Zastava Bosne i Hercegovine

SUDOVI ČASTI LEKARSKE KOMORE SRBIJE: Za sedam i po godina izrečene 54 disciplinske mere lekarima. Uglavnom su to bile javne opomene i tek nekoliko privremenih zabrana rada, obično na šest meseci. Predmet se formira na osnovu prijave građana, zatim izjave lekara, kolega i nadređenih u zdravstvenoj ustanovi i priložene medicinske dokumentacije, ukoliko je pritužba na nesavesno lečenje. Njihovu odluku o izrečenoj disciplinskoj meri potvrđuje Vrhovni sud časti LKS u drugom stepenu i protiv nje se može voditi upravni spor. Javna opomena se objavljuje u glasilu komore, a o oduzimanju licence se obaveštava Ministarstvo zdravlja


Za sedam i po godina postojanja, sudovi časti Lekarske komore Srbije (LKS) izrekli su ukupno 54 disciplinske mere lekarima. Uglavnom su to bile javne opomene i tek nekoliko privremenih zabrana rada, obično na šest meseci. Građani su u tom periodu podneli 924 prijave sudovima časti u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu: zbog neljubaznosti doktora, traženja mita, nedoličnih radnji prilikom pregleda, ali i zbog ubeđenja da su pogrešno lečeni, pa čak i da je propust lekara doveo do smrtnog ishoda.

Dr Milan Dinić, direktor LKS, kaže da su sudovi časti razmotrili 120 slučajeva od pomenute 924 podnete prijave – 385 nije ispunjavalo formalne uslove, a 384 su odbačene kao neosnovane.

Od 120 prijava građana, koje su se do sada našle pred sudovima časti – 66 je okončano oslobađajućim presudama. Dr Dinić nije znao da kaže koliko je licenci za rad privremeno ili trajno oduzeto, ali misli da se to dogodilo u četiri slučaja, otkako je pre tačno godinu dana postao čelnik LKS.

Sudu časti Lekarske komore Beograda u 2016. godini ukupno je podneto 60 prijava protiv lekara. Za sada je jedan "proces" završen izricanjem javne opomene, a jedan slučaj je "u zastoju" jer je u međuvremenu sudski proces za nesavesno lečenje započet pred redovnim, krivičnim sudom.

Do 10. jula 2017. godine, podneta je već 21 žalba Sudu časti LK Beograda, ali nije izrečena ni jedna mera. Tako je bilo i tokom cele 2015. godine: u Beogradu su protiv 52 lekara podnete pritužbe građana nezadovoljnih lečenjem, ali ni jedan lekar u prestonici nije zaradio čak ni javnu opomenu, a kamoli oduzimanje licence. Tokom 2014. godine Sud časti je bio za nijansu stroži: od podnete 43 žalbe, lekarima je izrečeno devet javnih opomena i jedna privremena zabrana samostalnog rada. S obzirom na to da je u prestonici koncentracija belih mantila najveća, a od ukupnog broja pacijenata, lečenih u Beogradu, više od 40 odsto ima prebivalište van glavnog grada, čini se da statistika broja prijava ne daje pravu sliku, a da podaci o izrečenim merama ukazuju na popustljivost Suda časti u glavnom gradu.

Dr Milan Dinić kategorično tvrdi da ni beogradski, ni ostali sudovi časti LKS nisu ni tolerantni, ni blagi, ni lažno solidarni.

A što se tiče broja disciplinski kažnjenih lekara, kaže da bi bio mnogo srećniji da ih uopšte nema.

Osim toga, on tvrdi da su građani, koji su imali loša iskustva sa lekarima, spremniji da pravdu traže pred redovnim sudovima, nego pred sudovima časti u Lekarskim komorama.

Sud časti nikada nije ni jednu osnovanu prijavu odbio: niko od kolega neće nikada pristati da prikrije nečasno ponašanje lekara. Građani treba da imaju poverenje u sudove časti i da češće koriste ovaj pravni instrument– navodi dr Dinić.

Prof. dr Olga Popović Mladenović, direktorka Lekarske komore Beograda, takođe apeluje da se građani obraćaju sudovima časti u regionalnim lekarskim komorama, jer smatra da je to dobra mera disciplinovanja lekara.

Pacijenti nam se najčešće obraćaju zbog neljubaznosti i arogantnog odnosa doktora, ali ima i dosta slučajeva prijave mita za šta su najčešće optuženi ginekolozi i hirurzi – navodi dr Popović Mladenović.

Direktorka beogradske LK priznaje da statistika ne odražava realno stanje i da je neophodna revizija statuta kojim se reguliše dosadašnji rad i organizacija sudova časti. Dr Popović Mladenović kaže kako je daleko veći broj sudskih sporova protiv lekara pokrenuto i traje pred redovnim sudovima.

Rad sudova časti mora više da bude okrenut oceni etičnosti i moralnosti lekara, da postoji mogućnost opomene svakoga ko se medicinom ne bavi na human i moralan način, na primer u slučajevima korupcije ili nedoličnog ponašanja. Kada imamo sumnju na da je lekar učinio krivično delo u lečenju, to je već predmet nadležnosti redovnih krivičnih sudova i ne treba da bude predmet i sudova lekara – smatra dr Popović Mladenović.

Sudije Suda časti su lekari, koji su prošli edukaciju za obavljanje te dužnosti. Predmet se formira na osnovu prijave građana (koja ne može biti poslata mejlom, već u formi podneska adresiranog na Sud časti), zatim izjave lekara, kolega i nadređenih u zdravstvenoj ustanovi i priložene medicinske dokumentacije, ukoliko je pritužba na nesavesno lečenje. Njihovu odluku o izrečenoj disciplinskoj meri, na primer oduzimanju lekarske licence potvrđuje Vrhovni sud časti LKS u drugom stepenu i protiv nje se može voditi upravni spor. Javna opomena se objavljuje u glasilu komore, a o oduzimanju licence se obaveštava Ministarstvo zdravlja.

Izvor: Vebsajt Politika, Olivera Popović, 11.07.2017.
Naslov: Redakcija