Zastava Bosne i Hercegovine | Zastava Crne Gore

Izdavanje prekršajnog naloga u situaciji kada ima više počinilaca

Email Print


Napomena:
  • Ovaj stručni tekst se odnosi na propise koji važe na dan njegovog objavljivanja. Svi izneti stavovi su stručni stavovi, odnosno shvatanja autora teksta, koja se baziraju na tumačenju pozitivnopravnih normi, i ne predstavljaju obavezujuće instrukcije.
  • Ulaskom u DEMO verziju pravne baze Paragraf Lex, možete BESPLATNO pristupiti SVIM propisima Srbije i time možete utvrditi ažurnost ovog teksta.

Za razliku od posetioca vebsajta koji mogu bez naknade pročitati odabrane stručne tekstove koji se odnose na pozitivne propise na dan objavljivanja teksta, pretplatnici na pravnu bazu Paragraf Lex, u bazi uvek imaju dostupne tekstove koji se odnose na prethodne, nevažeće verzije propisa kao i nove komentare i druge dokumente koji se odnose na važeće propise. Isključivo pretplatnici na pravnu bazu uvek imaju pristup i ažurnim dokumentima. Baza se ažurira na dnevnom nivou.

Autor: Redakcija

Objavljeno: 30.08.2017.



Policijski službenici su ovlašćeni da izdaju prekršajne naloge, ali to ne mogu da postignu u svakom pojedinačnom slučaju u kojem su se stekli uslovi za izdavanje prekršajnog naloga. Policijski službenik u načelu je dužan da kazni sva lica koja zatekne na mestu izvršenja prekršaja, ako je to u datoj situaciji moguće.

U slučajevima kada to iz objektivnih razloga nije moguće ne znači da je policijski službenik pristrasno primenio zakone na štetu onih učinilaca prekršaja kojima je uspeo da izda prekršajni nalog. Njih u konkretnom slučaju ne oslobađa odgovornosti činjenica da su još neke osobe bile zatečene u istom prekršaju i da im tom prilikom nije izdat prekršajni nalog.

Međutim, ta činjenica može biti važna ukoliko je policijski službenik pristrasno primenio zakon. U tom slučaju na raspolaganju su pravo na podnošenje pritužbe protiv policijskog službenika i korišćenje drugih pravnih sredstava, kao što su zahtev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu i izjavljivanje žalbe.

Prema Zakonu o policiji (dalje: Zakon) obavljanje policijskih poslova zasniva se na načelima profesionalizma, depolitizacije, saradnje, ekonomičnosti i efikasnosti, zakonitosti u radu i srazmernosti u primeni policijskih ovlašćenja, kao i drugih načela kojima je uređeno delovanje organa državne uprave, delovanje državnih službenika i postupanje u upravnim stvarima.

Druga načela na koja se upućuje ovim odredbama su načelo pomoći stranci, pravo stranke na izjašnjavanje, načelo samostalnosti, pravo na žalbu i prigovor, načelo pravnosnažnosti rešenja i načelo pristupa informacijama i zaštite podataka.

Odredbama člana 33. Zakona propisano je da se policija, pri obavljanju policijskih poslova, pridržava utvrđenih i dostignutih standarda policijskog postupanja, uzimajući u obzir međunarodno opšte prihvaćene standarde postupanja koji se odnose, između ostalog, na poštovanje zakonitosti i suzbijanje nezakonitosti, kao i na nediskriminaciju pri izvršavanju policijskih zadataka.

Stoga se postavlja pitanje da li je policijski službenik dužan da kazni sve osobe koje istovremeno čine prekršaj (npr. grupu pešaka koja nepropisno prelazi ulicu ili vozače automobila koji se u koloni kreću prekomernom brzinom) ili može po sopstvenom nahođenju da izabere osobu koju će kazniti i, ako je tako, da li tada postoji mogućnost žalbe?

Opštepoznata činjenica iz prakse je da je broj radnji koje predstavljaju krivično delo, prekršaj ili drugi delikt veći od pokrenutih postupaka i još veći od okončanih postupaka zbog tih delikata.

Ta činjenica odnosi se i na policiju, koja je ovlašćena da izriče prekršajne naloge na mestu izvršenja prekršaja. Međutim, prekršaja je više nego što je moguće obezbediti prisutnost i reagovanje policijskih službenika na mestu izvršenja prekršaja. To se naročito odnosi na tzv. bagatelne prekršaje, koji se i kod nas često vrše. Policijski službenici su, dakle, ovlašćeni da izdaju prekršajne naloge, ali to ne mogu da postignu u svakom pojedinačnom slučaju u kojem su se stekli uslovi za izdavanje prekršajnog naloga. To je realnost poznata u vidu maksime da "policija ne sme sve što može, ali i ne može sve što sme".

Navedena realnost uzrokovala je i primenu načela oportuniteta u obavljanju policijskih poslova. Pojednostavljeno rečeno, načelo oportuniteta označava mogućnost izbora prioriteta u okviru policijske delatnosti. Sledstveno tome, važeće načelo oportuniteta podrazumeva procenu i odluku o tome kako će policijski službenici delovati i koje će mere preduzeti u konkretnom slučaju. Razume se, načelo oportuniteta nije neograničeno i ne sme se svesti na oportunizam, jer bi to bilo protivno načelu zakonitosti i obavezi policijskih službenika da suzbijaju nezakonitosti i nepristrasno primenjuju zakon.

I u pojedinim zakonskim rešenjima se iz navedenih ili drugih razloga kombinuju načelo legaliteta (zakonitosti) i načelo oportuniteta u policijskoj delatnosti. Tako je, na primer, Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima propisano da nadležna organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova može odustati od podnošenja zahteva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom organu - ako je prekršaj učinjen zbog toga što je učesnik u saobraćaju čineći radnju prekršaja postupao u cilju zaštite bezbednosti, odnosno zaštite i spasavanja života, zdravlja ili imovine.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je policijski službenik u načelu dužan da kazni sva lica koja zatekne na mestu izvršenja prekršaja, ako je to u datoj situaciji moguće. U nekim konkretnim slučajevima to nije moguće iz različitih objektivnih razloga, što po automatizmu ne znači da je policijski službenik pristrasno primenio zakon na štetu onih učinilaca prekršaja kojima je uspeo da izda prekršajni nalog. Njih u konkretnom slučaju ne oslobađa odgovornosti činjenica da su još neke osobe bile zatečene u istom prekršaju i da im tom prilikom nije izdat prekršajni nalog.

Međutim, ta činjenica može biti važna ukoliko je policijski službenik pristrasno primenio zakon, npr. protivno dužnosti iz člana 5. Zakona o policiji da jednako postupa prema svima bez obzira na njihovu rasnu, polnu ili nacionalnu pripadnost, njihove različitosti koje proističu iz društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političkog ili drugog uverenja ili opredeljenja, roda i rodnog identiteta, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihičkog ili fizičkog invaliditeta. U tom slučaju na raspolaganju su pravo na podnošenje pritužbe protiv policijskog službenika saglasno članu 234. ovog Zakona i korišćenje drugih pravnih sredstava, kao što su zahtev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu iz člana 174. Zakona o prekršajima, izjavljivanje žalbe u skladu sa čl. 258. do 267. istog zakona i druga pravna sredstva predviđena tim i drugim zakonima.



Kompanija Paragraf svojim pretplatnicima pruža odgovore na stručna pitanja koja se odnose na tumačenje prava.

Ukoliko niste naš pretplatnik možemo da Vas uputimo na:

  • našu internet stranicu na kojoj smo predstavili određene subjekte kojima se možete obratiti za besplatnu pravnu pomoć
  • adresar advokata, gde možete pronaći stručnjaka koji će Vam pružiti advokatske ili konsultantske usluge