteta ostvarivala prihode:

1)         a u momentu rođenja deteta je nezaposlena i nije ostvarila pravo na novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti;

2)         po osnovu samostalnog obavljanja delatnosti;

3)         kao nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koje ima status lica koje samostalno obavlja delatnost prema zakonu kojim se uređuje porez na dohodak građana;

4)         po osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova;

5)         po osnovu ugovora o delu;

6)         po osnovu autorskog ugovora;

7)         po osnovu ugovora o pravima i obavezama direktora van radnog odnosa."

U članu 17. posle stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi:

"Izuzetno, od stava 4. ovog člana, za lice koje ostvaruje i pravo na naknadu zarade, odnosno naknadu plate, pravo na ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta ostvaruje se u trajanju od godinu dana od dana otpočinjanja prava na porodiljsko odsustvo."

Dosadašnji st. 5, 6, 7, 8. i 9. postaju st. 6, 7, 8, 9. i 10.

Član 4.

Član 18. menja se i glasi:

"Član 18.

Osnovica za ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta za lice iz člana 17. stav 1. ovog zakona utvrđuje se srazmerno zbiru mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi, osim osnovice doprinosa za prihode koji imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode prvom mesecu otpočinjanja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, ili porodiljskog odsustva, ukoliko nije korišćeno odsustvo zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, odnosno danu rođenja deteta.

Osnovica za ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta, za lice iz člana 17. stav 2. ovog zakona, utvrđuje se srazmerno zbiru mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje za poslednja 24 meseca koji prethode danu rođenja deteta.

Osnovica za ostale naknade po osnovu posebne nege deteta za lice iz člana 17. stav 1. ovog zakona utvrđuje se srazmerno zbiru mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi, osim osnovice doprinosa za prihode koji imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode mesecu korišćenja prava.

Osnovica za ostale naknade po osnovu posebne nege deteta, za lice iz člana 17. stav 2. ovog zakona, utvrđuje se srazmerno zbiru mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje za poslednja 24 meseca koji prethode mesecu korišćenja prava.

Mesečna osnovica za ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta za lica iz člana 17. stav 1. ovog zakona dobija se deljenjem zbira osnovica iz st. 1. i 3. ovog člana sa 18.

Mesečna osnovica za ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta za lica iz člana 17. stav 2. ovog zakona dobija se deljenjem zbira osnovica iz st. 2. i 4. ovog člana sa 24.

Mesečna osnovica za ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta iz st. 5. i 6. ovog člana ne može biti veća od tri prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike na dan podnošenja zahteva.

Mesečna osnovica iz st. 5. i 6. ovog člana deli se sa koeficijentom 1,5 i tako se određuje pun mesečni iznos ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta.

Prilikom utvrđivanja osnovice za ostale naknade ne uzimaju se osnovice za prihode koji imaju karakter zarade, osim za lica koja u momentu podnošenja zahteva nisu u radnom odnosu, a u prethodnom periodu su ostvarivala prihode po osnovu zarade."

Član 5.

U članu 19. stav 1. menja se i glasi:

"Utvrđivanje punog mesečnog iznosa za ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta vrši nadležni organ na osnovu podataka o visini osnovice na koju su plaćeni doprinosi za lice iz člana 17. stav 1. tač. 1) do 7) ovog zakona, odnosno za lice iz člana 17. stav 2. osnovice na koju su plaćeni doprinosi za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, a koji su evidentirani kod organa koji vodi evidenciju o uplaćenim doprinosima obaveznog socijalnog osiguranja, na dan podnošenja zahteva za ostvarivanje prava."

Član 6.

Član 23. menja se i glasi:

"Član 23.

Roditeljski dodatak za prvo dete rođeno 1. jula 2018. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 100.000,00 dinara i isplaćuje se jednokratno.

Roditeljski dodatak za drugo dete rođeno 1. jula 2018. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 240.000,00 dinara i isplaćuje se u 24 jednake mesečne rate po 10.000,00 dinara.

Roditeljski dodatak za treće dete rođeno 1. jula 2018. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 1.440.000,00 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 12.000,00 dinara.

Roditeljski dodatak za četvrto dete rođeno 1. jula 2018. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 2.160.000,00 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 18.000,00 dinara.

Iznos roditeljskog dodatka za decu iz člana 22. stav 3. ovog zakona isplaćuje se u iznosu utvrđenom za četvrto dete.

Paušal za nabavku opreme za dete, iz člana 22. stav 10. ovog zakona, za decu rođenu 1. jula 2018. godine i kasnije i koji se isplaćuje zajedno sa jednokratnim iznosom roditeljskog dodatka za prvo dete, odnosno prvom ratom roditeljskog dodatka za drugo, treće i četvrto dete iznosi 5.000,00 dinara.

Roditeljski dodatak utvrđen u st. 1 - 4. ovog člana i paušal za nabavku opreme za dete iz stava 6. ovog člana, usklađuju se 1. januara i 1. jula, počev od 2019. godine, na osnovu podataka republičkog organa nadležnog za poslove statistike, sa kretanjem indeksa potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci, a njihov nominalni iznos utvrđuje rešenjem ministar nadležan za socijalna pitanja.

Visina roditeljskog dodatka utvrđuje se u odnosu na dan rođenja deteta.

Zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak podnosi majka, odnosno otac deteta odmah nakon rođenja u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je dete rođeno, ili direktno nadležnom organu najkasnije do navršenih godinu dana života deteta.

Zahtev podnet u zdravstvenoj ustanovi, na osnovu ovlašćenja majke, odnosno oca deteta, iz stava 9. ovog člana, ovlašćeni radnik zdravstvene ustanove šalje nadležnom organu elektronskim putem u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronski dokument i usluge od poverenja u elektronskom poslovanju."

Član 7.

Član 24. menja se i glasi:

"Član 24.

Ukoliko u toku isplate prava na roditeljski dodatak koja se vrši u mesečnim ratama korisnik prava napusti dete ili umre, prekida se dalja isplata prava do odluke ministarstva nadležnog za socijalna pitanja.

Ukoliko u toku isplate prava na roditeljski dodatak koja se vrši u mesečnim ratama dete umre, prekida se dalja isplata prava.

Izuzetno od stava 2. ovog člana za treće i četvrto dete koje je umrlo u toku isplate prava vrši se isplata jednokratnog iznosa od 200.000,00 dinara.

Jednokratni iznos iz stava 3. ovog člana usklađuje se 1. januara i 1. jula, počev od 2019. godine, na osnovu podataka republičkog organa nadležnog za poslove statistike, sa kretanjem indeksa potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci, a njegov nominalni iznos utvrđuje rešenjem ministar nadležan za socijalna pitanja.

Ukoliko u toku isplate prava na roditeljski dodatak koja se vrši u mesečnim ratama dođe do razvoda braka ili prestanka vanbračne zajednice, prekida se dalja isplata prava do odluke ministarstva nadležnog za socijalna pitanja.

Ukoliko se u toku isplate prava na roditeljski dodatak koja se vrši u mesečnim ratama utvrdi da deca nisu vakcinisana u skladu sa propisima u oblasti zdravstvene zaštite Republike Srbije, prekida se dalja isplata prava do odluke ministarstva nadležnog za socijalna pitanja.

Ukoliko se u toku isplate prava na roditeljski dodatak koja se vrši u mesečnim ratama utvrdi da dete ne živi na teritoriji Republike Srbije, prekida se dalja isplata prava do odluke ministarstva nadležnog za socijalna pitanja.

Ukoliko se u toku isplate prava na roditeljski dodatak koja se vrši u mesečnim ratama utvrdi da deca predškolskog uzrasta ne pohađaju pripremni predškolski program u okviru sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja na teritoriji Republike Srbije, prekida se dalja isplata prava do odluke ministarstva nadležnog za socijalna pitanja.

Ukoliko se u toku isplate prava na roditeljski dodatak koja se vrši u mesečnim ratama utvrdi, da se deca osnovnoškolskog uzrasta ne školuju u okviru sistema osnovnoškolskog obrazovanja Republike Srbije i redovno ne pohađaju nastavu na teritoriji Republike Srbije, prekida se dalja isplata prava do odluke ministarstva nadležnog za socijalna pitanja.

Ministarstvo nadležno za socijalna pitanja odluku o daljoj isplati prava i st. 1. i 5 - 9. ovog člana donosi u roku od 15 dana od dana dostavljanja predmeta."

Član 8.

Član 25. menja se i glasi:

"Član 25.

Roditeljski dodatak ne može se ostvariti, ako novorođeno dete majke za koje se podnosi zahtev i njena deca prethodnog reda rođenja, nisu vakcinisana u skladu sa propisima u oblasti zdravstvene zaštite Republike Srbije.

Činjenica da je dete vakcinisano u skladu sa propisima u oblasti zdravstvene zaštite Republike Srbije utvrđuje se na osnovu izjave podnosioca zahteva.

Činjenica da je dete vakcinisano u skladu sa propisima u oblasti zdravstvene zaštite Republike Srbije proverava se jednom godišnje na osnovu podataka sadržanih u evidenciji o imunizaciji.

Roditeljski dodatak može ostvariti majka čija deca predškolskog uzrasta žive na teritoriji Republike Srbije i pohađaju pripremni predškolski program u okviru sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja na teritoriji Republike Srbije.

Roditeljski dodatak može ostvariti majka čija deca osnovnoškolskog uzrasta žive na teritoriji Republike Srbije i školuju se i redovno pohađaju nastavu u okviru sistema osnovnoškolskog obrazovanja Republike Srbije.

Činjenica da dete pohađa pripremni predškolski program u okviru sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja Republike Srbije i redovno pohađa osnovnu školu u okviru sistema osnovnoškolskog obrazovanja Republike Srbije, na teritoriji Republike Srbije utvrđuje se na osnovu izjave podnosioca zahteva, a nadležni organ proverava podatke po službenoj dužnosti, najmanje jednom godišnje, sa odgovarajućom predškolskom ustanovom, odnosno osnovnom školom.

Roditeljski dodatak ne može se ostvariti ako roditelji u momentu podnošenja zahteva žive u inostranstvu.

Roditeljski dodatak ne može ostvariti majka koja je strani državljanin ukoliko je u zemlji, čiji je državljanin, ostvarila isto ili slično pravo za dete za koje je podnet zahtev."

Član 9.

U članu 40. stav 3. menja se i glasi:

"Za zahtev iz stava 2. ovog člana od podataka o ličnosti nadležni organ može zahtevati sledeće podatke o podnosiocu zahteva, o članovima njegovog domaćinstva, odnosno porodice, i to:

1.         JMBG, ime i prezime, adresa prebivališta odnosno boravišta, državljanstvo, datum i mesto i opština rođenja, podaci o bankovnom računu na koji se vrši isplata, kontakt telefon, adresa elektronske pošte, vrsta srodstva;

2.         Podatke o socio-ekonomskom statusu u obimu koji je definisan uslovima za ostvarivanje prava definisanih ovim zakonom – podaci o prihodima i imovini, podaci o plaćenim doprinosima, podaci o zaposlenju i poslodavcu, podaci o stambenom statusu, bračni status, status deteta ukoliko se radi o detetu sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, podaci o školovanju dece i to naziv i mesto obrazovne ustanove i obrazovni status deteta, podaci o imunizaciji dece i to naziv i mesto zdravstvene ustanove u kojoj se dete leči i status, podaci o starateljstvu odnosno hraniteljstvu ukoliko postoje;

3.         Podatke potrebne za obračun i isplatu naknada zarade, odnosno naknade plate za ona prava koja imaju karakter naknade zarade, odnosno naknade plate."

Član 10.

Član 41. menja se i glasi:

"Član 41.

O pravima iz ovog zakona u prvom stepenu rešava nadležni organ u mestu prebivališta podnosioca zahteva."

Član 11.

U članu 46. posle stava 8. dodaje se novi stav 9. koji glasi:

"Podaci o ličnosti iz stava 2. ovog člana, koji se prikupljaju i čuvaju u IS, obrađuju se u svrhu ostvarivanja prava propisanih ovim zakonom kao mera finansijske podrške porodici sa decom."

Dosadašnji stav 9. postaje stav 10.

Član 12.

Pravo na roditeljski dodatak za decu rođenu na dan stupanja na snagu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom ("Službeni glasnik RS", broj 113/17), 25. decembra 2017. godine, i kasnije, zaključno sa 30. junom 2018. godine, koje se ostvaruje u skladu sa propisima koji su bili na snazi na dan rođenja deteta a isplaćuje u jednakim mesečnim ratama, uskladiće se po službenoj dužnosti, počev od 1. jula 2018. godine, sa brojem rata i mesečnim iznosima roditeljskog dodatka utvrđenim ovim zakonom.

Isplata prava iz stava 1. ovog člana vršiće se u roku od šest meseci od dana primene ovog zakona.

Član 13.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjuje se od 1. jula 2018. godine.

 IZ OBRAZLOŽENJA

II RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Odredbe Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom predstavljaju deo ukupne društvene brige o deci i odnose se na poboljšanje uslova za zadovoljavanje osnovnih potreba dece, posebne podsticaje za rađanje dece i podršku materijalno ugroženim porodicama, porodicama sa decom sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i deci bez roditeljskog staranja.

Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom zasnovan je na pravu i dužnosti roditelja da podižu i vaspitavaju decu, pravu deteta na uslove života koji mu omogućavaju pravilan razvoj i obavezi države da podrži dobrobit porodice, deteta i budućih generacija. Otuda ovaj zakon ne predstavlja samo opredeljenje države u oblasti socijalne politike, već je, uključujući demografske potrebe, istovremeno i važan instrument populacione politike.

Nova zakonska rešenja doprinose i ispunjavanju ciljeva utvrđenih za sprovođenje izmenjene i dopunjene Strategije podsticanja rađanja, a svojim odredbama ovaj zakon jasno i nedvosmisleno potvrđuje opredeljenje države da se podsticajnim merama uvećanog roditeljskog dodatka uhvati u koštac sa jednim od najvećih problema - nedovoljnim brojem novorođene dece.

III. OBJAŠNjENjE POJEDINIH ODREDABA

Roditeljski dodatak predstavlja neophodnu meru podrške porodici, jer predstavlja u sadržinskom i u materijalnom smislu glavni instrument populacione politike.

Naime, Centralna Srbija i AP Vojvodina zahvaćene su vrlo nepovoljnim demografskim kretanjima: stanovništvo se odavno ne obnavlja u istoj razmeri, jer je stopa fertiliteta decenijama ispod potrebe za prostu reprodukciju; broj novorođenih je daleko niži od broja umrlih, pa je prirodni priraštaj negativan, kako ukupno, tako posmatrano i u najvećem broju opština; stanovništvo ubrzano stari, rapidan je proces depopulacije; povećava se udeo starih u ukupnom broju stanovništva.

Dugoročne demografske projekcije najavljuju još nepovoljnije tendencije u budućnosti i znatno smanjenje broja stanovnika.

Ovakva kretanja imaju izuzetno nepovoljne socijalne i ekonomske posledice i zahtevaju efikasan politički odgovor države odmah.

Ovim zakonom definisani su iznosi, način isplate i usklađivanje iznosa roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme za dete.

U postupku ostvarivanja prava na roditeljski dodatak kao posebni uslovi predviđeni su: redovna vakcinacija sve dece majke u skladu sa propisima u oblasti zdravstvene zaštite Republike Srbije, kao i redovno pohađanje dece predškolskog uzrasta, pripremnog predškolskog programa u okviru sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja Republike Srbije, odnosno redovno pohađanje nastave u okviru sistema osnovnoškolskog obrazovanja Republike Srbije, dece osnovnoškolskog uzrasta.

Takođe, u odredbama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom koje se odnose na pravo na naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta i prava na ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta izvršene su korekcije u pogledu jasnijeg definisanja osnovica koje se uzimaju kao relevante u periodu korišćenja pojedinačnih prava, a od uticaja su na obračun visine naknade zarade odnosno naknade plate i ostale naknade, kao i neophodne korekcije koje su uslovljene direktom isplatom prava na račune korisnika.

Ovim zakonom izvršena je i korekcija u pogledu prihoda koji su od uticaja na ostvarivanje prava na dečiji dodatak, a vezani su za nove iznose roditeljskog dodatka za treće i četvrto dete.

U zakonu su izvršene i neophodne dopune koje se odnose na zaštitu podatka o ličnosti.

IV. FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Opredeljena sredstva za isplatu roditeljskog dodatka u 2018. godini je 8.200.000.000 dinara.

U 2019. godini za roditeljski dodatak planirana su sredstva u iznosu od 8.364.568.000 dinara.

Sredstva za realizaciju prava propisanih ovim zakonom u 2018. godini opredeljena su u budžetu Republike Srbije: Program 0903 – Porodično-pravna zaštita građana, Programska aktivnost – 0001 – Prava korisnika iz oblasti zaštite porodice i dece, Funkcija 040 – Porodica i deca, Ekonomska klasifikacija 472.

Iznosi roditeljskog dodatka koji su definisani ovim zakonom zahtevaju dodatna novčana sredstva u 2018. godini u iznosu od 3.500.000.000 dinara.

 U 2019. godini za isplatu ovog prava biće potrebno obezbediti sredstva u ukupnom iznosu od 12.000.000.000 dinara.

 Povećanje iznosa roditeljskog dodatka za drugo, treće i četvrto dete, i produženje perioda ostvarivanja odnosno isplate prava za treće i četvrto dete sa 24 meseca na 120 meseci, zahtevaće značajna novčana sredstva i u narednim godinama.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Razlozi za donošenje ovog zakona po hitnom postupku, saglasno članu 167. Poslovnika Narodne skupštine ("Službeni glasnik RS", broj 20/12 - prečišćen tekst) sadržani su u činjenici da se predloženim zakonskim rešenjem vrše izmene i dopune Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom čija primena treba da počne 01. jula 2018. godine.

Na taj način, otklonila bi se okolnosti koje bi mogle naneti štetu zbog nemogućnosti primene novih propisa.

Naime, do tog vremena potrebno je izraditi i doneti niz podzakonskih akata, izraditi odgovarajući informacioni sistem na nivou Ministarstva, koji će koristiti nadležni organi lokalne samouprave u postupku odlučivanja o pravima propisanim Zakonom.

Takođe, mora se napomenuti da predložene odredbe Zakona, dok se ne usvoje, u velikoj meri onemogućavaju rad na donošenju podzakonskih akata, i odlažu planirane rokove obuke stručnih službi za rad, a u cilju nesmetane primene Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom od 01.07.2018. godine.

VI. RAZLOZI ZA STUPANjE ZAKONA NA SNAGU PRE OSMOG DANA OD DANA OBJAVLjIVANjA

Članom 196. Ustava Republike Srbije utvrđeno je da zakoni i drugi opšti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja i da mogu da stupe ranije na snagu ako za to postoje naročito opravdani razlozi, utvrđeni prilikom njihovog donošenja.

Zakonom je predviđeno njegovo stupanje na snagu narednog dana od dana objavljivanja imajući u vidu da osnovni tekst Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom koji je stupio na snagu 25. decembra 2017. godine, počinje sa primenom 1. jula 2018. godine.

Imajući u vidu komplementarnost odredbi ovog Zakona sa osnovnim tekstom Zakona o o finansijskoj podršci porodici sa decom, neophodno je da se stvore uslovi, da sve odredbe zakona mogu da se primenjuju od 1. jula 2018. godine.

 

ANALIZA EFEKATA ZAKONA

I.          ODREĐENjE PROBLEMA KOJE ZAKON TREBA DA REŠI

Rađanje dece daleko ispod potreba prostog obnavljanja stanovništva obeležava i demografski razvoj i demografski momentum Republike Srbije.

Republika Srbija bez autonomnih pokrajina (Centralna Srbija) i AP Vojvodina su se sa fenomenom nedovoljnog rađanja suočile još sredinom prošlog veka. Već u 1971. godini stopa ukupnog fertiliteta bila je za oko 15% niža od potreba proste zamene generacija u Centralnoj Srbiji, odnosno za gotovo 20% u AP Vojvodini. U tom intervalu vrednosti stopa se uglavnom stabilizuju u sledeće dve decenije na oba područja.

Nivo rađanja prema podacima koji se odnose na 2006. godinu je čak 30% ispod potreba prostog obnavljanja stanovništva, kada se Republika Srbija posmatra kao celina (bez podataka za AP Kosovo i Metohija), što znači da će sledeća generacija žena biti za gotovo jednu trećinu manja po broju u odnosu na sadašnju.

Fenomen nedovoljnog rađanja dece je zakonit proces koji nije uspelo da izbegne nijedno razvijeno društvo. No, nedovoljno rađanje dece nije realnost samo u razvijenim zemljama i ne samo zapadne civilizacije. Danas se, prema proceni Ujedinjenih nacija 83 države sveta suočavaju sa rađanjem dece ispod potreba proste zamene generacija.

 Iskustva razvijenih zemalja ukazuju da, bez obzira na značajne razlike u ekonomskim, društveno-političkim i vrednosnim sistemima, kao i institucionalnoj osnovi populacione politike, postoji značajan stepen uniformnosti u pogledu ciljeva, pravaca mera, kao i definitivnog izraza primenjenih mera. No, maksimalni utvrđen efekat je porast završenog fertiliteta do 10%. Razmatranje nedovoljne efikasnosti mera koje se sprovode, ukazuje da politički odgovor mora biti intenzivan, celovit, istraživački, direktan, dugoročan, strateškog tipa.

Opšti cilj održivog demografskog razvoja Republike Srbije je stacionarno stanovništvo, tj. stanovništvo u kome će sledeće generacije biti iste veličine kao i postojeće. Ovaj nivo prostog obnavljanja stanovništva ili zamene generacija znači da na individualnom nivou jedna žena u svom reproduktivnom periodu treba da se nadomesti sa jednim ženskim detetom, tj. da neto stopa reprodukcije bude jednaka jedinici. U našim uslovima, gde je smrtnost stanovništva niska a nivo rađanja dece ispod nivoa potrebnog za zamenu generacija, neto stopa reprodukcije je na nivou oko jedinice kada je kohortna stopa ukupnog fertiliteta na nivou oko 2,1 deteta po ženi.

II.         CILjEVI KOJI SE DONOŠENjEM ZAKONA POSTIŽU

Dosezanje opšteg cilja je da se u roku 10–15 godina ponovo dostigne nivo stope od 1,85 deteta po ženi, odnosno porast od minimum 10% (vrednost u 2016. godini je 1,46) neminovno zahteva i prethodno dosezanje jednog od posebnih ciljeva, ublažavanje ekonomske cene podizanja deteta.

Rađanje dece ne bi smelo značajno da pogoršava ekonomski, a time i društveni, položaj porodica sa decom. Država mora da preuzme na sebe deo troškova rađanja dece i njihovog izdržavanja i školovanja. U situaciji krupnih poremećaja u demografskom razvitku, kada pitanje otvorene depopulacije i intenzivnog procesa starenja stanovništva nije samo pitanje održivosti demografskog, nego i opšteg društvenog i ekonomskog razvoja sadašnjih i budućih generacija, uloga države je posebno važna.

Finansijska pomoć porodicama sa decom javlja se kao pronatalitetna mera i u sredinama sa stabilnim društveno-ekonomskim razvojem i visokim životnim standardom stanovništva. Međutim, u uslovima ekonomskih teškoća značaj novčanih davanja, kao i finansijskih olakšica, biva veći. Mere podrške porodici treba da ublaže efekte nepovoljnih privrednih kretanja, ali i da budu usmerene ka postizanju ekonomske i socijalne sigurnosti kao pretpostavke odvijanja biološke reprodukcije. Jer opredeljenje za učestvovanje u reprodukciji, ali i realizacija željenog broja dece, koji je po pravilu veći od ostvarenog, u velikoj meri zavisi od ekonomske sigurnosti potencijalnih učesnika u reprodukciji. Nezaposlenost, loš materijalni položaj i stambeni problem su osnovna pitanja koja se direktno tiču potencijalnih učesnika u reprodukciji. Dugoročno i iz ugla održivosti razvoja, podsticanje rađanja podrazumeva rešavanje pomenutih problema.

U okviru finansijske podrške porodici sa decom od velikog značaja je roditeljski dodatak koji predstavlja podršku porodici koju ostvaruje majka po rođenju prvog, drugog, trećeg i četvrtog deteta. Ovaj dodatak je diferenciran prema redu rođenja deteta.

III. DRUGE MOGUĆNOSTI ZA REŠAVANjE PROBLEMA

Članom 23. stav 1. Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom ("Službeni glasnik RS" br. 113/17) čija primena počinje 1. jula 2018. godine, propisano je da visinu, način usklađivanja i isplate roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme za dete, propisuje Vlada na predlog ministra nadležnog za socijalna pitanja.

Po usvajanju izmena i dopuna Strategije podsticanja rađanja ("Službeni glasnik RS" br. 25/18), pravo na roditeljski dodatak dobilo je na značaju kao populaciona mera sa dugoročnim delovanjem, te je bilo logično da se Zakonom definiše visina i način isplate prava, a ne uredbom Vlade.

IV. ZAŠTO JE DONOŠENjE ZAKONA NAJBOLjE ZA REŠAVANjE PROBLEMA?

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom ovako uređeno pravo na roditeljski dodatak garantovano je kao dugoročna mera Republike Srbije u borbi za povećanje nataliteta.

V. NA KOGA I KAKO ĆE NAJVEROVATNIJE UTICATI REŠENjA U ZAKONU?

Predložene mere ublažiće nepovoljniji materijalni položaj porodica sa decom u odnosu na one bez dece.

Posebno će biti podsticajne kod drugog, trećeg i četvrtog deteta, jer će u većoj meri pokriti deo izdataka koje porodica ima za decu.

Kroz pravo na naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta i prava na ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta proširivanjem kruga korisnika prava i direktnom isplatom prava dodatno će se kroz redovne prihode zaštiti porodice sa decom.

Generalno, ukoliko bi se ostvarili definisani ciljevi iz Zakona o finansijskoj podršci porodica sa decom, efekti bi se osetili u oblasti privrede kroz povećanje broja trudničih i porodiljskih odsustava.

To bi zahtevalo još bolje usklađivanje rada i roditeljstva i utvđivanje novih fleksibilnih oblika rada.

Neophodno je da ove promene prati i javna uprava kroz povećanje efikasnosti rada, digitalizaciju i veću dostupnost ostvarivanja prava korisnika.

Takođe, već sada je jasno da kapaciteti predškolskog obrazovanja, koji ni sada nisu dovoljni, moraju biti u skladu sa očekivanim povećanjem nataliteta.

U oblasti zdravstvene zaštite rešenja iz Zakona doprineće većem obuhvatu imunizacije dece što će dovesti do većeg stepena zdravstvene zaštite stanovništva.

U odnosu na obrazovni sistem rešenja iz ovog Zakona direktno će uticati na veći procenat dece koja redovno pohađaju nastavu.

Nove zakonske odredbe reflektovaće se i na materijalno stanje socijalno ugroženih porodica koje su često i porodice sa većim brojem dece.

VI. KOJI SU TROŠKOVI KOJE ĆE PRIMENA ZAKONA IZAZVATI GRAĐANIMA I PRIVREDI, NAROČITO MALIM I SREDNjIM PREDUZEĆIMA?

Troškovi po osnovu prava na roditeljski dodatak pokrivaju se iz budžeta Republike Srbije.

VII. DA LI SU POZITIVNE POSLEDICE DONOŠENjA ZAKONA TAKVE DA OPRAVDAVAJU TROŠKOVE KOJE ĆE ON STVORITI?

Za sprovođenje ovog zakona potrebna su dodatna novčana sredstva koja su neophodna za stvaranje boljih materijalnih uslova porodice a u cilju stimulacije za njeno proširivanje tj. rađanje dece.

Naime, u okviru finansijske podrške porodici sa decom, mera koja u Republici Srbiji ima prevashodno populacioni efekat je roditeljski dodatak.

Roditeljski dodatak predstavlja podršku porodici koju ostvaruje majka po rođenju prvog, drugog, trećeg i četvrtog deteta.

Iznos roditeljskog dodatka diferenciran je prema redu rođenja deteta.

Predloženi iznos roditeljskog dodatka za prvo dete i njegova jednokratna isplata treba da omoguće kompenzaciju inicijalnih troškova rađanja.

Iznosi roditeljskog dodatka i način isplate u periodu od dve godine za drugo dete, odnosno deset godina za treće i četvrto dete, treba da opredele roditelje na rađanje više dece imajući u vidu poboljšanje materijalnog položaja porodice kroz redovnost prihoda po ovom osnovu u dužem vremenskom periodu.

Mogućnost ostvarivanja prava i redovnost prihoda u dužem vremenskom periodu treba da stimuliše građane, ako to nisu učinili, da regulišu pitanje svojih dokumenata kako bi ostvarili pravo.

Bolji materijalni položaj porodice i redovni prihodi za posledicu imaće i veću tražnju za određenim proizvodima i uslugama, a što posredno utiče i na povećanje zaposlenosti.

VIII. DA LI SE ZAKONOM PODRŽAVA STVARANjE NOVIH PRIVREDNIH SUBJEKATA I TRŽIŠNA KONKURENCIJA?

Zakon nema direktnog uticaja na stvaranje novih privrednih subjekata i tržišnu konkurenciju.

IX. DA LI SU SVE ZAINTERESOVANE STRANE IMALE PRILIKE DA SE IZJASNE O ZAKONU?

U postupku pripreme osnovnog teksta zakona kojim se uređuje finansijska podrška porodici sa decom, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalne pitanja sprovelo je javnu raspravu po Programu javne rasprave o Nacrtu zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom koji je odredila Vlada, odnosno Odbor za privredu i finansije, svojim aktom 05 Broj: 011-13544/2015 od 17. decembra 2015. godine.

Nacrt zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom (sačinila je Radna grupa koju su pored predstavnika Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja činili eksperti i predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu, Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo, socijalnu politiku i demografiju, Stalne konferencije gradova i opština, Sekretarijata za socijalnu zaštitu u Beogradu i Gradske uprave Novi Sad, Centralnog registra, Udruženja građana – "Srbija u pokretu", "Roditelj", "Centar za mame", Naleda i Unicefa.

 Javna rasprava je održana u periodu od 17. decembra 2015. godine do 6. januara 2016. godine za predstavnike državnih organa, javnih službi, privredne subjekte, sindikate, udruženja poslodavaca, stručnu javnost i druge zainteresovane učesnike, a tekst Nacrta zakona postavljen je i na sajt Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i na portalu e-uprave, tako da su svi zainteresovani bili u prilici da dostave mišljenje, primedbe i sugestije neposredno ili elektronskim i pisanim putem.

Predlozi i sugestije sa javne rasprave koji su bili usmereni na poboljšanje predloženog teksta Nacrta zakona i koji su u duhu koncepta na kojima se isti zasniva, ugrađeni su u tekst Nacrta zakona.

Imajući u vidu da Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom prvenstveno uređuje visinu iznosa i načina isplate roditeljskog dodatka nije bilo potrebno ponovo sprovoditi javnu raspravu.

X. KOJE ĆE SE MERE TOKOM PRIMENE ZAKONA PREDUZETI DA BI SE POSTIGLO ONO ŠTO SE ZAKONOM PREDVIĐA?

Zakonom o finansijskoj podršci porodici sa decom predviđena je direktna isplata prava korisnicima.

U postupku ostvarivanja prava koristiće se i dostupne evidencije podataka preko e-ZUP-a, a zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak moći će da se podnese i preko E-bebe u porodilištu.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 15.06.2018.