Zastava Bosne i Hercegovine

Pravo na roditeljski dodatak za treće dete

Email Print


Napomena:
  • Ovaj stručni tekst se odnosi na propise koji važe na dan njegovog objavljivanja. Svi izneti stavovi su stručni stavovi, odnosno shvatanja autora teksta, koja se baziraju na tumačenju pozitivnopravnih normi, i ne predstavljaju obavezujuće instrukcije.
  • Ulaskom u DEMO verziju pravne baze Paragraf Lex, možete BESPLATNO pristupiti SVIM propisima Srbije i time možete utvrditi ažurnost ovog teksta.

Za razliku od posetilaca vebsajta koji mogu bez naknade pročitati odabrane stručne tekstove koji se odnose na pozitivne propise na dan objavljivanja teksta, pretplatnici na pravnu bazu Paragraf Lex, u bazi uvek imaju dostupne tekstove koji se odnose na prethodne, nevažeće verzije propisa kao i nove komentare i druge dokumente koji se odnose na važeće propise. Isključivo pretplatnici na pravnu bazu uvek imaju pristup i ažurnim dokumentima. Baza se ažurira na dnevnom nivou.

Autor: Redakcija

Objavljeno: 07.02.2020.


Odredbom člana 22. Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom (dalje: Zakon) uređeno je pravo na roditeljski dodatak koji podnosioci zahteva mogu ostvariti na republičkom nivou.

Majka koja je državljanin Republike Srbije i ima prebivalište na teritoriji Republike Srbije ostvaruje ovo pravo za prvo, drugo, treće i četvrto dete rođeno 1.7.2018. godine i kasnije.

Ovo pravo može ostvariti i majka koja je strani državljanin pod uslovom da ima status stalno nastanjenog stranca i da je dete rođeno na teritoriji Republike Srbije.

Izuzetno, ako majka koja ima troje dece u sledećem porođaju rodi dvoje ili više dece, ostvariće pravo na roditeljski dodatak i za svako rođeno dete u tom porođaju, a na osnovu posebnog rešenja ministarstva nadležnog za socijalna pitanja.

Redosled rođenja utvrđuje se prema broju živorođene dece majke u momentu podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak.

Pravo na roditeljski dodatak ostvaruje majka koja neposredno brine o detetu za koje je podnela zahtev, čija deca prethodnog reda rođenja nisu smeštena u ustanovu socijalne zaštite, hraniteljsku, starateljsku porodicu ili data na usvojenje, i koja nije lišena roditeljskog prava u odnosu na decu prethodnog reda rođenja. Izuzetno, pravo na roditeljski dodatak priznaće se i ukoliko je dete prethodnog reda rođenja smešteno u ustanovu zbog potrebe kontinuirane zdravstvene zaštite i nege, a po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za socijalna pitanja. Majka koja je strani državljanin podnosi i uverenje nadležne službe iz zemlje čiji je majka državljanin kao dokaz da je ispunila ove prethodno navedene uslove.

Otac deteta ima pravo na roditeljski dodatak ukoliko je državljanin Republike Srbije i ima prebivalište na teritoriji Republike Srbije, odnosno ako je strani državljanin koji ima status stalno nastanjenog stranca, a dete je rođeno na teritoriji Republike Srbije, neposredno brine o detetu za koje je podneo zahtev (čija deca prethodnog reda rođenja nisu smeštena u ustanovu socijalne zaštite, hraniteljsku, starateljsku porodicu ili data na usvojenje, i koji nije lišena roditeljskog prava u odnosu na decu prethodnog reda rođenja) i ukoliko je majka deteta:

- strani državljanin

- nije živa

- napustila je dete

- lišena je roditeljskih prava

- iz objektivnih razloga sprečena da neposredno brine o detetu.

Uslovi za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak utvrđuju se u odnosu na dan podnošenja zahteva.

Član 25. Zakona, postavlja dodatne uslove, pa neće doći do ostvarivanja prava na roditeljski dodatak ako:

- novorođeno dete majke za koje se podnosi zahtev i njena deca prethodnog reda rođenja, nisu vakcinisana u skladu sa propisima u oblasti zdravstvene zaštite Republike Srbije. Ova činjenica se utvrđuje na osnovu izjave podnosioca zahteva, a proverava jednom godišnje na osnovu podataka sadržanih u evidenciji o imunizaciji,

- roditelji u momentu podnošenja zahteva žive u inostranstvu,

- majka koja je strani državljanin ukoliko je u zemlji, čiji je državljanin, ostvarila isto ili slično pravo za dete za koje je podnet zahtev.

Dodatno, moraju biti ispunjeni uslovi da deca prethodnog reda rođenja, ukoliko su navršila uzrast, pohađaju pripremni predškolski program u okviru sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja na teritoriji Republike Srbije, odnosno da deca osnovnoškolskog uzrasta žive na teritoriji Republike Srbije i školuju se i redovno pohađaju nastavu u okviru sistema osnovnoškolskog obrazovanja Republike Srbije. Ispunjenost ovih dodatnih uslova utvrđuje se na osnovu izjave podnosioca zahteva, a nadležni organ proverava podatke po službenoj dužnosti, najmanje jednom godišnje, sa odgovarajućom predškolskom ustanovom, odnosno osnovnom školom.

Postupak za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak

Zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak podnosi majka, odnosno otac deteta:

  1. odmah nakon rođenja u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je dete rođeno, ili
  2. direktno nadležnom organu najkasnije do navršenih godinu dana života deteta

Zahtev koji podnosi majka deteta, radi ostvarivanja prava, podnosi se na obrascu RD-1 ukoliko je majka domaći državljanin, odnosno obrazac RD-1-S-M ukoliko je majka strani državljanin.

Otac deteta domaći državljanin, zahtev podnosi na obrascu RD-2, odnosno na obrascu RD-2-S-0 ukoliko je otac deteta strani državljanin.

Kada je u pitanju postupak u vezi sa zahtevom za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak podnetim u zdravstvenoj ustanovi u okviru jedinstvenog upravnog mesta "eBEBA" kako stranka ne bi morala da obilazi više organa javne uprave i dostavlja uverenja ili izvode jer se podaci automatski preuzimaju ili na drugi način pribavljaju po službenoj dužnosti, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, donelo je mišljenje br. 401-00-01340/2018-13 od 9.11.2018. godine u kom je postupak detaljno objašnjen po koracima.

Podnošenje zahteva organu lokalne samouprave

Ukoliko podnosilac zahteva propusti da podnese zahtev u zdravstvenoj ustanovi gde je dete rođeno, ili opet takva mogućnost nije ni dostupna u toj ustanovi, zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak može podneti organu jedinice lokalne samouprave prema prebivalištu podnosioca zahteva - odnosno Sekretarijatu za socijalnu zaštitu (za podnosioce zahteva sa prebivalištem u Beogradu) ili u opštini kod predstavnika za socijalna pitanja, najkasnije do navršenih godinu dana života deteta za koje se podnosi zahtev.

Uz uredno popunjen zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak - obrazac RD-1 majka (domaći državljanin) prilaže:

- fotokopiju svoje lične karte ili očitanu ličnu kartu.

Na osnovu dobijene saglasnosti od podnosioca zahteva, da organ za potrebe postupka može pribaviti i obraditi lične podatke o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija, koji su neophodni u postupku odlučivanja, zaposleni po službenoj dužnosti pribavljaju:

- podatke iz Matične knjige rođenih za svu decu,

- podatak da je podnosilac zahteva državljanin Republike Srbije,

- podatak o prebivalištu podnosioca zahteva,

- podatke o prebivalištu za svu decu prema redosledu rođenja,

- podatke nadležnog organa starateljstva da majka neposredno brine o detetu za koje je podnet zahtev, da njena deca prethodnog reda rođenja nisu smeštena u ustanovu socijalne zaštite, hraniteljsku, starateljsku porodicu ili data na usvojenje i da nije lišena roditeljskog prava u odnosu na decu prethodnog reda rođenja.

Majka deteta koja je strani državljanin, podnosi zahtev obrazac RD-1-S-M, odnosno otac deteta koji je strani državljanin podnosi obrazac RD-2-S-O i uz uredno popunjen obrazac prilaže:

- uverenje o državljanstvu,

- dokaz o statusu stalno nastanjenog stranca ili prijavu boravišta na teritoriji Republike Srbije (fotokopija isprave kojom se dokazuje status stalno nastanjenog stranca, odnosno fotokopija pasoša);

- dokaz o postojanju bračne, odnosno vanbračne zajednice sa ocem deteta;

- I dokaze iz zemlje čiji je majka državljanin, koji moraju biti prevedeni i overeni od strane sudskog tumača odnosno overeni Haškim Apostilom i to su:

  • uverenje nadležne službe iz zemlje čiji je državljanin da njena deca prethodnog reda rođenja nisu smeštena u ustanovu socijalne zaštite, hraniteljsku, starateljsku porodicu ili data na usvojenje, i da nije lišena roditeljskog prava u odnosu na decu prethodnog reda rođenja;
  • dokaz da u zemlji čiji je državljanin, nije ostvarila isto ili slično pravo za dete za koje je podnet zahtev za roditeljski dodatak.

Na osnovu dobijene saglasnosti od podnosioca zahteva, da organ za potrebe postupka može pribaviti i obraditi lične podatke o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija, koji su neophodni u postupku odlučivanja, zaposleni po službenoj dužnosti pribavljaju:

- podatke iz Matične knjige rođenih za svu decu,

- podatke o prebivalištu za svu decu prema redosledu rođenja,

- podatke nadležnog organa starateljstva da majka neposredno brine o detetu za koje je podnet zahtev,

- podatak da je podnosilac zahteva u bračnoj zajednici sa ocem deteta.

Jedan od slučajeva kada otac deteta (domaći državljanin) može podneti zahtev, jeste kada je majka strani državljanin a nema status stalno nastanjenog stranca. U tom slučaju otac deteta uz uredno popunjen zahtev RD-2 i fotokopiju lične karte ili očitane lične karte (oca deteta) prilaže dokaze o ispunjenosti uslova na strani majke deteta:

- uverenje o državljanstvu majke,

- dokaz o statusu stalno nastanjenog stranca ili prijavu boravišta na teritoriji Republike Srbije (fotokopija isprave kojom se dokazuje status stalno nastanjenog stranca, odnosno fotokopija pasoša),

- dokaz o postojanju bračne, odnosno vanbračne zajednice sa ocem deteta,

- uverenje nadležnog organa starateljstva da majka neposredno brine o detetu za koje je podnet zahtev,

- Dokazi iz zemlje čiji je majka državljanin moraju biti prevedeni i overeni od strane sudskog tumača odnosno overeni Haškim Apostilom, a to je:

  • uverenje nadležne službe iz zemlje čiji je državljanin da njena deca prethodnog reda rođenja nisu smeštena u ustanovu socijalne zaštite, hraniteljsku, starateljsku porodicu ili data na usvojenje, i da nije lišena roditeljskog prava u odnosu na decu prethodnog reda rođenja;
  • dokaz da u zemlji čiji je državljanin, majka nije ostvarila isto ili slično pravo za dete za koje je podnet zahtev za roditeljski dodatak.

Na osnovu dobijene saglasnosti od podnosioca zahteva, da organ za potrebe postupka može pribaviti i obraditi lične podatke o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija, koji su neophodni u postupku odlučivanja, zaposleni po službenoj dužnosti pribavljaju druge dokaze.

Podnosilac zahteva za roditeljski dodatak može biti otac deteta i u slučajevima kada majka nije živa, napustila je dete, lišena je roditeljskog prava ili je iz objektivnih razloga sprečena da neposredno brine o detetu. Uz uredno popunjen zahtev RD-2 podnosilac prilaže:

- fotokopiju svoje lične karte ili očitanu ličnu kartu,

- odluku nadležnog suda da je majka lišena roditeljskog prava ili izveštaj komisije nadležnog zdravstvenog organa o težoj bolesti majke, rešenje kojim je majka lišena poslovne sposobnosti ili potvrdu nadležne ustanove o početku i trajanju izdržavanja kazne zatvora za majku.

Na osnovu dobijene saglasnosti od podnosioca zahteva, da organ za potrebe postupka može pribaviti i obraditi lične podatke o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija, koji su neophodni u postupku odlučivanja, zaposleni po službenoj dužnosti pribavljaju druge dokaze i vrše proveru priloženih dokaza.

Pravo na roditeljski dodatak utvrđuje se rešenjem, koje se dostavlja na adresu prebivališta navedenoj u zahtevu. Sa primerkom rešenja i ličnom kartom korisnik prava podiže novac sa namenskog tekućeg računa koji se otvara po službenoj dužnosti kod Banke Poštanska štedionica, odnosno korisnicima koji već imaju račun kod Poštanske štedionice uplata će biti izvršena na taj račun s obzirom da su isti već naveli u zahtevu.

Visina roditeljskog dodatka

Važećim odredbama Zakona, utvrđena je visina roditeljskog dodatka koji podnosioci zahteva ostvaruju na nacionalnom nivou i važi za dete rođeno 1.7.2018. godine i kasnije. Visina roditeljskog dodatka utvrđuje se u odnosu na dan rođenja deteta. Roditeljski dodatak uvećava se za paušal za nabavku opreme za dete koji iznosi 5.000 dinara.

Paušal za nabavku opreme za dete isplaćuje se sa prvom ratom roditeljskog dodatka za treće dete (odnosno sa prvom ratom za drugo, treće i četvrto dete, ili zajedno sa jednokratnim iznosom roditeljskog dodatka za prvo dete).

Visina roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme, usklađuju se 1. januara i 1. jula počev od 2019. godine na osnovu podataka republičkog organa nadležnog za poslove statistike, sa kretanjem indeksa potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci, a njihov nominalni iznos utvrđuje rešenjem ministar nadležan za socijalna pitanja.

Shodno odredbi člana 23. Zakona, samo se roditeljski dodatak za prvo dete isplaćuje jednokratno, roditeljski dodatak za drugo, treće i četvrto dete isplaćuje se u jednakim mesečnim rata.

Roditeljski dodatak za treće dete utvrđuje se u visini od 1.440.000,00 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 12.000,00 dinara.

Roditeljski dodatak i paušal za nabavku opreme za dete rođeno 1.1.2020. godine i kasnije:

RODITELJSKI DODATAK ZA DETE

IZNOS

NAČIN ISPLATE

ZA PRVO DETE

101.598,10

jednokratno

ZA DRUGO DETE

243.835,43

24 jednake mesečne rate po 10.159,81 dinar

ZA TREĆE DETE

1.463.012,59

120 jednakih mesečnih rata po 12.191,77 dinara

ZA ČETVRTO DETE

2.194.518,89

120 jednakih mesečnih rata po 18.287,66 dinara

PAUŠAL ZA NABAVKU OPREME ZA DETE

5.079,90

zajedno sa jednokratnim iznosom roditeljskog dodatka za prvo dete, odnosno prvom ratom roditeljskog dodatka za drugo, treće i četvrto dete

 

Pomoć roditeljima na lokalnom nivou

Osim roditeljskog dodatka, koji dobija svaki podnosilac zahteva koji je ispunio uslove, kako je prethodno navedeno, na republičkom nivou, neke lokalne samouprave u Srbiji pružaju dodatne vrste finansijske podrške roditeljima sa ciljem podsticanja nataliteta.

Prema odredbama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 18/2016, 47/2018 i 9/2020 - dr. zakon) na teritoriji Republike Srbije, postoji 150 opština, 28 gradova i grad Beograd. Gradovi i opštine imaju različite odluke o podršci porodici s decom, i one variraju od jednokratne novčane pomoći, pomoći koja se isplaćuje u mesečnim ratama ili opet poklon vaučera.

S obzirom da i visina pomoći varira, uslovi koje je potrebno ili nije potrebno ispuniti, ali i da svojim aktima sami propisuju način podnošenja zahteva, možete se obratiti organu lokalne samouprave kako bi dobili neophodne informacije.


Dokumenti i organizacija venčanja

Kompanija Paragraf svojim pretplatnicima pruža odgovore na stručna pitanja koja se odnose na tumačenje prava.

Ukoliko niste naš pretplatnik možemo da Vas uputimo na:

  • našu internet stranicu na kojoj smo predstavili određene subjekte kojima se možete obratiti za besplatnu pravnu pomoć
  • adresar advokata, gde možete pronaći stručnjaka koji će Vam pružiti advokatske ili konsultantske usluge