Zastava Bosne i Hercegovine | Zastava Crne Gore

PRIJEM PREKRŠAJNOG NALOGA - Potpisivanje kao način potvrđivanja prijema

Email Print


Napomena:
  • Ovaj stručni tekst se odnosi na propise koji važe na dan njegovog objavljivanja. Svi izneti stavovi su stručni stavovi, odnosno shvatanja autora teksta, koja se baziraju na tumačenju pozitivnopravnih normi, i ne predstavljaju obavezujuće instrukcije.
  • Ulaskom u DEMO verziju pravne baze Paragraf Lex, možete BESPLATNO pristupiti SVIM propisima Srbije i time možete utvrditi ažurnost ovog teksta.

Za razliku od posetilaca vebsajta koji mogu bez naknade pročitati odabrane stručne tekstove koji se odnose na pozitivne propise na dan objavljivanja teksta, pretplatnici na pravnu bazu Paragraf Lex, u bazi uvek imaju dostupne tekstove koji se odnose na prethodne, nevažeće verzije propisa kao i nove komentare i druge dokumente koji se odnose na važeće propise. Isključivo pretplatnici na pravnu bazu uvek imaju pristup i ažurnim dokumentima. Baza se ažurira na dnevnom nivou.

Autor: Redakcija Paragraf Lex

Objavljeno: 10.08.2017.



Ovlašćenje policijskog službenika da zaustavi učinioca prekršaja podrazumeva i njegovu obavezu da se, pre primene tog ovlašćenja, predstavi pokazivanjem službene značke i službene legitimacije, a policijski službenik u uniformi samo na zahtev lica prema kome primenjuje ovlašćenje.

Lice protiv koga je izdat prekršajni nalog svojim potpisom na odgovarajućem mestu u nalogu potvrđuje njegov prijem. Ako to lice odbije da primi nalog, službeno lice će ga upozoriti na posledice odbijanja prijema, uneti u nalog zabelešku o odbijanju prijema, dan i čas kada je prijem odbijen čime se smatra da je prekršajni nalog uručen. Na tu posledicu i na to da će se postupak nastaviti kao da je prijem naloga potpisan (iako de facto nije potpisan), službeno lice će upozoriti lice koje odbije da potpisom potvrdi prijem naloga.

Prednost prijema prekršajnog naloga (umesto odbijanja prijema) je u tome što lice zahvaljujući navedenoj sadržini prekršajnog naloga koji mu je uručen ima potpuniju informaciju i pouku o daljim mogućnostima koje mu Zakon o prekršajima pruža.

Građani često postavljaju pitanje o svojim pravima u situaciji kada ih zaustavi policajac, napiše kaznu i nakon toga od njih zahteva da izveštaj potpišu? Pitaju se da li postoji obaveza potpisivanja izveštaja, šta to potpisivanje znači i da li je preporučljivo potpisati izveštaj ili ne?

Ovlašćenje policijskog službenika da zaustavi učinioca prekršaja podrazumeva i njegovu obavezu da se, pre primene tog ovlašćenja, predstavi na način propisan Zakonom o policiji. Po pravilu, predstavlja se pokazivanjem službene značke i službene legitimacije, a policijski službenik u uniformi samo na zahtev lica prema kome primenjuje ovlašćenje.

Navedena razlika pri predstavljanju neuniformisanog i uniformisanog policijskog službenika zasnovana je na činjenici da policijski službenici u uniformi nose na levoj strani gornjeg dela uniforme značku koja je istog izgleda kao službena značka. Obe značke služe za identifikaciju i dokazivanje svojstva policijskog službenika prilikom obavljanja policijskih poslova ili primene policijskih ovlašćenja.

Policijski službenik ovlašćen je Zakonom o prekršajima (dalje: Zakon) da izda prekršajni nalog ukoliko je prekršaj iz svoje nadležnosti otkrio:

1) neposrednim opažanjem prilikom kontrole, nadzora i pregleda, kao i uvidom u službenu evidenciju nadležnog organa;

2) uvidom u podatke koji su dobijeni uz pomoć uređaja za nadzor ili merenje;

3) prilikom inspekcijskog ili drugog nadzora pregledom dokumentacije, prostorija i robe ili na drugi zakonom propisan način.

Sadržina prekršajnog naloga propisana je članom 170. Zakona, a obuhvata, između ostalog, mesto za potpis lica protiv kog je izdat prekršajni nalog.

Prekršajni nalog sadrži i više pouka i upozorenja utvrđenih članom 171. Zakona, među kojima je i pouka da će se lice koje u roku od osam dana od dana prijema prekršajnog naloga plati polovinu izrečene kazne osloboditi plaćanja druge polovine izrečene novčane kazne.

Prema pravilima o dostavljanju prekršajnog naloga iz člana 172. Zakona, prisutno lice protiv koga je izdat prekršajni nalog svojim potpisom na odgovarajućem mestu u nalogu potvrđuje njegov prijem. Ako to lice odbije da primi nalog, službeno lice će ga upozoriti na posledice odbijanja prijema, uneti u nalog zabelešku o odbijanju prijema, dan i čas kada je prijem odbijen čime se smatra da je prekršajni nalog uručen.

U oba slučaja prekršajni nalog će se, sledstveno "slovu Zakona", smatrati uručenim (ista je pravna posledica). Na tu posledicu i na to da će se postupak nastaviti kao da je prijem naloga potpisan (iako de facto nije potpisan), službeno lice će upozoriti lice koje odbije da potpisom potvrdi prijem naloga. Ali, prednost prijema prekršajnog naloga (umesto odbijanja prijema) je u tome što lice zahvaljujući navedenoj sadržini prekršajnog naloga koji mu je uručen ima potpuniju informaciju i pouku o daljim mogućnostima koje mu Zakon pruža.

Sledstveno tome, lakše može da se opredeli za prihvatanje odgovornosti u smislu člana 173. Zakona ili, protivno tome, za pokretanje zahteva za odlučivanje od strane prekršajnog suda u skladu sa odredbama član 174. Zakona.

 



Kompanija Paragraf svojim pretplatnicima pruža odgovore na stručna pitanja koja se odnose na tumačenje prava.

Ukoliko niste naš pretplatnik možemo da Vas uputimo na:

  • našu internet stranicu na kojoj smo predstavili određene subjekte kojima se možete obratiti za besplatnu pravnu pomoć
  • adresar advokata, gde možete pronaći stručnjaka koji će Vam pružiti advokatske ili konsultantske usluge