Zastava Bosne i Hercegovine

U PRIPREMI BAZA TERMINA, EVRONIM, KAKO BI SE DOŠLO DO JEDINSTVENE TERMINOLOGIJE PRAVA EU NA SRPSKOM JEZIKU


Srbija će biti obavezna da napravi svoju verziju pravnih tekovina EU na 200.000 strana, a samo Službeni list EU godišnje se uveća za 5.000 do 6.000 strana.

  • Neki termini se ne mogu bukvalno prevoditi, np. termin „gray economy” u EU ne znači isto što i kod nas. Mnogi bi to preveli kao „siva ekonomija”, u značenju poslova koje izmiču nadzoru države, ali taj izraz u Uniji znači „ekonomske aktivnosti kojima se bave penzioneri”, a naša siva ekonomija tamo je „black economy”.

    „Ako u vezi sa ovako jednostavnim terminima dolazi do zabune, onda valja biti veoma oprezan kada je reč o daleko složenijim konceptima kojih je pravo EU prepuno”, upozorava Mila Ćipović Gligorić, pomoćnik direktora Kancelarije za evropske integracije u Sektoru za koordinaciju prevođenja. Jer, pogrešnim prevodima može se ne samo uskratiti nečije pravo ili nametnuti neka neopravdana obaveza, već iz toga mogu da proisteknu i značajne finansijske posledice.

    Prevođenje evropskih pravnih tekovina (takozvanog „akija”) jedan je od uslova za pristupanje Srbije Uniji, definisan i u pregovaračkom okviru Brisela usvojenom u decembru prošle godine, uoči otvaranja pregovora sa našom zemljom. O kolikom je poslu reč, možda najbolje svedoči činjenica da je prevođenje bio jedan od najvećih poduhvata većine sadašnjih članica EU i u proseku je trajalo oko pet godina.

    Srbija u ovom trenutku već ima 66.000 strana evropskog pravnog poretka na srpskom jeziku. Mada je to praktično trećina aktuelnog evropskog „zakonodavstva”, koje je, prema procenama, sada „rašireno” na oko 180.000 strana, ipak je nemoguće precizno reći koliko će strana morati da bude prevedeno. Jer, evropsko pravo se neprestano uvećava novim aktima. Naša sagovornica kaže da godišnje „raste” čak po 5.000 do 6.000 strana Službenog lista EU, pa će „Srbija, najverovatnije, biti obavezna da napravi svoju verziju pravnih tekovina EU od oko 200.000 strana Službenog lista EU”. Pored toga, broj strana za prevođenje bio bi gotovo duplo veći ako bi se računalo na osnovu prevodilačkih strana, što je, inače, precizniji metod.

    „Tempo izrade nacionalne verzije pravnih tekovina EU do sada je pratio potrebe za usklađivanjem propisa i njime možemo biti zadovoljni”, kaže Mila Ćipović Gligorić, i ističe da do sada prevedeni propisi predstavljaju i dalje radnu verziju, jer se nalaze na raznim nivoima stručne, pravnotehničke ili jezičke redakcije, neophodne da bi se došlo do najboljih prevoda. Njima su obuhvaćene sve oblasti prava EU, kako primarno evropsko zakonodavstvo (recimo, osnivački ugovori), tako i sekundarno (koje čine odluke organa evropskih zajednica, poput regulativa, direktiva, preporuka i mišljenja), a „koje su za prevođenje nominovali nadležni državni organi i organizacije iz njihove nadležnosti”.

    Prevođenje evropropisa počelo je i pre nego što je to postala zvanična obaveza. Još 2004. godine, u vreme Državne zajednice SCG, urađen je pilot projekat, u okviru kojeg je 2.170 stranica prevedeno, jezički i pravno redigovano, a pet godina kasnije, Kancelarija Vlade Srbije za evropske integracije ustanovila je sistem prevođenja evropskih tekovina.

    Istovremeno, priprema se i posebna baza termina, Evronim, kako bi se došlo do jedinstvene terminologije prava EU na srpskom jeziku.

 „ U ovom momentu, Evronim sadrži oko 10.000 stručnih izraza u raznim kontekstima, a unapređen je u pogledu strukture sadržaja i funkcionalnosti. Takođe, naša je želja da posluži i kao neka vrsta foruma za stručnu javnost, gde bismo mogli da dobijemo sugestije za rešenje termina, naročito onih novih, koji se odnose na institute prava EU koji u našem zakonodavstvu još ne postoje, a potrebno je već sada naći pravi izraz za njih”, objašnjava Mila Ćipović Gligorić, od koje saznajemo da je do sada u svim fazama procesa – prevođenju, stručnoj redakciji, pravnotehničkoj redakciji i jezičkoj redakciji, organizaciji, koordinaciji i kontroli – radilo oko 300 ljudi, a da će njihov broj u budućnosti biti veći.

Izvor: www.politika.rs