Zastava Bosne i Hercegovine

Oporezivanje "gastarbajtera" i ugovori o izbegavanju dvostrukog oporezivanja

Email Print



NAPOMENA:

  • Ovaj stručni tekst se odnosi na propise koji važe na dan njegovog objavljivanja. Svi izneti stavovi su stručni stavovi, odnosno shvatanja autora teksta, koja se baziraju na tumačenju pozitivnopravnih normi, i ne predstavljaju obavezujuće instrukcije.
  • Ulaskom u DEMO verziju pravne baze Paragraf Lex, možete BESPLATNO pristupiti SVIM propisima Srbije i time možete utvrditi ažurnost ovog teksta.

Za razliku od posetilaca vebsajta koji mogu bez naknade pročitati odabrane stručne tekstove koji se odnose na pozitivne propise na dan objavljivanja teksta, pretplatnici na pravnu bazu Paragraf Lex, u bazi uvek imaju dostupne tekstove koji se odnose na prethodne, nevažeće verzije propisa kao i nove komentare i druge dokumente koji se odnose na važeće propise. Isključivo pretplatnici na pravnu bazu uvek imaju pristup i ažurnim dokumentima. Baza se ažurira na dnevnom nivou.

Autor: mr Dejan Dabetić

Objavljeno: 24.12.2020.



U vezi sa brojnim upitima državljana Republike Srbije u inostranstvu povodom medijske najave o mogućem plaćanju dodatnog poreza na dohodak u Republici Srbiji, u nastavku razmatramo datu temu sa aspekta primene ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.

I U skladu sa ugovorom o izbegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje: UIDO) koji se primenjuje između Republike Srbije i:

Belgije, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske, Italije, Kipra, Nemačke, Francuske, Holandije, Švedske i Šri Lanke

1) Državljani Republike Srbije na privremenom radu u Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Severne Irske, Italiji, Kipru, Nemačkoj, Francuskoj, Holandiji, Švedskoj i Šri Lanki (tzv. gastarbajteri) na zaradu ostvarenu iz radnog odnosa u Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Severne Irske, Italiji, Kipru, Nemačkoj, Francuskoj, Holandiji, Švedskoj i Šri Lanki, nemaju obavezu plaćanja poreza u Republici Srbiji.

Naime, prema UIDO sa navedenim državama, ukoliko su naši državljani na privremenom radu u Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Severne Irske, Italiji, Kipru, Nemačkoj, Francuskoj, Holandiji, Švedskoj i Šri Lanki, poreski rezidenti Republike Srbije, prihodi koje ova lica ostvare po osnovu radnog odnosa u navedenim državama, izuzeti su od oporezivanja u Republici Srbiji (primenom metoda izuzimanja iz UIDO).

2) Ukoliko su naši državljani na privremenom radu u inostranstvu poreski rezidenti Belgije, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske, Italije, Kipra, Nemačke, Francuske, Holandije, Švedske i Šri Lanke, isključivo pravo njihovog oporezivanja imaju Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske, Italija, Kipar, Nemačka, Francuska, Holandija, Švedska i Šri Lanka (unutrašnja stvar navedenih država).

II U skladu sa UIDO koji se primenjuje između Republike Srbije i:

Azerbejdžana, Albanije, Austrije, Belorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Vijetnama, Gruzije, Grčke, Danske, Egipta, Estonije, Izraela, Indije, Indonezije, Irana, Irske, Jermenije, Kazahstana, Kanade, Katara, Kine, Koreje (DNR), Koreje (Rep.), Kuvajta, Letonije, Libije, Litvanije, Luksemburga, Mađarske, Makedonije, Malte, Moldavije, Norveške, Pakistana, Poljske, Rumunije, Ruske Federacije, San Marina, Slovačke, Slovenije, Tunisa, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Ukrajine, Finske, Hrvatske, Crne Gore, Češke Republike, Švajcarske i Španije

1) Državljani Republike Srbije na privremenom radu u navedenim državama (tzv. gastarbajteri - koji su poreski rezidenti Republike Srbije) na zaradu ostvarenu iz radnog odnosa u tim državama, u Republici Srbiji imaju obavezu plaćanja poreza na zaradu SAMO ako je porez na zaradu plaćen u Azerbejdžanu, Albaniji, Austriji, Belorusiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Vijetnamu, Gruziji, Grčkoj, Danskoj, Egiptu, Estoniji, Izraelu, Indiji, Indoneziji, Iranu, Irskoj, Jermeniji, Kazahstanu, Kanadi, Kataru, Kini, Koreji (DNR), Koreji (Rep.), Kuvajtu, Letoniji, Libiji, Litvaniji, Luksemburgu, Mađarskoj, Makedoniji, Malti, Moldaviji, Norveškoj, Pakistanu, Poljskoj, Rumuniji, Ruskoj Federaciji, San Marinu, Slovačkoj, Sloveniji, Tunisu, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ukrajini, Finskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Češkoj Republici, Švajcarskoj i Španiji, niži od poreza na zaradu u Republici Srbiji (koji iznosi 10 odsto).

U tom slučaju, u Republici Srbiji se porez (efektivno) plaća SAMO po poreskoj stopi koja je jednaka razlici između većeg srpskog i nižeg inostranog poreza (navedeno, primenom metoda poreskog kredita iz UIDO).

Primer:

Ukoliko porez plaćen u inostranstvu iznosi 6 odsto (o čemu je nadležnim poreskim organima Republike Srbije potrebno dostaviti validan dokaz izdat od strane nadležnih poreskih organa druge države u kojoj je porez plaćen), a porez u Republici Srbiji iznosi 10 odsto, prihod iz radnog odnosa u inostranstvu, u Republici Srbiji treba oporezovati sa dodatnih 4 odsto, koliko iznosi razlika između većeg srpskog poreza od 10 odsto i nižeg inostranog poreza koji iznosi 6 odsto.

Iako, formalnopravno, može izgledati da je u pitanju dvostruko oporezivanje, suštinski to nije tako jer se sabiranjem poreza plaćenog u inostranstvu (6 odsto) i dodatnog poreza u Republici Srbiji (4 odsto) dolazi do saznanja da ukupno plaćen porez iznosi 10 odsto (koliko iznosi porez samo jedne države čiji je, u konkretnom slučaju, porez veći - Republike Srbije).

2) Ukoliko su naši državljani na privremenom radu u inostranstvu poreski rezidenti Azerbejdžana, Albanije, Austrije, Belorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Vijetnama, Gruzije, Grčke, Danske, Egipta, Estonije, Izraela, Indije, Indonezije, Irana, Irske, Jermenije, Kazahstana, Kanade, Katara, Kine, Koreje (DNR), Koreje (Rep.), Kuvajta, Letonije, Libije, Litvanije, Luksemburga, Mađarske, Makedonije, Malte, Moldavije, Norveške, Pakistana, Poljske, Rumunije, Ruske Federacije, San Marina, Slovačke, Slovenije, Tunisa, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Ukrajine, Finske, Hrvatske, Crne Gore, Češke Republike, Švajcarske i Španije, isključivo pravo njihovog oporezivanja imaju navedene države (unutrašnja stvar navedenih država).

Navedeno važi i za sve ostale države sa kojima Republika Srbija nema zaključen UIDO (Portugalija, SAD i, dr).

III U pogledu obaveze plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, naši državljani na privremenom radu u Azerbejdžanu, Albaniji, Austriji, Belorusiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Vijetnamu, Gruziji, Grčkoj, Danskoj, Egiptu, Estoniji, Izraelu, Indiji, Indoneziji, Iranu, Irskoj, Jermeniji, Kazahstanu, Kanadi, Kataru, Kini, Koreji (DNR), Koreji (Rep.), Kuvajtu, Letoniji, Libiji, Litvaniji, Luksemburgu, Mađarskoj, Makedoniji, Malti, Moldaviji, Norveškoj, Pakistanu, Poljskoj, Rumuniji, Ruskoj Federaciji, San Marinu, Slovačkoj, Sloveniji, Tunisu, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ukrajini, Finskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Češkoj Republici, Švajcarskoj i Španiji, na zaradu koju ostvare po osnovu radnog odnosa u navedenim državama, nemaju obavezu plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u Republici Srbiji.

* * *

U vezi sa navedenim, ukazujemo da prema odredbi člana 7. stav 1. Zakona o porezu na dohodak građana (dalje: Zakon) rezident Republike Srbije obveznik je poreza na dohodak po osnovu prihoda koji ostvari na teritoriji Republike Srbije i u drugoj državi.

Rezident Republike Srbije, saglasno članu 7. stav 2. Zakona, jeste fizičko lice koje:

1) na teritoriji Republike Srbije ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa, ili

2) na teritoriji Republike Srbije, neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini.

Predmet oporezivanja porezom na dohodak građana je, pored ostalog, i prihod koji fizičko lice ostvari po osnovu zarade. Porez na zaradu plaća se po stopi od 10% (član 16. Zakona).

Imajući u vidu navedeno kao i, posebno, kada je sa nekom državom zaključen, ukazujemo da se u pogledu poreske rezidentnosti fizičkih (kao i pravnih) lica primenjuju posebna pravila predviđena članom 4. (Rezident) UIDO, a ne rešenje iz domaćeg poreskog zakonodavstva (tj. iz Zakona).

U konkretnom slučaju, kada je neko fizičko lice, po odredbama domaćeg poreskog zakonodavstva obe države (Republike Srbije i druge države ugovornice) poreski rezident i Republike Srbije i druge države ugovornice, to lice, za potrebe primene UIDO, može biti poreski rezident samo jedne od njih.

Navedeno se utvrđuje primenom dodatnih kriterijuma predviđenih u članu 4. (Rezident) stav 2. Ugovora.

Drugačije rečeno, utvrđuje se sa kojom od dve države (Republike Srbije i druge države ugovornice) su lične i ekonomske veze odnosnog fizičkog lica čvršće i jače, i ako je npr. lice sa Republikom Srbijom povezano samo po jednom osnovu (na primer, u njoj ima prijavljeno prebivalište), a istovremeno, lice je sa drugom državom ugovornicom povezano po više (od jednog) osnova - na primer, u drugoj državi ugovornici mu boravi i porodica, tamo je zaposlen i dr., lice će se smatrati poreskim rezidentom druge države ugovornice (što znači da će porez na zaradu ostvarenu radom u drugoj državi ugovornici plaćati samo u drugoj državi ugovornici) a ne Republike Srbije, i obrnuto.

Ukoliko bi se, ipak, primenom odredaba UIDO, odnosno tumačenjem njegovog člana 4. (Rezident) utvrdilo da su odnosna fizička lica poreski rezidenti Republike Srbije (jer su njihove lične i ekonomske veze "jače" i "čvršće" sa Republikom Srbijom nego sa drugom državom ugovornicom), navedeno bi značilo da su ta lica, shodno odredbi člana 7. stav 1. Zakona, u Republici Srbiji obavezna na plaćanje poreza na zaradu koju su ostvarila radom u drugoj državi ugovornici (i u odnosu na koju zaradu je porez u drugoj državi ugovornici plaćen).

Međutim, s obzirom na odredbu člana 16. Ustava Republike Srbije prema kojoj su, "Opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava i potvrđeni međunarodni ugovori (u koje spadaju i UIDO) sastavni deo pravnog poretka Republike Srbije i neposredno se primenjuju" (što znači da rešenja sadržana u UIDO imaju prednost u odnosu na rešenja sadržana u domaćem poreskom zakonodavstvu - Zakonu) u konkretnom slučaju, primeniće se rešenja iz Ugovora, a ne rešenja iz Zakona.

 

Kompanija Paragraf svojim pretplatnicima pruža odgovore na stručna pitanja koja se odnose na tumačenje prava.

Ukoliko niste naš pretplatnik možemo da Vas uputimo na:

  • našu internet stranicu na kojoj smo predstavili određene subjekte kojima se možete obratiti za besplatnu pravnu pomoć
  • adresar advokata, gde možete pronaći stručnjaka koji će Vam pružiti advokatske ili konsultantske usluge