Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O SPREČAVANJU NASILJA U PORODICI: Zakon doprineo većem prijavljivanju porodičnog nasilja


U toku 2017. godine u okviru porodičnog nasilja ubijeno je 26 žena, a od početka ove godine devet, prema podacima Mreže žene protiv nasilja. Zakon o sprečavanju nasilja u porodici ("Sl. glasnik RS", br. 94/2016 - dalje: Zakon), koji je stupio na snagu u junu prošle godine, doprineo je tome da se nasilje više prijavljuje. Statistika kaže da se dnevno izrekne oko sto mera za hitno udaljenje nasilnika iz stana. Ipak određen broj pitanja i dalje ostaje otvoren....

Žene žrtve nasilja i dalje nisu dovoljno sigurne, saglasne su organizacije koje se bave njihovom zaštitom.

Nedostatak novca za pravnu podršku i minimalne kazne, koje se najčešće izriču nasilnicima, ističu se kao najveći nedostaci primene Zakona.

"Oni budu udaljeni, po novom Zakonu hitne mere na 48 sati, produži se mera do mesec dana, žene se često pitaju, evo za dva dana to ističe, šta ja sada da radim, kome da se obratim za pomoć? Veliki je problem kada neko, ko je počinio nasilje, je uslovno osuđen, zato što dinamika nasilja ukazuje da će on najverovatnije ponoviti nasilje i ciklus je takav, a sa druge strane šaljemo ženi poruku da i dalje nije bezbedna", kaže Ivana Perić, koordinatorka SOS Ženskog centra.

Poseban problem su marginalizovane grupe, poput žena sa invaliditetom, koje su u većem riziku od nasilja, kažu u organizaciji "Iz kruga – Vojvodina" koja se bavi pružanjem podrške tim ženama. Svakoj ženi je potrebno dosta vremena od momenta kada prepozna nasilje, do odluke da ga prijavi.

"Razlika je jedino u tome na koji način će se njoj pružiti podrška, gde je ono gde mi nju možemo da uputimo, šta je ono što je njoj dostupno i pristupačno i možda je razlika u tome što su žene sa invaliditetom, u zavisnosti od vrste invaliditeta više fizički vezane za svog nasilnika, tako da je njima tako da je postupak izlaska iz cele te situacije otežan", kaže Ivana Zelić, koordinatorka SOS službe organizacije "Iz kruga –Vojvodina).

Protekle godine Sigurna ženska kuća zbrinula je 42 žene i 52 dece. Kod trećine korisnica bile su izrečene hitne mere zabrane prilaska.

"Potreban je niz mera za zaštitu žrtava nasilja u porodici, jedno su hitne mere, drugo su Sigurne ženske kuće, a zatim sos telefoni, biroi za pružanje pravne pomoći, samo nizom ovih mera mi možemo sveobuhvatno i jedinstveno da priđemo svakoj žrtvi nasilja u porodici", kaže Nada Padejski Šekerović, upravnica Sigurne ženske kuće.

Na području Novog Sada, policija je u toku 2017. izrekla 1.351 hitnu meru, od čega je 498 bilo privremeno udaljavanje nasilnika iz stana, 853 mere zabrana prilaska žrtvi i kontaktiranja.

"Kakav će biti dalji ishod tog krivičnog postupka to je u nadležnosti pravosudnih organa, ali svakako bih skrenula pažnju da i same žrtve veoma često doprinose neefikasnom okončanju tog postupka povlačenjem svoje izjave, pozivanjem na mogućnost da budu oslobođenje od dužnosti svedočenja", kaže Daliborka Vojvodić Tomović, rukovodilac grupe za suzbijanje maloletničke delikvencije i nasilja u porodici PU Novi Sad.

Činjenica je da je zahvaljujući novom Zakonu značajan broj slučajeva nasilja razmatran i izrečen je znatan broj hitnih i produženih mera zaštite, što, kako tvrde, pokazuje koliko je važno nasilje prijaviti, da ono ne sme biti ignorisano i da žrtva nije kriva i dužna da ga trpi.

Izvor: Vebsajt RTV, 02.03.2018.
Naslov: Redakcija