Zastava Bosne i Hercegovine

NACRT ZAKONA O PLATAMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMEŠTENIKA - Tekst propisa


I. UVODNE ODREDBE

Predmet zakona

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se plate, naknade plate, naknade troškova i druga primanja državnih službenika i nameštenika.

Odredbe ovog zakona shodno se primenjuju na zaposlene u drugim organima i organizacijama koje je osnovala Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave a na koje se primenjuju propisi o državnim službenicima.

Isplata plate

Član 2.

Plata za tekući mesec isplaćuje se najkasnije do kraja narednog meseca.

Ako se plata isplaćuje u jednom delu ili u više delova, puna plata, odnosno poslednji deo plate se isplaćuje u narednom mesecu za prethodni mesec.

Zaštita prava na platu, naknade i druga primanja

Član 3.

Državni službenik ostvaruje zaštitu prava na platu, naknade i druga primanja prema zakonu kojim se uređuje položaj državnih službenika, a nameštenik prema opštim propisima o radu.

Obezbeđivanje sredstava za platu, naknade i druga primanja

Član 4.

Sredstva za plate, naknade i druga primanja državnih službenika i nameštenika obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, u skladu sa budžetskim ograničenjima za tekuću i naredne dve budžetske godine.

Primena zakona kojim se uređuje sistem plata u javnom sektoru i opštih propisa o radu, odnosno kolektivnog ugovora

Član 5.

Na primanja državnih službenika i nameštenika koja nisu uređena ovim zakonom, primenjuju se zakon kojima se uređuje sistem plata u javnom sektoru i opšti propisi o radu, odnosno kolektivni ugovor kojim se uređuju prava i dužnosti državnih službenika i nameštenika.

II. PLATA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMEŠTENIKA

Osnovna plata

Član 6.

Osnovna plata državnih službenika i nameštenika se određuje množenjem osnovice sa koeficijentom.

Državni službenik i nameštenik čija bi visina osnovne plate primenom ovog zakona i drugih propisa bila manja od minimalne zarade obračunate u skladu sa opštim propisima o radu, ostvaruje pravo na isplatu osnovne plate u visini minimalne zarade.

Osnovica

Član 7.

Osnovica je jedinstvena za sve državne službenike i nameštenike i utvrđuje se zakonom o budžetu Republike Srbije za svaku budžetsku godinu.

Bliža merila za primenu kriterijuma za svrstavanje radnih mesta u platne grupe i platne razrede

Član 8.

Radna mesta državnih službenika i nameštenika svrstavaju se u odgovarajuće platne grupe i prva tri platna razreda te platne grupe, na osnovu kriterijuma složenosti poslova koji se na njima obavljaju, potrebne kompetentnosti za rad na tim poslovima, odgovornosti za rad i donošenje odluka u obavljanju poslova, autonomije u radu, zahtevane poslovne komunikacije i uslova rada.

Složenost poslova izražava se kroz merila: rešavanje problema, kreativnost i uticaj na organizacioni učinak, kompetentnost kroz merila: obrazovanje, radno iskustvo, sposobnost i zahtevana dodatna znanja za rad na odgovarajućem radnom mestu, odgovornost kroz merila: odgovornosti za donošenje odluka, rukovođenje, finansijske odgovornosti, davanje saveta i mišljenja, autonomija u radu se izražava kroz stepen samostalnosti, poslovna komunikacija se izražava kroz zahtevani nivo kontakata za rad na odgovarajućem radnom mestu, dok rad noću i u smenama, okruženje i fizički napor određuju uslove rada.

Primena kriterijuma i merila vrši se ocenom njihove zastupljenosti u opisima poslova određenog radnog mesta, odnosno grupe radnih mesta svrstanih u isto zvanje i to tako što svaki kriterijum ostvaruje određeno procentualno učešće u ukupnoj vrednosti radnog mesta, tako da: složenost poslova predstavlja 25% vrednosti, kompetentnost 23% vrednosti, odgovornost 20% vrednosti, autonomija u radu 15% vrednosti, poslovna komunikacija 8% vrednosti i uslovi rada 9% vrednosti.

U vrednovanju odgovornosti poslova koji se obavljaju na radnim mestima koja su razvrstana u zvanja ne uzima se u obzir merilo rukovođenja.

Određivanje platne grupe, platnog razreda i početnog koeficijenta zvanja

Član 9.

Početnim koeficijentom zvanja izražava se vrednost svih zahteva za obavljanje poslova izvršilačkih radnih mesta koja su razvrstana u odgovarajuće zvanje.

Početni koeficijent zvanja određuje se u rasponu vrednosti platnog razreda one platne grupe i platnog razreda u koja su, primenom kriterijuma iz člana 8. ovog zakona, svrstana radna mesta razvrstana u odgovarajuće zvanje i iznosi:

ZVANjA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Platna grupa

Platni razred

Koeficijent

 

Viši savetnik

X

1.

4.63

Samostalni savetnik

IX

2.

4.13

Savetnik

VIII

3.

3.84

Mlađi savetnik

VII

3.

3.34

Saradnik

VI

1.

2.43

Mlađi saradnik

V

1

2.23

Referent

IV

3.

2.16

Mlađi referent

IV

1.

1.87

 

POSEBNA ZVANjA PORESKIH SLUŽBENIKA

Platna grupa

Platni razred

Koeficijent

Glavni poreski savetnik

X

1.

4.92

Viši poreski savetnik

X

1.

4.63

Poreski savetnik I

IX

2.

4.13

Poreski savetnik

VIII

3.

3.96

Mlađi poreski savetnik

VII

3.

3.34

Viši poreski saradnik

VI

3.

2.76

Poreski saradnik

VI

1.

2.43

Mlađi poreski saradnik

V

2.

2.24

Viši poreski referent

IV

3.

2.16

Poreski referent

IV

2.

2.00

Mlađi poreski referent

IV

1.

1.87

 

POSEBNA ZVANjA CARINSKIH SLUŽBENIKA

Platna grupa

Platni razred

Koeficijent

 

Viši carinski savetnik

X

1.

4,63

Viši carinski inspektor

X

1.

4,63

Samostalni carinski savetnik

Samostalni carinski inspektor

IX

2.

4,13

Carinski savetnik Carinski inspektor

 

VIII

3.

3.84

Mlađi carinski savetnik Mlađi carinski inspektor

VII

3.

3,34

Carinski saradnik Carinski pregledač

VI

1.

2,43

Mlađi carinski saradnik Mlađi carinski pregledač

V

1.

2,23

Carinski referent Carinski nadzornik

IV

3.

2,16

Mlađi carinski referent Mlađi carinski nadzornik

IV

3.

1,87

 

POSEBNA DIPLOMATSKO-KONZULARNA ZVANjA

Platna grupa

Platni razred

Koeficijent

Ambasador

X

3.

5,53

Ministar savetnik

X

2.

4,98

Prvi Savetnik

IX

3.

4,56

Savetnik

IX

2.

4,13

Prvi sekretar

VIII

3.

3,84

Drugi sekretar

VIII

2.

3,58

Treći sekretar

VII

3.

3,34

Ataše

VII

1.

2,92

 

POSEBNA ZVANjA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U ZAVODIMA ZA IZVRŠENjE KRIVIČNIH SANKCIJA

Platna grupa

Platni razred

Koeficijent

Stariji zapovednik

X

3.

5.37

Zapovednik

X

2.

4,98

Mlađi zapovednik

IX

2.

4,34

Nadzornik

VIII

2.

3,59

Mlađi nadzornik

VII

2.

3,17

Stariji komandir

VII

1.

3,00

Komandir

VI

2.

2,70

 

POSEBNA ZVANjA U SUDOVIMA, JAVNOM TUŽILAŠTVU

Platna grupa

Platni razred

Koeficijent

 

Savetnik u Vrhovnom Kasacionom sudu

X

2

4,98

Sudski savetnik

X

1

4,63

Viši sudijski saradnik

IX

2

4,13

Sudijski saradnik

VIII

3

3,84

Viši savetnik u javnom tužilaštvu

X

2

4,98

Savetnik u javnom tužilaštvu

X

1

4,63

Viši tužilački saradnik

IX

2

4,13

Tužilački saradnik

VIII

3

3,84

Određivanje platne grupe, platnog razreda i koeficijenta položaja

Član 10.

Koeficijentom položaja izražava se, primenom kriterijuma i merila iz člana 8. ovog zakona, vrednost svih zahteva za obavljanje poslova radnog mesta koje je određeno kao položaj.

Koeficijenti položaja iz odgovarajuće grupe položaja u koju su razvrstani Uredbom o razvrstavanju radnih mesta i merilima za opis radnih mesta državnih službenika u ministarstvu, posebnoj organizaciji, službi Vlade, sudu, javnom tužilaštvu i Državnom pravobranilaštvu, određuju se u rasponu vrednosti sledećih platnih grupa i platnih razreda i iznose:

GRUPA POLOŽAJA

Platna grupa

Platni razred

Koeficijent

Prva grupa položaja

XIII

3.

8,35

Druga grupa položaja

XIII

2.

8,00

Treća grupa položaja

XIII

2.

7,65

Četvrta grupa položaja

XII

3.

6,96

Peta grupa položaja

XII

1.

6,50

Platna grupa, platni razred i koeficijent u koju se svrstava položaj u službama Narodne skupštine, predsednika Republike, Ustavnog suda i položaj, odnosno posebna zvanja u službama organa čije članove bira Narodna skupština određuje se njihovim aktima, pri čemu se polazi od opštih pravila za razvrstavanje radnih mesta i teži da oni budu jednako vrednovani kao slični položaji u ministarstvima, službama Vlade i sudovima.

Državni organ kome Narodna skupština daje saglasnost na pravilnik o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta dužan je da u pravilniku odredi platnu grupu, platni razred i koeficijent za svaki položaj.

Koeficijente položaja iz st. 1-3. ovog člana ostvaruju i državni službenici koji su postavljeni za vršioca dužnosti.

Određivanje platne grupe, platnog razreda i početnog koeficijenta radnih mesta nameštenika

Član 11.

Početni koeficijent radnih mesta nameštenika određuje se u rasponu vrednosti platnog razreda one platne grupe u koja su, primenom kriterijuma i merila iz člana 8. ovog zakona, svrstana radna mesta nameštenika.

Svrstavanje radnih mesta nameštenika u platne grupe i platne razrede i određivanje početnog koeficijenta određuje se aktom Vlade.

Određivanje koeficijenta pri zasnivanju radnog odnosa

Član 12.

Rešenjem o koeficijentu za državne službenike, odnosno ugovorom o radu za nameštenike, licu koje zasniva radni odnos određuje se platna grupa, platni razred i početni koeficijent zvanja u koje je razvrstano radno mesto čije poslove državni službenik obavlja, koeficijent položaja na koje je državni službenik na položaju postavljen ili početni koeficijent radnog mesta čije poslove nameštenik obavlja.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, lice koje ima radno iskustvo na poslovima radnog mesta na kojima zasniva radni odnos u trajanju od najmanje deset godina i posebna znanja kojima može da doprinese unapređenju rada i kvalitetu obavljanja poslova na svom radnom mestu, može da se odredi veći koeficijent u rasponu do dva platna razreda u odnosu na platni razred početnog koeficijenta.

Prilikom određivanja visine uvećanja koeficijenta iz stava 2. ovog člana vodi se računa o kvalifikacijama i stručnosti zaposlenog u odnosu na poslove radnog mesta koje obavlja.

Rešenje o koeficijentu za državne službenike, odnosno ugovor o radu za nameštenike obavezno sadrži i obrazložene razloge za određivanje većeg koeficijenta iz stava 2. ovog člana.

Koeficijent iz stava 2. ovog člana smatra se početnim koeficijentom radnog mesta za državnog službenika, odnosno nameštenika kome je određen veći koeficijent.

Ko određuje platnu grupu, platni razred i koeficijent

Član 13.

Platnu grupu, platni razred i koeficijent određuje rukovodilac državnog organa, odnosno lice ili telo koje je određeno posebnim propisom.

Državnom službeniku na položaju koji rukovodi državnim organom platnu grupu, platni razred i koeficijent određuje organ ili telo koje je nadležno za njegovo postavljenje.

Predsednicima žalbenih komisija Vlade i pravosuđa i savetnicima predsednika Vlade i potpredsednika Vlade koji su u radnom odnosu pripada koeficijent položaja koji odredi Vlada.

Koeficijent državnog službenika koji je premešten na odgovarajuće radno mesto

Član 14.

Državnom službeniku koji je trajno premešten na drugo odgovarajuće radno mesto određuje se koeficijent koji je imao do premeštaja.

 Državni službenik koji je privremeno premešten na drugo odgovarajuće radno mesto zadržava koeficijent koji je imao do premeštaja.

Koeficijent državnog službenika koji je premešten na drugo radno mesto sa napredovanjem

Član 15.

Državnom službeniku koji je u skladu sa zakonom raspoređen, odnosno premešten na radno mesto u neposredno višem zvanju određuje se platna grupa, platni razred i početni koeficijent zvanja u koje je razvrstano radno mesto na koje je premešten.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, ako je početni koeficijent zvanja niži od koeficijenta koji je državni službenik imao pre raspoređivanja, odnosno premeštaja, određuje mu se, u platnoj grupi u koju je svrstano neposredno više zvanje, koeficijent koji je imao do raspoređivanja, odnosno premeštaja.         

Koeficijent državnog službenika koji je premešten na radno mesto u nižem zvanju

Član 16.

Službeniku koji je u skladu sa zakonom raspoređen, odnosno premešten na radno mesto koje je razvrstano u niže zvanje, određuje se početni koeficijent platnog razreda koji odgovara rednom broju platnog razreda koji je državni službenik imao pre raspoređivanja, odnosno premeštaja, u platnoj grupi u koju je svrstano niže zvanje, odnosno najveći koeficijent u toj platnoj grupi ako nema po rednom broju odgovarajućeg platnog razreda.

Prve godine posle raspoređivanja, odnosno premeštaja iz stava 1. ovog člana, koeficijent državnog službenika uvećava se za 80% razlike između koeficijenta na radnom mestu s koga je raspoređen, odnosno premešten i koeficijenta na radnom mestu na koje je raspoređen odnosno premešten, u drugoj godini uvećava se za 50% te razlike, a u trećoj godini za 20% te razlike. Posle proteka treće godine od raspoređivanja, odnosno premeštaja državnom službeniku prestaje pravo na uvećanje koeficijenta.

Državni službenik koji je na svoj zahtev premešten, odnosno raspoređen na radno mesto koje je razvrstano u niže zvanje, nema pravo na uvećanje iz stava 2. ovog člana.

Koeficijent državnog službenika koji je premešten na radno mesto u nižem zvanju po osnovu vanrednog vrednovanja

Član 17.

Državni službenik kome je na vanrednom vrednovanju radne uspešnosti utvrđeno da je potrebno poboljšanje i koji se premešta na radno mesto razvrstano u neposredno niže zvanje u skladu sa zakonom, određuje se u platnoj grupi u koju je svrstano zvanje radnog mesta na koje se premešta početni koeficijent platnog razreda čiji je redni broj istovetan rednom broju platnog razreda u kome se nalazi radno mesto sa koga je premešten.

Državnom službeniku iz stava 1. ovog člana koji ne može da se premesti na radno mesto razvrstano u niže zvanje jer takvo radno mesto ne postoji u državnom organu, određuje se početni koeficijent neposredno nižeg platnog razreda u okviru platne grupe u koju je svrstano zvanje čije poslove državni službenik obavlja.

Koeficijent službenika koji je sa položaja premešten na izvršilačko radno mesto

Član 18.

Državnom službeniku koji je sa položaja premešten na izvršilačko radno mesto zbog toga što je proteklo vreme na koje je postavljen, što je podneo ostavku ili zato što je položaj ukinut određuje se krajnji koeficijent petog platnog razreda u platnoj grupi u koju je razvrstano izvršilačko radno mesto na koje je premešten.

Državni službenik iz stava 1. ovog člana ima pravo i na uvećanje koeficijenta prema pravilima određenim u članu 16. stav 2. ovog zakona.

Državni službenik kome je prestao status vršioca dužnosti državnog službenika na položaju nema pravo na uvećanje koeficijenta iz stava 2. ovog člana.

Koeficijent nameštenika koji je premešten, odnosno raspoređen na drugo radno mesto

Član 19.

Namešteniku koji je trajno premešten na drugo odgovarajuće radno mesto određuje se početni koeficijent radnog mesta na koje je premešten.

Ako je početni koeficijent radnog mesta na koje je premešten, niži od početnog koeficijenta radnog mesta sa kojeg se premešta, nameštenik zadržava pravo po osnovu nagrađivanja za ostvarenu radnu uspešnost koje je imao na radnom mestu sa kojeg je premešten tako što mu se početni koeficijent radnog mesta na koje je premešten uvećava za procentualno uvećanje koeficijenta po osnovu napredovanja koje je imao na radnom mestu sa kojeg je premešten.

Ako je početni koeficijent radnog mesta na koje je premešten isti kao početni koeficijet radnog mesta sa kojeg je premešten, nameštenik zadržava pravo po osnovu nagrađivanja za ostvarenu radnu uspešnost na radnom mestu sa kojeg je premešten tako što mu se određuje koeficijent koji je imao pre premeštaja.

Ako je početni koeficijent radnog mesta na koje je premešten viši od početnog koeficijenta radnog mesta sa kojeg je premešten, ali je niži od koeficijenta koji je nameštenik stekao po osnovu nagrađivanja za ostvarenu radnu uspešnost na radnom mestu sa kojeg se premešta, određuje mu se koeficijent koji je imao pre premeštaja.

Koeficijent iz stava 1–4. ovog člana određuje se rešenjem koje po sili zakona zamenjuje odgovarajuće odredbe ugovora o radu.

Koeficijent državnog službenika prilikom preuzimanja

Član 20.

Ako se državni službenik preuzima na radno mesto koje je razvrstano u isto zvanje, određuje mu se koeficijent platnog razreda platne grupe koji je imao pre preuzimanja.

Ako se državni službenik preuzima na radno mesto koje je razvrstano u neposredno više zvanje, određuje mu se početni koeficijent zvanja u koju je svrstano to radno mesto.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, ako je početni koeficijent zvanja niži od koeficijenta koji je državni službenik imao pre preuzimanja, određuje mu se, u platnoj grupi u koju je svrstano više zvanje, koeficijent koji je imao do preuzimanja.

Ako se državni službenik preuzima na radno mesto koje je razvrstano u niže zvanje, određuje mu se, u platnoj grupi u koju je svrstano niže zvanje, početni koeficijent platnog razreda koji odgovara rednom broju platnog razreda koji je službenik imao pre preuzimanja, odnosno najveći koeficijent u toj platnoj grupi ako nema po rednom broju odgovarajućeg platnog razreda.

Koeficijent pripravnika

Član 21.

Pripravniku se određuje koeficijent koji iznosi 80% koeficijenta zvanja u kojem se nalazi radno mesto na koje bi bio raspoređen posle pripravničkog staža, odnosno 80% koeficijenta radnog mesta za koje je zaključio ugovor o radu.

Korektivni koeficijent zbog primene posebnih ovlašćenja

Član 22.

Državnom službeniku koji radi na radnom mestu na kojem se obavljaju poslovi i zadaci vezani sa neposrednu primenu posebnih ovlašćenja, odnosno mera prinude koje se odnose na suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela, postupke za ratne zločine, nacionalnu i javnu bezbednost i zaštitu tajnosti podataka može se uvećati koeficijent do 30% svoje vrednosti u zavisnosti od stepena odgovornosti i rizika vezanih za izvršenje poslova (u daljem tekstu: korektivni koeficijent zbog primene posebnih ovlašćenja).

Korektivni koeficijent može se, izuzetno utvrditi i iznad visine utvrđene u stavu 1. ovog člana, na radnim mestima na kojima rizici vezani za izvršenje poslova u značajnoj meri utiču na život i bezbednost državnih službenika.

Poslovi na kojima može da se utvrdi korektivni koeficijent iz stava 1. i 2. ovog člana i visina korektivnog koeficijenta za ta radna mesta utvrđuju se aktom Vlade, na predlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa i ministra nadležnog za unutrašnje poslove.

Pravo na korektivni koeficijent za državne službenike koji rade na poslovima iz st. 1. ovog člana utvrđuje rešenjem rukovodilac organa.

Korektivni koeficijent zbog ovlašćenja za nošenje i upotrebu oružja

Član 23.

Državni službenici koji u obavljanju poslova svog radnog mesta imaju ovlašćenja za nošenje i upotrebu oružja, imaju pravo na uvećanje koeficijenta od 20% njegove vrednosti, ako navedena okolnost nije vrednovani kroz razvrstavanje radnih mesta u posebna zvanja u skladu sa zakonom.

Pravo na korektivni koeficijent iz člana 22. ovog zakona isključuje pravo na korektivni koeficijent iz stava 1. ovog člana.

Pravo na korektivni koeficijent za državne službenike iz st. 1. ovog člana utvrđuje rešenjem rukovodilac organa.

Korektivni koeficijent zbog odgovornosti u ostvarivanju kontrolne funkcije

Član 24.

Koeficijent državnih službenika u Stručnim službama Ustavnog suda i Državnoj revizorskoj instituciji može se uvećati do 30 % svoje vrednosti u zavisnosti od odgovornosti i složenosti poslova u ostvarivanju kontrolne funkcije.

Kriterijumi za utvrđivanje korektivnog koeficijenta i visina korektivnog koeficijenta iz stava 1. ovog člana utvrđuje se aktom nadležnog tela Narodne skupštine, odnosno Ustavnog suda.

Korektivni koeficijent zbog posebnih uslova rada

Član 25.

Državnim službenicima koji rade na poslovima koji se odnose na pripremu republičkog budžeta i utvrđivanja konsolidovanog bilansa javnih prihoda i javnih rashoda u organu državne uprave u čijem delokrugu su navedeni poslovi, uvećava se koeficijent do 30% svoje vrednosti, zbog odgovornosti za izvršenje navedenih poslova.

Državnom službeniku koji radi na poslovima inspekcijskog i drugog nadzora ili kontrole rada, može se uvećati koeficijent do 20% svoje vrednosti, ako obavljaju poslove terenskog nadzora ili kontrole u neposrednom kontaktu sa subjektima nadzora ili kontrole, u zavisnosti od odgovornosti za stanje u oblasti u kojoj se vrši nadzor ili kontrola.

 Visina korektivnog koeficijenta za poslove iz stava 1. ovog člana utvrđuje se u zavisnosti od odgovornosti i posebnih uslova rada i stepena odgovornosti aktom Vlade.

Pravo na korektivni koeficijent iz člana 22. ovog zakona isključuje pravo na korektivni koeficijent iz stava 1. ovog člana.

Pravo na korektivni koeficijent za državne službenike koji rade na poslovima iz stava 1. ovog člana utvrđuje rukovodilac organa.

Korektivni koeficijent zbog uticaja tržišta na odliv kadrova ili zadržavanje stručnih kadrova

Član 26.

Početni koeficijent za obračun i isplatu plate na određenim poslovima može da se uveća do 20% svoje vrednosti kao mera zadržavanja stručnih kadrova, ako su kumulativno ispunjeni sledeći uslovi:

1)    ako je potrebno obezbediti zapošljavanje ili održati zaposlenost na poslovima na kojima se zahtevaju posebna specijalistička znanja;

2)    ako i pored primene drugih mera upravljanja kadrovima u skladu sa zakonom, odliv kadrova utiče na blagovremeno i delotvorno obavljanje poslova u državnom organu;

3)    ako se na tržištu poslovi iste vrste i složenosti vrednuju više od takvih poslova kod poslodavca;

4)    ako tržište rada nudi ograničen broj kvalifikovanih lica za te poslove.

Početni koeficijent za obračun i isplatu plate na poslovima planiranja, programiranja, sprovođenja, praćenja, izveštavanja, vrednovanja, finansijskog upravljanja i kontrole, računovodstvenih poslova, sistema upravljanja i kontrole sredstava EU može da se uveća do 20% svoje vrednosti kao mera održavanja visokog nivoa stručnosti i zadržavanja stručnih kadrova u izvršavanju poslova organa državne uprave u zavisnosti od stepena odgovornosti u upravljanju fondovima EU.

Korektivni koeficijent može, izuzetno da se utvrdi i iznad visine utvrđene u st. 1. i 2. ovog člana, u skladu sa sredstvima obezbeđenim u budžetu.

Poslovi na kojima može da se utvrdi korektivni koeficijent, visina korektivnog koeficijenta i period za koji se vrši korekcija koeficijenta iz st.1-3. ovog člana, utvrđuju se aktom Vlade kada se ispune uslovi za njihovo utvrđivanje.

Pravo na korektivni koeficijent za državne službenike, odnosno nameštenike koji rade na poslovima iz st. 1-3. ovog člana utvrđuje rukovodilac organa.

Nagrađivanje državnog službenika određivanjem većeg koeficijenta

Član 27.

Državni službenik kome je uzastopno dve godine u vrednovanju radne uspešnosti utvrđeno da prevazilazi očekivanja, može da ostvari veći koeficijent najviše do kraja raspona naredna dva platna razreda u odnosu na platni razred čiji koeficijent ostvaruje.

Državni službenik kome je u periodu od četiri godine uzastopno u vrednovanju radne uspešnosti utvrđeno najmanje da ispunjava očekivanja, a bar jednom u tom periodu je utvrđeno da prevazilazi očekivanja, može da napreduje najviše do kraja raspona narednog platnog razreda u odnosu na platni razred čiji koeficijent ostvaruje.

Državni službenik kome je u periodu od pet godina u vrednovanju radne uspešnosti utvrđeno najmanje da ispunjava očekivanja, može da napreduje najviše do kraja raspona narednog platnog razreda u odnosu na platni razred čiji koeficijent ostvaruje.

Nakon svakog ostvarenog nagrađivanja iz st. 1–3. ovog člana počinje da teče naredni period za nagrađivanje.

Državni službenik može da ostvari uvećanje koeficijenta najviše za onaj broj platnih razreda koji predstavlja razliku između ukupnog broja platnih razreda u platnoj grupi u koju je svrstano njegovo radno mesto i trećeg platnog razreda.

Izuzetno od stava 5. ovog člana, državni službenici koji obavljaju poslove radnih mesta koja su svrstana u prvu, drugu i treću platni grupu, mogu da napreduju do krajnjeg koeficijenta poslednjeg platnog razreda te platne grupe.

Visinu uvećanja koeficijenta državnih službenika određuje rukovodilac organa u skladu sa sredstvima obezbeđenim u budžetu, pri čemu procentualno uvećanje koeficijenata državnih službenika iz stava 1. ovog člana mora da bude duplo veće od procentualnog uvećanja koeficijenta državnih službenika iz st. 2.i 3. ovog člana.

Državni službenik na položaju nema pravo na nagrađivanje po osnovu vrednovanja radne uspešnosti.

Nagrađivanje nameštenika određivanjem većeg koeficijenta

Član 28.

Nameštenik ostvaruje pravo na nagrađivanje po osnovu vrednovanja radne uspešnosti shodnom primenom odredbi o nagrađivanju državnih službenika.

III. UVEĆANA PLATA SLUŽBENIKA I NAMEŠTENIKA

Uvećana plata za rukovođenje

Član 29.

Državni službenik ostvaruje pravo na uvećanu platu za rukovođenje unutrašnjom organizacionom jedinicom, u visini od 10% svoje osnovne plate, ako neposredno rukovodi radom do 20 zaposlenih, odnosno u visini od 15% svoje osnovne plate ako neposredno rukovodi radom najmanje 20 zaposlenih.

Nameštenik ostvaruje pravo na uvećanu platu za rukovođenje unutrašnjom organizacionom jedinicom u skladu sa stavom 1. ovog člana, ako rukovođenje nije vrednovano prilikom određivanja početnog koeficijenta njegovog radnog mesta.

Uvećanu platu iz stava 1. ovog člana ne ostvaruje državni službenik, odnosno nameštenik koji je privremeno premešten na drugo radno mesto čiji opis ne sadrži rukovođenje unutrašnjom organizacionom jedinicom.

Uvećana plata za dodatno opterećenje na radu

Član 30.

Ako po pismenom nalogu neposrednog rukovodioca državni službenik, odnosno nameštenik radi i poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mesta u skladu sa zakonom, ima pravo na uvećanu plate za dodatno opterećenje.

Uvećana plata za dodatno opterećenje od najmanje 10 radnih dana mesečno iznosi 4% osnovne plate, odnosno 5% osnovne plate ako državni službenik, odnosno nameštenik zamenjuje rukovodioca unutrašnje jedinice.

Uvećanje plate za dodatno opterećenje od najmanje 20 radnih dana mesečno iznosi 8% osnovne plate, odnosno 10% osnovne plate ako državni službenik, odnosno nameštenik zamenjuje rukovodioca unutrašnje jedinice.

Uvećanje plate za dodatno opterećenje na radu isključuje uvećanje plate za prekovremeni rad.

Pravo na drugu uvećanu platu

Član 31.

Državni službenik, odnosno nameštenik ostvaruje pravo na uvećanu platu za rad noću, rad na dan praznika koji nije radni dan, prekovremeni rad, pripravnost i minuli rad primenom zakona kojim se uređuje sistem plata u javnom sektoru.

Rešenje o uvećanoj plati

Član 32.

Pravo na uvećanu platu i visina uvećane plate, izuzev uvećane plate za vreme provedeno u radnom odnosu, određuje se rešenjem koje donosi rukovodilac organa, odnosno lice ili telo koje je određeno posebnim propisom.

Uvećana plata za vreme provedeno u radnom odnosu je sastavni deo rešenja o koeficijentu.

IV. NAKNADA PLATE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMEŠTENIKA

Pravo na naknadu plate

Član 33.

Državni službenik, odnosno nameštenik ostvaruje pravo na naknadu plate u skladu sa zakonom kojim se uređuje sistem plata u javnom sektoru.

V. PRAVO NA NAKNADU TROŠKOVA I NA DRUGA PRIMANjA DRŽAVNIH

SLUŽBENIKA I NAMEŠTENIKA

Pravo na naknadu troškova prevoza

Član 34.

Državni službenik, odnosno nameštenik ostvaruje pravo na naknadu troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada (u daljem tekstu: naknada za prevoz) u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz.

Ako od mesta stanovanja do mesta rada ne postoji javni saobraćaj državni službenik, odnosno nameštenik ima pravo na naknadu troškova prevoza u visini cene mesečne pretplatne karte u javnom saobraćaju za sličnu najbližu relaciju za koju postoji javni prevoz, a na osnovu potvrde javnog prevoznika.

U slučaju promene mesta stanovanja državnih službenika, odnosno nameštenika nakon zasnivanja radnog odnosa, poslodavac nije u obavezi da naknadi uvećane troškove prevoza nastale promenom mesta stanovanja, osim ako navedena promena nije posledica premeštaja, odnosno raspoređivanja državnih službenika, odnosno nameštenika na zahtev poslodavca zbog potrebe službe ili organizacije rada ili ako poslodavac prihvati naknadu uvećanih troškova.

Bliži uslovi za ostvarivanje prava na troškove prevoza uređuju se kolektivnim ugovorom.

Pravo na naknadu drugih troškova

Član 35.

Državni službenik, odnosno nameštenik ostvaruje pravo na naknadu troškova za vreme provedeno na službenom putu u zemlji ili inostranstvu, za smeštaj i ishranu dok radi i boravi na terenu i na naknadu troškova koji su izazvani privremenim ili trajnim premeštajem u drugo mesto rada u skladu sa aktom Vlade, ako ostvarivanje navedenih prava nije obezbeđeno na drugačiji način.

Državni službenik, odnosno nameštenik ima pravo na naknadu troškova za ishranu u toku rada i regres za korišćenje godišnjeg odmora u skladu sa zakonom kojim se uređuje sistem plata u javnom sektoru.

Druga primanja

Član 36.

Državni službenik, odnosno nameštenik ostvaruje pravo na otpremninu zbog odlaska u penziju i otpremninu zbog prestanka radnog odnosa usled proteka roka u kojem je bio neraspoređen u skladu sa zakonom, odnosno zbog toga što je utvrđen kao višak zaposlenih, u skladu sa aktom Vlade.

Novčana nagrada za unapređenje rada organa

Član 37.

Za izuzetna dostignuća u unapređenju rada organa i vanredni doprinos na radu koji je u znatnoj meri doprineo rezultatima rada organa, državnom službeniku se mogu dodeliti novčane nagrade najviše u visini osnovne plate državnog službenika, u skladu sa masom sredstava opredeljenom za ove namene.

Godišnja nagrada

Član 38.

Državnom službeniku koji je obavljanjem poslova svog radnog mesta doprineo jačanju ugleda državnog organa, učestvovao u stvaranju inovacija ili drugog vida stvaralaštva koji je u znatnoj meri doprineo rezultatima rada državnog organa, rukovodilac organa može da dodeli posebno priznanje i godišnju nagradu najviše u visini dve prosečne zarade u Republici Srbiji bez poreza i doprinosa u skladu sa masom sredstava opredeljenom za ove namene.

Uručenje godišnjih nagrada za državne službenike u organima državne uprave vrši predsednik Vlade na dan 23. juna svake kalendarske godine, a u ostalim državnim organima rukovodilac organa.

Dan državnih službenika u Republici Srbiji je 23. jun.

Član 39.

Kolektivnim ugovorom mogu da se utvrde i druga primanja državnih službenika i nameštenika prema opštim propisima o radu.

VI.PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 40.

Akti iz člana 11. stav 2, člana 22. stav 3, člana 25. stav 2, član 35. stav 1. i člana 36. ovog zakona doneće se do početka primene ovog zakona.

Podzakonska akta doneta na osnovu Zakona o tajnosti podataka ("Službeni glasnik RS", broj 104/09), Zakona o izvršenju kazne zatvora za krivična dela organizovanog kriminala ("Službeni glasnik RS", br. 72/09 i 101/10) i Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije ("Službeni glasnik RS", broj 94/16) usaglasiće se sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se uređuje sistem plata u javnom sektoru u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.            

Određivanje koeficijenta do početka primene ovog zakona

Član 41.

Rešenja o platnoj grupi, platnom razredu i početnom koeficijentu za državne službenike i nameštenike u skladu sa ovim zakonom doneće se do početka primene ovog zakona.

Privremeno zadržavanje postojeće plate

Član 42.

Državnom službeniku, odnosno namešteniku čija bi osnovna plata sa nagrađivanjem utvrđena u skladu sa ovim zakonom, bila manja od osnovne plate sa napredovanjem u viši platni razred po osnovu rezultata rada i bez uvećanja koeficijenta za rukovođenje, na radnom mestu na koje je bio raspoređen na dan početka primene ovog zakona (u daljem tekstu: zatečena plata), zadržava pravo na isplatu zatečene plate sve dok njegova osnovna plata sa nagrađivanjem, primenom odredaba ovog zakona ne dostigne visinu plate koju je imao.

Ako državni službenik, odnosno nameštenik koji je bio u radnom odnosu na dan početka primene ovog zakona, bude premešten, odnosno raspoređen na radno mesto u drugom zvanju, zadržava zatečenu osnovnu platu radnog mesta na koje je premešten bez uvećanja koeficijenta za rukovođenje, koja bi mu bila utvrđena u skladu sa propisima pre početka primene ovog zakona, sve dok njegova osnovna plata sa nagrađivanjem, primenom odredaba ovog zakona ne dostigne zatečenu platu tog radnog mesta.

Pod zatečenom platom iz stava 1. i 2. ovog člana ne smatra se plata koja u sebi sadrži institucionalni dodatak u skladu sa posebnim zakonom, odnosno druga uvećanja i dodatke koje su državni službenici i nameštenici ostvarivali u skladu sa zakonom a koja se u ovom zakonu prepoznaju u korektivnom koeficijentu.

Dok osnovna plata državnog službenika, odnosno nameštenika sa nagrađivanjem ne dostigne iznos zatečene plate u skladu sa ovim članom, za obračun korektivnog koeficijenta, kao i dela plate po osnovu uvećanja plate u skladu sa ovim zakonom, ne koristi se koeficijent utvrđen u skladu sa ovim zakonom, već obračunski koeficijent.

Obračunski koeficijent iz stava 4. ovog člana dobija se deljenjem zatečene plate iz stava 1. i 2. ovog člana sa osnovicom koja se utvrđuje u skladu sa zakonom o budžetu za svaku kalendarsku godinu.

Obračunski koeficijent koristi se obračun plate sve dok osnovni koeficijent zaposlenog sa nagrađivanjem po osnovu vrednovanja radne uspešnosti, u skladu sa ovim zakonom ne dostigne visinu obračunskog koeficijenta.

Primena važećih kolektivnih ugovora

Član 43.

Odredbe kolektivnog ugovora koji je na snazi na dan početka primene ovog zakona, a koje nisu u suprotnosti sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje sistem plata u javnom sektoru, ostaju na snazi do zaključivanja kolektivnog ugovora u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje sistem plata u javnom sektoru, odnosno do isteka važenja kolektivnog ugovora.

Prestanak primene i važenja ranijih propisa

Član 44.

            Danom početka primene ovog zakona prestaju da važe:

1)    Zakon o platama državnih službenika i nameštenika ("Službeni glasnik RS", br. 62/06, 63/06-ispr. 115/06-ispr, 101/07, 99/10, 108/13, 99/14), izuzev člana 56. ovog zakona;

2)    Čl. 169p-169t Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS", br. 80/02, 84/02-ispr, 23/03-ispr, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05-dr. zakonik, 62/06-dr. zakon, 61/07, 20/09-, 72/09-5dr. zakon, 53/10, 101/11, 2/12-ispr, 93/12, 47/13, 108/13, 68/14, 105/14, 91/15-Autentično tumačenje, 112/15, 15/16, 108/16, 30/18);

3)    Član 55a st. 5-8. i član 56a Zakona o državnoj revizorskoj instituciji ("Službeni glasnik RS", broj 101/05, 54/07 i 36/10);

4)    Član 92. stav 4. i član 97. stav 8. Zakona o tajnosti podataka ("Službeni glasnik RS", broj 104/09);

5)    Član 27.g Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", br. 109/07, 99/11, 18/13-US, 40/15-dr. Zakon i 103/15);

6)    Član 262. st. 1. i 3. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija ("Službeni glasnik RS", broj 55/14).

Danom početka primene ovog zakona na državne službenike i nameštenike prestaje da se primenjuje član 17. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine ("Službeni glasnik RS", br. 67/03, 135/04, 61/05, 101/07, 104/09, 101/11-dr. Zakon i 6/15) i član 11. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije ("Službeni glasnik RS", broj 94/16).

Stupanje na snagu

Član 45.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjuje se počev od 1. januara 2019. godine.

IZ OBRAZLOŽENJA

II.         RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Plate, naknade plate, naknade troškova i druga primanja državnih službenika i nameštenika trenutno su uređene prvenstveno odredbama Zakona o platama državnih službenika i nameštenika ("Službeni glasnik RS", br. 62/06, 63/06 - ispravka, 115/06 - ispravka, 101/07, 99/10, 108/13 i 99/14), kao i Uredbom o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika.

Zakonom o platama državnih službenika i nameštenika uređuju se plate, naknade i druga primanja državnih službenika i nameštenika. Osnovna plata, prema ovom zakonu, određuje se množenjem osnovice za obračun i isplatu plata, koja se utvrđuje za svaku budžetsku godinu zakonom u budžetu, sa koeficijentom koji je propisan za svaku platnu grupu, odnosno platni razred. Zvanja i položaji državnih službenika su klasifikovani u 13 platnih grupa. Državni službenici na položaju se svrstavaju u prvih pet platnih grupa. Sa druge strane, izvršilačka radna mesta se svrstavaju u preostalih osam platnih grupa s tim što je svaka platna grupa podeljena na osam platnih razreda. Pored osnovne plate, Zakon o platama državnih službenika i nameštenika detaljno uređuje pitanje dodatka na osnovnu platu, pravo na naknadu plate, kao i pravo na naknadu troškova i druga primanja.

Osim plata i naknada državnih službenika, pomenuti Zakon uređuje i pitanje plata nameštenika. Osnovna plata nameštenika se određuje na isti način kao plata državnih službenika. Za nameštenike se utvrđuje šest platnih grupa prema kojima se utvrđuju koeficijenti za obračun plate. Ovim Zakonom se uređuje i pravo nameštenika na dodatak za ostvarene rezultate rada – za ostvarene natprosečne rezultate po obimu i kvalitetu rada.

Osnovica za obračun i isplatu plata državnih službenika i nameštenika, koja se utvrđuje za svaku budžetsku godinu propisom o budžetu, trenutno iznosi 17.956,35 dinara, s tim što osnovica za zaposlene u Poreskoj upravi i Upravi carina iznosi 18.811,42 dinara, u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, sudovima i tužilaštvima 19.751,99, a u Ustavnom sudu, Visokom savetu sudstvu, Državnom veću tužilaca i Državnom pravobranilaštvu 18.854,17 dinara. Raspon koeficijenata koji su utvrđeni Zakonom o platama državnih službenika i nameštenika iznosi 1:9.

Osim Zakona o platama državnih službenika i nameštenika, postoji veći broj posebnih propisa koji uređuju posebne režime plata za zaposlene u pojedinim ministarstvima, posebnim organizacijma, određenim organima u sastavu ministarstava i samostalnim i nezavisnim telima.

Tako je za određene organe u sastavu ministarstava, kao i posebne organizacije, posebnim zakonima utvrđen izdvojen režim plata u odnosu na ostatak sistema državne uprave. Takav je slučaj Poreske uprave čiji sistem koeficijenata propisuje ministar finansija na osnovu Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Naime, Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisano je da visinu osnovnog i dodatnog koeficijenta, platne grupe i platne razrede za zvanja poreskih službenika, kao i visinu dodatnog koeficijenta za nameštenike propisuje ministar, pri čemu se osnovica utvrđuje u skladu sa zakonom kojim se uređuju plate državnih službenika i nameštenika.

Zakonom o Državnoj revizorskoj instituciji propisano je da se na lica sa zvanjem ovlašćenog državnog revizora i sa zvanjem državnog revizora, kao i lica koja rade u službi institucije primenjuje režim plata državnih službenika i nameštenika, odnosno osnovica je ista kao za državne službenike, a koeficijenti ovlašćenog državnog revizora i državnog revizora određuju se prema koeficijentu odgovarajuće grupe položaja, dok je za zaposlene u službama Institucije propisano da imaju pravo na platu, koja iznosi najmanje onoliko koliko iznosi plata po propisima kojima se utvrđuju plate u državnim organima. Ovaj posebni zakon omogućava da se sve plate uvećaju još za 30% na osnovu posebnih složenosti u radu Institucije (tzv. institucionalni dodatak).

Zakonom o budžetskom sistemu uređen je položaj Fiskalnog saveta. Ovim zakon propisano je da Fiskalni savet ima stručnu službu kojom rukovodi glavni ekonomista i prateću službu kojom rukovodi sekretar, pri čemu se osnovna plata sekretara Fiskalnog saveta upodobljava plati sekretara ministarstva, dok se osnovna plata glavnog ekonomiste upodobljava u određenom procentu plati člana Fiskalnog saveta. Na druga primanja glavnog ekonomiste i sekretara primenjuju se odredbe zakona koje uređuju ova prava za državne službenike na položaju. U pogledu specijalnog savetnika, njegova osnovna plata određuje se množenjem osnovice koja je ista kao za državne službenike i koeficijenta za državne službenike određene grupe položaja. Fiskalni analitičar, prema navedenom zakonu, ima pravo na osnovnu platu u visini od 65 procenata plate koja je određena za specijalnog savetnika. Navedenim zakonom propisano je da lice koje radi u službama Fiskalnog saveta, osim specijalnih savetnika, ima pravo na platu, koja iznosi onoliko koliko iznosi plata po propisima kojima se uređuju plate državnih službenika i nameštenika. Kao i u propisima o Državnoj revizorskoj instituciji, i odredbama Zakona o budžetskom sistemu kojima se uređuje položaj Fiskalnog saveta, propisana je mogućnost uvećanja osnovne plate usled posebnih složenosti u radu u Fiskalnom savetu, do 30 procenata, pri čemu kriterijume i visinu dodatka utvrđuje predsednik Fiskalnog saveta.

U Ministarstvu spoljnih poslova, takođe, postoji poseban režim plata za državne službenike koji rade na diplomatsko konzularnim poslovima (diplomate), a utvrđena su i diplomatsko konzularna zvanja. Naime, Zakonom o spoljnim poslovima je propisano da se na radne odnose u Ministarstvu spoljnih poslova primenjuju odredbe zakona i drugih podzakonskih akata kojima se uređuju prava i dužnosti funkcionera, prava i dužnosti državnih službenika i pojedina prava i dužnosti nameštenika, ako ovim zakonom nije drugačije određeno, a da status zaposlenih, između ostalih, imaju državni službenici na diplomatsko i konzularnim poslovima (diplomate). Zakonom o spoljnim poslovima propisana su zvanja diplomata i uslovi za sticanje zvanja. Uredbom o načelima za unutrašnje uređenje i sistematizaciju radnih mesta u Ministarstvu spoljnih poslova propisano je da se diplomatsko radno mesto može razvrstati u dva ili tri diplomatska zvanja u kojima se, po opšteprihvaćenoj diplomatskoj praksi, vrše poslovi i zadaci jednakog stepena složenosti, samostalnosti u radu, odgovornosti, poslovne komunikacije i kompetentnosti. Zakonom o spoljnim poslovima propisano je i da koeficijente za obračun i isplatu plata diplomata, na predlog ministra, propisuje Vlada.

Osim navedenih propisa, na ovaj segment radnopravnog statusa državnih službenika i nameštenika supsidijarno se primenjuju i opšti propisi o radu, na pitanja koje posebnim zakonima nisu uređena. Osnovni pravni akt kojim se u Republici Srbiji uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa predstavlja Zakon o radu, pa se odredbe ovog zakona supsidijarno primenjuju i na ove zaposlene u svim pravnim situacijama koje nisu uređene posebnim zakonom.

Obaveza donošenje posebnog zakona o platama državnih službenika i nameštenika proizlazi iz odredaba sistemskog zakona o platama (član 39.) kao i strateških dokumenata. Takođe, preporuke SIGME i Evropske komisije usmerene su u pravcu donošenja novog zakona o platama za ovaj deo javnog sektora.

Strategijom reforme javne uprave u Republici Srbiji ("Službeni glasnik RSˮ, br. 9/14 i 42/14 – ispravka) utvrđen je Poseban cilj III.B.1. Uspostavljanje usklađenog sistema radnih odnosa i plata zaposlenih u javnoj upravi, dok je Zakonom o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru ("Službeni glasnik RS", br. 18/16, 108/16 i 113/17), propisana obaveza usklađivanje posebnih zakona kojima se uređuju plate zaposlenih u državnim organima sa odredbama sistemskog zakona.

U SIGMA izveštaju Principi javne uprave za Srbiju od novembra 2017. godine navodi se da je delokrug državne službe poboljšan usvajanjem Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru koji uvodi opšti okvir plata za sve zaposlene u javnom sektoru i na taj način unapređuje koherentnost okvira plata za sve državne službenike. Izveštajem se, međutim, konstatuje i da se sistemski zakon o platama još uvek ne primenjuje jer njegovo sprovođenje zavisi od usvajanja posebnih zakona, između ostalog i za državne službenike.

U izveštaju Evropske komisije za 2018. godinu, u okviru cilja 2.1.2 Reforma javne uprave, konstatovano je da je napravljen određeni napredak u sprovođenju reforme javne uprave usvajanjem nekoliko novih zakona (sistemski zakon o platama, posebni zakoni za određene delove javnog sektora), ali je preporučeno da u narednom periodu Srbija mora profesionalizovati i depolitizovati administraciju, naročito u pogledu viših upravljačkih pozicija, kao i da je sposobnost Srbije da privuče i zadrži kvalifikovane kadrove u administraciji ključna u predstojećem periodu. Takođe, u Izveštaju je konstatovano da je implementacija sistema plata odložena i da se uvođenje planira sa budžetom za 2019. godinu.

Analiza vrednovanja učinka državne uprave u Republici Srbiji iz decembra 2017. godine, istražujući i analizirajući stavove državnih službenika, pokazala je da postojeći sistem nagrađivanja državnih službenika na osnovu ocenjivanja demotiviše državne službenike, dovodi do njihovog nezadovoljstva i otpora prema ocenjivanju, te da državni službenici smatraju da bi plata trebalo da bude vezana za rezultate rada.

U skladu sa ciljevima postavljenim sistemskim zakonom o platama, svrha donošenja ovog zakona jeste otklanjanje fragmentiranosti, a time i neujednačenosti u pravima u ovom delu javnog sektora. Naime, postojanje različitih posebnih zakona i drugih propisa kojima se uređuju plate državnih službenika i nameštenika u različitim državnim organima vodilo je u praksi do čestih izmena tih propisa, sa ciljem najčešće podizanja nivoa plata i dodatnih naknada, što je istovremeno dovelo do neujednačenost u pravima i nepravednost kroz različito plaćen rad iste vrednosti. Ovim zakonom nastoje se prevazići navedeni problemi propisivanjem jedinstvene osnovice, utvrđivanjem koeficijenata za sva zvanja i položaje državnih službenika, uređivanjem jedinstvenih osnova za uvećanu platu, dok se specifičnosti sistema uvažavaju putem instituta korektivnog koeficijenta.

Takođe, važna novina ovog zakona je omogućavanje primene novog sistema vrednovanja radne uspešnosti zasnovanog na kompetencijama državnih službenika, u skladu sa Okvirom politike upravljanja ljudskim resursima u državnoj upravi Republike Srbije, uvojenom od strane Saveta za reformu javne uprave, zatim dokumentom Nacrt Okvira kompetencija državnih službenika u Republici Srbiji, Analizom vrednovanja učinka u državnoj u Republici Srbiji i predloženim izmenama u zakonu kojim se uređuje radni odnosi državnih službenika. Vrednovanje radne uspešnosti se u oblasti plata, kao segmentu radnopravnog statusa, ispoljava kroz ostvarivanja prava na horizontalno napredovanje. Dodatno, ovim zakonom se kroz mogućnost određivanja većeg početnog koeficijenta i kroz institut korektivnog koeficijenta, prepoznaje potreba za privlačenjem i kvalitetnih kadrova i sprovođenja politike zadržavanja kadrova, a u skladu sa navedenim dokumentima, što je u skladu sa preporukama Evropske komisije.

           

                         

III.        OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

U čl. 1-5. (Glava I.) sadržane su Uvodne odredbe ovog zakona, kojima se uređuje predmet zakona, odnosno propisuje da njime uređuju plate, naknade plate, naknade troškova i druga primanja državnih službenika i nameštenika; preciziraju se krajnji rokovi za isplatu plate za tekući mesec, bilo da se plata isplaćuje u jednom ili u više delova; propisuje se način ostvarivanja zaštite prava na platu, naknadu i druga primanja; propisuje se da se sredstva za platu, naknade i druga primanja obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije u skladu sa propisanim budžetskim ograničenjem i uređuje se primena drugih zakona i opštih akata u pogledu pitanja koja nisu uređena ovim zakonom.

Čl. 6-26. (Glava II.)propisane su odredbe kojima se uređuje plata državnih službenika i nameštenika.

 Članom 6. uređena je osnovna plata, odnosno propisano je da se osnovna plata određuje množenjem osnovice sa koeficijentom, a da državni službenik i nameštenik čija bi osnovna plata bila manja od minimalne zarade, ostvaruje pravo na isplatu minimalne zarade.

Članom 7. propisano je da je osnovica jedinstvena i da se utvrđuje zakonom o budžetu za svaku budžetsku godinu.

Članom 8.propisana su bliža merila za primenu kriterijuma za svrstavanje radnih mesta u platne grupe i platne razrede, odnosno precizirano je da se svrstavanje u odgovarajuće platne grupe i platne razrede vrši na kriterijuma za svrstavanje zvanja, položaja i radnih mesta u platne grupe i platne razrede. Kriterijumi za svrstavanje su složenost poslova, potrebna kompetentnost, odgovornost za rad i donošenje odluka u obavljanju poslova, autonomija u radu, zahtevana poslovna komunikacija i uslovi rada. Svaki od navedenih kriterijuma izražava se putem bližih merila, a primena kriterijuma i merila vrši se ocenom njihove zastupljenosti u opisima poslova određenog radnog mesta i to tako što svaki kriterijum ostvaruje određeno procentualno učešće u ukupnoj vrednosti radnog mesta. Na ovaj način ostvaruje se ujednačenost u postupku određivanja početnih koeficijenata zvanja, koeficijenata položaja i radnih mesta nameštenika i sprečava mogućnost nejednakog postupanja. Odredbama člana 8. dodatno je precizirano da se u vrednovanju odgovornosti poslova koji se obavljaju na radnim mestima koja su razvrstana u zvanja ne uzima se u obzir merilo rukovođenja, jer se rukovođenje vrednuje putem uvećanja plate.

Članom 9. utvrđeni su početni koeficijenti zvanja državnih službenika i posebnih zvanja državnih službenika, kojima se izražava vrednost svih zahteva za obavljanje poslova izvršilačkih radnih mesta. Ovim članom dodatno je precizirano da je početni koeficijent određen u rasponu platnog razreda one platne grupe u koju su radna mesta, razvrstana u odgovarajuće zvanje, svrstana primenom kriterijuma iz člana 8. svrstana.

Članom 10. utvrđeni su koeficijenti položaja primenom kriterijuma i merila iz člana 8, a prema grupama položaja u koje su razvrstani Uredbom o razvrstavanju radnih mesta i merilima za opis radnih mesta državnih službenika. Precizirano je da se platne grupe, platni razredi i koeficijenti položaja u službama Narodne skupštine, Predsednika Republike, Ustavnog suda i u službama organa čije članove bira Narodna skupština, određuju njihovim aktima, a da su organi kojima Narodna skupština daje saglasnost na akt o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta, dužni da u tom aktu odrede platnu grupu, platni razred i koeficijent položaja. Dodatno je uređeno da se prilikom svrstavanja položaja u navedenim službama polazi od opštih pravila za razvrstavanje radnih mesta i da se teži jednakom vrednovanju sa sličnim položajima u ministarstvima, službama Vlade i sudovima. Takođe, propisano je da koeficijente položaja propisane ovim članom ostvaruju i državni službenici koji su postavljeni za vršioce dužnosti državnih službenika na položaju.

Članom 11.propisano je da se početni koeficijent radnih mesta nameštenika utvrđuje u rasponu platnog razreda one platne grupe u koju su ta radna mesta svrstana primenom kriterijuma i merila iz člana 8, kao i da će svrstavanje ovih radnih mesta u platne grupe i platne razrede i određivanje početnog koeficijenta biti utvrđeno aktom Vlade.

Članom 12.propisano je da se platna grupa, platni razred i početni koeficijent zvanja, radnog mesta i koeficijent položaja, prilikom zasnivanja radnog odnosa, određuje rešenjem, odnosno ugovorom o radu. Takođe, ovim članom je propisano da se licu koje poseduje najmanje desetogodišnje iskustvo na poslovima radnog mesta na kojima zasniva radni odnos i posebna zvanja kojima može da doprinese unapređenju rada i kvaliteta obavljanja poslova na svom radnom mestu, može odrediti veći koeficijent, koji se smatra početnim, u rasponu do dva platna u odnosu na platni razred početnog koeficijenta. Dodatno je precizirano da rešenje o određivanju ovog koeficijenta mora obavezno sadržati obrazložene razloge za određivanje većeg koeficijenta.

Članom 13. propisano je ko određuje platnu grupu, platni razred i koeficijent.

Čl. 14-20. propisana su pravila za određivanje koeficijenta državnog službenika prilikom premeštaja na odgovarajuće radno mesto, premeštaja na drugo radno mesto sa napredovanjem, premeštaja na radno mesto u nižem zvanju, premeštaja na radno mesto u nižem zvanju po osnovu vanrednog vrednovanja, koeficijenta državnog službenika koji je sa položaja premešten na izvršilačko radno mesto, koeficijenti nameštenika koji je premešten, odnosno raspoređen na drugo radno mesto i koeficijent državnog službenika prilikom preuzimanja, vodeći se pri tome pravilom koje uvažava prethodni kvalitet rada zaposlenih.

Članom 21. propisan je način određivanja koeficijenta za obračun i isplatu plate pripravnika. Naime, pripravniku se određuje koeficijent koji iznosi 80% koeficijenta zvanja u kojem se nalazi radno mesto na koje bi bio raspoređen posle pripravničkog staža, odnosno 80 % koeficijenta radnog mesta za koje je zaključio ugovor o radu.

Čl. 22-26.propisana su pravila za određivanje korektivnog koeficijenta: zbog primene posebnih ovlašćenja, zbog ovlašćenja za nošenje i upotrebu oružja, zbog odgovornosti u ostvarivanju kontrolne funkcije, zbog posebnih uslova rada i zbog uticaja tržišta na odliv kadrova ili zadržavanje stručnih kadrova. Odredbama navedenih članova prepoznaju se stalni uslovi za obavljanje poslova ili druge stalne okolnosti koje se javljaju na poslovima određenih radnih mesta a koje nisu uzete u obzir prilikom vrednovanja tih radnih mesta, odnosno njihovog svrstavanja u odgovarajuća zvanja. U pitanju su okolnosti i uslovi rada koji opravdavaju korekciju koeficijenta bilo da su skopčani sa posebnim oblikom odgovornosti (kontrolna funkcija nezavisnih institucija kao što su Državna revizorska institucija, Ustavni sud), bilo da se odnose na specifične uslove rade koji podrazumevaju rizično radno okruženje (ustanove za izvršenje krivičnih sankcija) ili otežane uslove rada i posebne rizike neposrednog kontakta sa subjektima nadzora ili kontrole (inspektori), kao i za poslove koji se odnose pripremu republičkog budžeta i utvrđivanje konsolidovanog bilansa javnih prihoda i javnih rashoda u organu državne uprave u čijem delokrugu su navedeni poslovi. Navedenim odredbama usvajaju se i preporuke iz Izveštaja Evropske komisije za 2018. godinu kojima se, kao ključna aktivnost u predstojećem periodu, apostrofira sposobnost Srbije da privuče i zadrži kvalifikovane kadrove u administraciji.

Članom 27. uređeno je nagrađivanje državnih službenika određivanjem većeg koeficijenta po osnovu vrednovanja radne uspešnosti. Mogućnost određivanja većeg koeficijenta po ovom osnovu vezuje se za vrednovanje radne uspešnosti i ocenjivanje državnih službenika u određenom periodu (dve, četiri ili pet godina uzastopno). Dodatno, ovim članom je precizirano da državni službenik može ostvari uvećanje koeficijenta za najviše za onaj broj platnih razreda koji predstavlja razliku između ukupnog broja platnih razreda u platnoj grupi u koju je svrstano njegovo radno mesto i trećeg platnog razreda, dok izuzetno državni službenici koji obavljaju poslove radnih mesta koja su svrstana u prvu, drugu i treću platnu grupu, mogu da napreduju do krajnjeg koeficijenta poslednjeg platnog razreda te platne grupe. Takođe, propisano je da državni službenici na položaju nemaju pravo na nagrađivanje po ovom osnovu.

Članom 28. propisano je da nameštenici ostvaruju pravo na nagrađivanje po osnovu vrednovanja radne uspešnosti shodno primenom propisa koji se odnose na državne službenike.

Čl. 29-32.(Glava III.)uređena je uvećana plata državnih službenika i nameštenika.

Članom 29. propisana je uvećana plata državnog službenika i nameštenika za rukovođenje unutrašnjom organizacionom jedinicom i precizirano je da pravo na ovo uvećanje plate ne ostvaruje državni službenik, odnosno nameštenik koji je privremeno premešten na drugo radno mesto čiji opis ne sadži rukovođenje unutrašnjom organizacionom jedinicom.

Članom 30. uređena je uvećana plata za dodatno opterećenje na radu državnog službenika, odnosno nameštenika koji po pismenom nalogu neposrednog rukovodioca radi i poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mesta. Visina procentualnog uvećanja plate korespondira sa brojem radnih dana tokom kojih državni službenik i nameštenik obavlja poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mesta, odnosno u zavisnosti da li zamenjuje rukovodioca unutrašnje jedinice.

Članom 31. propisano je da se pravo na uvećanu platu za rad noću, rad na dan praznika koji nije radni dan, prekovremeni rad, pripravnost i minuli rad, ostvaruje primenom sistemskog zakona o platama.

Članom 32. propisano je da se rešenjem rukovodioca organa, odnosno lica ili tela koje je određeno posebnim propisom, utvrđuje pravo na uvećanu platu i visina uvećanja, izuzev uvećane plate za vreme provedeno u radnom odnosu koja je sastavni deo rešenja o koeficijentu.

U članu 33. (Glava IV.) sadržane su odredbe kojima se uređuje naknada plate državnih službenika i nameštenika, odnosno precizirano je da državni službenici i nameštenici ostvaruju pravo na naknadu plate u skladu sa sistemskim zakonom o platama.

Čl. 34-39. (Glava V.) uređeni su naknada troškova i druga primanja državnih službenika i nameštenika.

Članom 34. propisano je da državni službenik ostvaruje pravo na naknadu troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada u visine cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz, a uređena je i situacije kada ne postoji javni saobraćaj između mesta stanovanja i mesta rada državnog službenika i nameštenika, kao i situacija kada dođe do promene mesta stanovanja državnog službenika i nameštenika nakon zasnivanja radnog odnosa. Ovim članom dodatno je precizirano da se bliži uslovi za ostvarivanje prava na ovu naknadu troškova uređuju kolektivnim ugovorom.

Članom 35. propisano je da se pravo državnih službenika i nameštenika na naknadu troškova službenog putovanja u zemlji i inostranstvu, smeštaja i ishrane na terenu i naknadu troškova koji su izazvani privremenim ili trajnim premeštajem ostvaruje u skladu sa aktom Vlade, kao i da državni službenik i nameštenik ostvaruje pravo na naknadu troškova za ishranu u toku rada i regres za korišćenje godišnjeg odmora u skladu sa sistemskim zakonom o platama.          

Članom 36. uređeno je pravo na otpremninu državnog službenika i nameštenika zbog odlaska u penziju, viška zaposlenih i zbog proteka roka u kom je bio neraspoređen, koje se ostvaruje u skladu sa aktom Vlade.

Čl. 37. i 38. propisanu su novčane nagrade i to za izuzetna dostignuća u unapređenju rada organa i vanredni doprinos na radu koji je u znatnoj meri doprineo rezultatima rada organa, kao i godišnja nagrada za jačanje ugleda organa, učestvovanje u stvaranju inovacija ili drugog vida stvaralaštva koji je u znatnoj meri doprineo rezultatima rada državnog organa, a uručenje godišnje nagrade vrši predsednik Vlade na Dan državnih službenika.

Članom 39.propisano je da se kolektivnim ugovorom mogu utvrditi i druga primanja državnih službenika i nameštenika u skladu sa opštim propisima o radu.

Čl. 40-45. (Glava VI.) propisan jeprelazni režim i završne odredbe. Naime, članom 40. propisani su rokovi za donošenje akata za izvršnjenje zakona, dok je članom 41. propisano je da će se rešenja o platnoj grupi, platnom razredu i koeficijentu za državne službenike i nameštenike u skladu sa ovim zakonom doneti do početka primene Zakona.

Članom 42. uređeno je privremeno zadržavanje postojeće plate, odnosno propisano je da državni službenik ili nameštenik, čija bi osnovna plata sa nagrađivanjem utvrđena u skladu sa ovim zakonom bila manja od zatečene plate na radnom mestu na koje je bio raspoređen na dan početka primene ovog zakona (osnovna plata sa napredovanjem u viši platni razred po osnovu rezultata rada i bez uvećanja koeficijenta za rukovođenje), zadržava pravo na isplatu te zatečene plate, sve dok njegova osnovna plata sa nagrađivanjem, primenom odredaba ovog zakona, ne dostigne visinu plate koju je imao. Takođe, precizirano je da državni službenik odnosno nameštenik koji bude premešten, odnosno raspoređen na radno mesto u drugom zvanju, zadržava zatečenu osnovnu platu radnog mesta na koje je premešten bez uvećanja koeficijenta za rukovođenje, koja bi mu bila utvrđena u skladu sa propisima pre početka primene ovog zakona, sve dok njegova osnovna plata sa nagrađivanjem primenom odredaba ovog zakona ne dostigne zatečenu platu tog radnog mesta. Ovim članom dodatno je propisano da se pod zatečenom platu u smislu prethodnih odredaba ovog člana ne smatra plata koja u sebi sadrži institucionalni dodatak ili druga uvećanja i dodatke koji su se ostvarivali po osnovama koja se u ovom zakonu prepoznaju u korektivnom koeficijentu. Takođe, odredbama ovog člana definisan je način obračuna zatečene plate putem obračunskog koeficijenta koji se koristi za obračun korektivnog koeficijenta, kao i dela plate po osnovu uvećanja plate u skladu sa ovim zakonom, sve dok osnovna plata državnog službenika odnosno nameštenika sa nagrađivanjem u skladu sa odredbama ovog zakona ne dostigne iznos zatečene plate.

Članom 43. propisano je da odredbe kolektivnog ugovora na snazi, koje nisu u suprotnosti sa odredbama ovog i sistemskog zakona o platama, nastavljaju da se primenjuju sve do zaključivanja novih kolektivnih ugovora u skladu sa ovim i sistemskim zakonom o platama, odnosno do isteka važenja kolektivnog ugovora.

Članom 44. uređen je prestanak primene i važenja ranijih propisa.

Članom 45. propisuje se stupanje ovog zakona na snagu i utvrđuje datum početka njegove primene za 1. januar 2019. godine.  

IV.        PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Donošenje Zakona o platama državnih službenika i nameštenika neće imati efekte na povećanje troškova za plate zaposlenih u ovom delu javnog sektora tokom 2018. godine, imajući u vidu da se obračun i isplata plata po odredbama ovog zakona vrši počevši od plate ostvarene za januar 2019. godine. Zakonom je predviđeno privremeno zadržavanje zatečene plate, sve dok postepenim prilagođavanjem visina osnovne plate obračunata po odredbama ovog zakona ne dostigne iznos plate koju je zaposleni imao pre početka njegove primene, što ukazuje da primena odredbi ovog zakona neće dovesti do porasta izdataka za plate na ovom nivou. Uvođenje korektivnog koefcijenta zbog posebnih uslova rada službenicima koji rade na poslovima ispekcijskog i drugog nadzora ili kontrole, ako obavljaju poslove terenskog nadzora ili kontrole u neposrednom kontaktu sa subjektima nadzora ili kontrole (do 20%), kao i službenicima koji rade na poslovima pripreme budžeta i sastavljanju završnog računa (do 30%), zbog odgovornosti za izvršenje navedenih poslova, iziskuje potrebu za obezbeđivanjem dodatnih sredstva u budžetu Republike Srbije od 2019. godine, za odgovarajući broj zaposlenih državnih službenika – koji rade na poslovima inspekcijskog i drugog nadzora, ako obavljaju poslove terenskog nadzora ili kontrole u neposrednom kontaktu sa subjektima nadzora ili kontrole, kao i za odgovarajući broj državnih službenika u Ministarstvu finansija koji rade na poslovima koji se odnose na pripremu republičkog budžeta i utvrđivanja konsolidovanog bilansa javnih prihoda i javnih rashoda. Imajući u vidu da se ovim zakonom daje samo mogućnost za uvođenje ove korekcije koeficijenta, ostvarivanje ovog prava zavisiće od raspoloživih mogućnosti budžeta Republike Srbije, koje će se detaljno razmatrati prilikom donošenja akta Vlade. Za uvođenje korektivnog koeficijenta za državne službenike koji u obavljanju poslova svog radnog mesta imaju ovlašćenja za nošenje i upotrebu oružja, ako navedena okolnost nije vrednovana kroz razvrstavanje radnih mesta u posebna zvanja, koji se u ovom momentu može primeniti samo na zaposelene u Upravi carina, potrebno je obezbediti dodatna sredstva u budžetu Republike Srbije, od 2019. godine, za odgovarajući broj zaposlenih. Navedeno uvećanje iznosilo bi na mesečnom nivou i to: za visoku stručnu spremu 11.268,51 dinara za višu stručnu spremu 6.599,52 dinara i za srednju stručnu spremu 5.418,98 dinara po zaposlenom. Za uvođenje korektivnog koeficijenta zbog uticaja tržišta na odliv kadrova ili zadržavanje stručnih kadrova potrebno je planirati dodatna sredstva u budžetu Republike Srbije, od 2019. godine. Imajući u vidu da se ovim zakonom daje samo mogućnost za uvođenje ove korekcije koeficijenta, ostvarivanje ovog prava zavisiće od raspoloživih mogućnosti budžeta Republike Srbije, koje će se detaljno razmatrati prilikom donošenja akta Vlade. Za uvođenje korektivnog koeficijenta za obavljanje poslova planiranja, programiranja, sprovođenja, praćenja, izveštavanja, vrednovanja, finansijskog upravljanja i kontrole, računovodstvenih poslova, sistema upravljanja i kontrole sredstava EU, kao mera održavanja visokog nivoa stručnosti i zadržavanja stručnih kadrova u izvršavanju poslova organa državne uprave u zavisnosti od stepena odgovornosti u upravljanju fondovima EU (može da se uveća do 20%), za zaposlene u IPA jedinicama u ministarstvima, odnosno za oko 120 zaposlenih, u Ministarstvu finansija (upravljačka struktura NAO SO i NF i ugovaračko telo CFCU) za 75 zaposlenih, u Ministarstvu za evropske integracije (HOS jedinica, CBC telo i NIPAK TS) za 41 zaposlenog i u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (IPARD Upravljačko telo i IPARD Agencija) za 127 zaposlenih, odnosno za ukupno 364 zaposlena u navedenim organima, potrebno je obezbediti oko 20 miliona dinara (neto iznos), na mesečnom nivou. Imajući u vidu da se radi o uvećanju početnog koeficijenta za obračun i isplatu plata do 20%, za obavljanje navedenih poslova, detaljna analiza potrebnih finasnijskih sredastava za ove namene sačiniće se prilikom predlaganja akta Vlade. Uvođenje korektivnog koeficijenta zbog primene posebnih ovlašćenja, kao i zbog odgovornosti u ostvarivanju kontrolne funkcije neće imati efekta na povećanje sredstava za ove namene u budžetu Republike Srbije. Naime, u postojećim propisima kojima se uređuju između ostalog i plate državnih službenika (Zakon o Državnoj revizorskoj instituciji, Zakon o Ustavnom sudu, Zakon o budžetskom sistemu, Zakon o tajnosti podataka, Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije, Zakon o izvršenju krivičnih sankcija, Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine), ova lica ostvaruju pravo na uvećanje koeficijenta po ovim osnovama. Takođe, treba imati u vidu da je propisima kojima se uređuje plata službenika u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave utvrđeno pravo na uvećanje koeficijenta po osnovu pripreme budžeta i sastavljanja završnog računa kao i za poslove inspekcijskog terenskog nadzora ili kontrole, te da je u skladu sa principima sistemskog zakona o platama, neophodno težiti ujednačavanju sistema, pri čemu se svakako mora voditi računa o specifičnosti pojedinačnih delova javnog sektora.

Primena odredaba ovog zakona koje se odnose na pravo na platu, naknadu plate, uvećanu platu, naknadu troškova i druga primanja zaposlenih zavisiće od visine osnovice koja je direktno uslovljena masom sredstava opredeljenih u tu svrhu republičkim budžetom. Na ovaj način omogućava se poštovanje fiskalnih ograničenja i budžetskih sredstava.

Dodatno, sredstva za plate, naknade plate, uvećanu platu, naknadu troškova i druga primanja zaposlenih obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije u skladu sa budžetskim ograničenjima za tekuću i naredne dve budžetske godine. Na opisani način omogućava se stvaranje preduslova za održivi ekonomski razvoj kroz odgovorno finansijsko poslovanje i sprečavanje budžetskog deficita.

Izvor: Vebsajt Ministarstva državne uprave, 05.07.2018.