Zastava Bosne i Hercegovine

Nazad na elektronske dodatke

Stručni komentar

SPECIFIČNOSTI POSLOVANJA OGRANKA STRANOG PRAVNOG LICA U REPUBLICI SRBIJI

• Za potrebe sastavljanja finansijskih izveštaja za 2019. godinu •


Strano pravno lice može trajno da obavlja delatnost na teritoriji Republike Srbije preko ogranka koji se osniva i registruje u skladu sa propisima Republike Srbije. Registracija i poslovanje ogranka stranog pravnog lica uređeni su sledećim propisima:

• Zakonom o privrednim društvima ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 - dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018 i 91/2019);

• Zakonom o postupku registracije u agenciji za privredne registre ("Sl. glasnik RS", br. 99/2011, 83/2014 i 31/2019);

• Zakonom o spoljnotrgovinskom poslovanju ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 36/2011 - dr. zakon i 88/2011 i 89/2015 - dr. zakon);

• Zakonom o deviznom poslovanju ("Sl. glasnik RS", br. 62/2006, 31/2011, 119/2012, 139/2014 i 30/2018);

• Zakonom o platnom prometu ("Sl. list SRJ", br. 3/2002 i 5/2003 i "Sl. glasnik RS", br. 43/2004, 62/2006, 111/2009 - dr. zakon, 31/2011 i 139/2014 - dr. zakon);

• Zakonom o računovodstvu ("Sl. glasnik RS", br. 62/2013 i 30/2018 - dalje: Zakon);

• drugim podzakonskim aktima donetim na osnovu navedenih zakona.

U pogledu primene poreskih propisa, ogranak stranog pravnog lica primenjuje propise koji se odnose na domaća pravna lica i to:

• Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015, 15/2016, 108/2016, 30/2018, 95/2018 i 86/2019 - dalje: ZPPPA);

• Zakon o porezu na dodatu vrednost ("Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 86/2004 - ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 68/2014 - dr. zakon, 142/2014, 5/2015 - usklađeni din. izn., 83/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 108/2016, 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017, 13/2018 - usklađeni din. izn., 30/2018, 4/2019 - usklađeni din. izn., 72/2019, i 8/2020 - usklađeni din. izn.);

• Zakon o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. glasnik RS", br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 - dr. zakon, 142/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015, 113/2017, 95/2018 i 86/2019 - dalje: Zakon o porezu na dobit);

• Zakon o porezima na imovinu ("Sl. glasnik RS", br. 26/2001, "Sl. list SRJ", br. 42/2002 - odluka SUS i "Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 61/2007, 5/2009, 101/2010, 24/2011, 78/2011, 57/2012 - odluka US, 47/2013, 68/2014 - dr. zakon, 95/2018, 99/2018 - odluka US i 86/2019);

• Zakon o porezu na dohodak građana ("Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 - ispr., 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 - usklađeni din. izn., 95/2018, 4/2019 - usklađeni din. izn., 86/2019, i 5/2020 - usklađeni din. izn.);

druga podzakonska akta doneta na osnovu navedenih zakona.

Predmet ovog komentara jeste davanje osnovnih objašnjenja u vezi sa poslovanjem ogranaka stranih pravnih lica u našoj zemlji.

Pravni status i registracija ogranka stranog pravnog lica

Ogranak stranog privrednog društva je njegov izdvojeni organizacioni deo preko koga to društvo obavlja delatnost u Republici Srbiji.

Ogranak stranog pravnog lica se osniva Odlukom o obrazovanju ogranka koja sadrži naročito:

1) naziv i adresu ogranka;

2) pretežnu delatnost ogranka;

3) lično ime, odnosno poslovno ime zastupnika ogranka i obim ovlašćenja zastupnika;

4) naziv i sedište registra u kom je osnivač ogranka registrovan;

5) naziv, pravnu formu i sedište osnivača ogranka;

6) matični/registarski broj osnivača ogranka;

7) lično ime, odnosno poslovno ime zastupnika osnivača ogranka;

8) podatak o registrovanom kapitalu osnivača, ako se prema pravu države u kojoj je registrovan osnivač takav podatak registruje.

Prilikom registracije ogranka stranog pravnog lica registruju se podaci iz Odluke o osnivanju ogranka. Takođe, u skladu sa zakonom o registraciji registruju se i:

1) promene podataka;

2) finansijski izveštaji osnivača koji su sastavljeni, podvrgnuti reviziji i obelodanjeni na osnovu prava države po kojem osnivač ima tu obavezu i

3) prestanak ogranka.

U skladu sa Zakonom o privrednim društvima, ogranak stranog pravnog lica prestaje prestankom postojanja privrednog društva odnosno osnivača u čijem je sastavu.

U skladu sa članom 19. Pravilnika o sadržini registra privrednih subjekata i dokumentaciji potrebnoj za registraciju ("Sl. glasnik RS", br. 42/2016) kada strano pravno lice osniva ogranak uz prijavu obrazovanja ogranka stranog privrednog društva, prilaže se i:

1) odluka nadležnog organa o obrazovanju ogranka;

2) izvod iz registra u kome je strano privredno društvo registrovano, shodno članu 6. stav 4. ovog pravilnika;

3) dokaz o brojevima računa preko kojih strano privredno društvo posluje;

4) izjava ovlašćenog lica stranog privrednog društva o preuzimanju odgovornosti društva za sve obaveze koje nastanu u vezi sa poslovanjem ogranka overena od nadležnog organa overe, sa prevodom na srpski jezik, ovlašćenog sudskog tumača.

Zakon o privrednim društvima ne propisuje da ogranak ima osnovni kapital, pa tako ni minimalnu vrednost kapitala ovog pravnog lica. U registar se ne upisuje podatak o njegovom kapitalu, a ni sama odluka o osnivanju ogranka ne sadrži takav podatak, već se u registar upisuje podatak o registrovanom (osnovnom) kapitalu osnivača ogranka, ako takva kategorija postoji u državi kojoj pripada osnivač ogranka. Iako nema osnovni kapital, pa čak ni podatak o vrednosti uložene imovine, ogranak odgovara za svoje obaveze sopstvenom imovinom, ali za njegove obaveze odgovara i njegov osnivač, solidarno i neograničeno.

Za razliku od ogranka, odredbama Zakona o privrednim društvima propisano je da je predstavništvo stranog privrednog društva izdvojen organizacioni deo tog privrednog društva koji nema svojstvo pravnog lica i može obavljati samo prethodne i pripremne radnje u cilju zaključenja pravnog posla tog društva.

Predstavništvo ne može, kao što je to slučaj sa ogrankom, obavljati određenu privrednu delatnost, već može zaključivati samo one pravne poslove koji su u vezi s njegovim tekućim poslovanjem. Predstavništvo stranog pravnog lica u Republici posluje preko nerezidentnog računa pravnog lica - svog osnivača i po ovlašćenju svog osnivača.

Ogranak stranog lica s aspekta spoljnotrgovinskog poslovanja i Zakona o deviznom poslovanju

U skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskom poslovanju, propisano je da spoljnotrgovinsko poslovanje obuhvata:

- spoljnotrgovinski promet robe i usluga i

- obavljanje privrednih delatnosti stranog lica u Republici Srbiji i domaćeg lica u drugoj državi ili carinskoj teritoriji.

Pod obavljanjem privrednih delatnosti, kao oblika spoljnotrgovinskog poslovanja, shodno članu 2. ovog zakona podrazumeva se:

- direktno ulaganje i

- investicioni radovi stranog lica u Republici Srbiji, odnosno domaćeg lica u drugoj državi ili carinskoj teritoriji.

Direktno ulaganje je osnivanje privrednog društva, ogranka, predstavništva, kupovina udela ili akcija u kapitalu privrednog društva, dokapitalizacija privrednog društva i svaki drugi oblik ulaganja stranog lica u Republici Srbiji, odnosno domaćeg lica u drugoj državi ili carinskoj teritoriji.

S aspekta Zakona o deviznom poslovanju, članom 2. tačka (1) podtačka 3) propisano je da se ogranak stranog pravnog lica, upisan u registar kod nadležnog organa u Republici, smatra rezidentom u smislu ovog zakona.

Neke od odredbi Zakona o deviznom poslovanju, koje su značajne za poslovanje ogranka stranog pravnog lica u zemlji su:

• U skladu sa članom 18. stav 11. Zakona o deviznom poslovanju, ogranak stranog pravnog lica u Republici, može uzimati kredite i zajmove iz inostranstva samo od nerezidenta - osnivača, sa rokom otplate dužim od godinu dana, koji se koriste uplatom sredstava kredita na račun kod banke;

• Rezident - pravno lice, ogranak stranog pravnog lica i preduzetnik mogu izvršiti prebijanje dugovanja i potraživanja po osnovu realizovanog spoljnotrgovinskog prometa robe i usluga rezidenata, koji se ne smatra komercijalnim kreditima i zajmovima;

• Ogranak stranog pravnog lica može izvršiti prebijanje dugovanja ili potraživanja po osnovu kreditnih poslova sa inostranstvom u devizama sa potraživanjem ili dugovanjem po osnovu tih poslova, realizovanog spoljnotrgovinskog prometa robe i usluga, kao i po osnovu direktnih investicija i ulaganja u nepokretnosti, na način koji propiše Narodna banka Srbije;

• U skladu sa članom 29. Zakona o deviznom poslovanju, ogranak stranog pravnog lica koji posluje preko rezidentnog računa vrše prenos sa tih računa u inostranstvo pod uslovom da su prethodno izmirili poreske obaveze iz tog posla prema Republici, o čemu podnosi potvrdu nadležnog poreskog organa o izmirenim poreskim obavezama.

Poslovne knjige i finansijski izveštaji ogranka stranog pravnog lica

U skladu sa članom 4. stav 3. Zakona, odredbe ovog zakona odnose se i na ogranke i druge organizacione delove stranih pravnih lica sa sedištem u inostranstvu, koji obavljaju privrednu delatnost u Republici Srbiji, ako posebnim propisima nije drukčije uređeno.

Za ogranke stranih pravnih lica nisu doneti posebni propisi iz oblasti računovodstva, pa ogranci stranih pravnih lica vode poslovne knjige i sastavljaju finansijske izveštaje na isti način kao i domaća pravna lica.

To znači da ogranak stranog lica vodi poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva u skladu sa Zakonom. Ogranak se razvrstava kao i sva ostala pravna lica u skladu sa kriterijumima razvrstavanja propisanim Zakonom i u skladu sa tim vrši izbor određenog okvira finansijskog izveštavanja.

Za priznavanje, vrednovanje, prezentaciju i obelodanjivanje pozicija u finansijskim izveštajima ogranci, u zavisnosti od toga kako su razvrstani mogu primenjivati:

• Međunarodne računovodstvene standarde (dalje: MRS), odnosno Međunarodne standarde finansijskog izveštavanja (dalje: MSFI) - velika pravna lica obavezno, a srednja ako se opredele;

• Međunarodni standard finansijskog izveštavanja (IFRS) za male i srednje entitete ("Sl. glasnik RS", br. 83/2018 - dalje: MSFI za MSP) - mala obavezno, a srednja i mikro ako se opredele;

• Pravilnik o načinu priznavanja, vrednovanja, prezentacije i obelodanjivanja pozicija u pojedinačnim finansijskim izveštajima mikro i drugih pravnih lica ("Sl. glasnik RS", br. 118/2013 i 95/2014 - dalje: Pravilnik za mikro pravna lica) - mikro, ako se ne opredele za primenu MSFI za MSP.

Za evidenciju imovine, obaveza, prihoda i rashoda ogranak primenjuje Pravilnik o Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za privredna društva, zadruge i preduzetnike ("Sl. glasnik RS", br. 95/2014 - dalje: Pravilnik).

Ogranak stranog pravnog lica, kao obveznik Zakona treba da ima opšti akt (uobičajeno Pravilnik o računovodstvu i računovodstvenim politikama) kojim će definisati računovodstvene politike koje je izabrao u skladu sa gore iznetim okvirima finansijskog izveštavanja i svoju organizaciju računovodstva. Takođe, podrazumeva se da ogranak može koristiti i tzv. grupne računovodstvene politike, odnosno politike koje koristi njihov osnivač, ali koje moraju biti dopunjene sa zahtevima iz člana 7. Zakona.

Ogranak vodi poslovne knjige kao i sva druga pravna lica obveznici Zakona i to: dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige. Dnevnik je poslovna knjiga u koju se evidencije o poslovnim promenama unose prema redosledu njihovog nastanka. Glavna knjiga je potpuni skup računa, koji su u ravnoteži, za sistematsko obuhvatanje stanja i promena na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima i koja je osnova za sastavljanje finansijskih izveštaja. Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje se vode odvojeno za nematerijalna ulaganja, nekretnine, postrojenja i opremu, investicione nekretnine, dugoročne finansijske plasmane, zalihe, potraživanja, obaveze i dr.

Ogranak treba da vodi poslovne knjige na način koji treba da omogući kontrolu ulaznih podataka, ispravnosti unetih podataka, čuvanje podataka, mogućnost korišćenja podataka, mogućnost uvida u promet i stanja na računima glavne knjige i pomoćnih knjiga, odnosno transakcije, kao i uvid u hronologiju obavljenog unosa poslovnih promena.

Knjiženje određenih transakcija u vezi sa poslovanjem ogranka ima određene specifičnosti u odnosu na ostale obveznike Zakona. Ova specifičnost se ogleda u tome da ogranak nema osnovni kapital, odnosno neće imati knjiženja na grupi 30 - Osnovni kapital. Kada matično strano pravno lice doznači sredstva bez utvrđenog roka vraćanja, ili doznači dugoročni kredit tako pribavljena sredstva predstavljaju obaveze ogranka prema stranom matičnom društvu i evidentiraju se u korist računa 244 - Devizni račun, a na teret računa 411 - Obaveze prema matičnim i zavisnim pravnim licima.

Ukoliko se radi o sredstvima koja se odnose na kratkoročni zajam, obaveza prema matičnom društvu će se evidentirati na računu 420 - Kratkoročni krediti i zajmovi od matičnih i zavisnih pravnih lica. Takođe, potraživanja i obaveze nastale iz odnosa transakcija sa matičnim društvom treba evidentirati na posebnim propisanim kontima 201 - Kupci u inostranstvu - matična i zavisna pravna lica i 432 - Dobavljači - matična i zavisna pravna lica u inostranstvu.

U skladu sa Pravilnikom, na računu 201 - Kupci u inostranstvu - matična i zavisna pravna lica, iskazuju se potraživanja po osnovu prodaje proizvoda, robe i usluga pravnim licima u inostranstvu koja ulaze u grupu za konsolidovanje, zaduženjem ovog računa u korist računa 600 i 610, a na računu 432 - Dobavljači - matična i zavisna pravna lica u inostranstvu, iskazuju se fakturisane i nefakturisane obaveze prema dobavljačima u inostranstvu koje ulaze u grupu za konsolidovanje.

U vezi sa finansijskim izveštajima za ogranak stranih pravnih lica, izdvajamo sledeće:

• redovan godišnji finansijski izveštaj se sastavlja za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj godini odnosno sa stanjem na dan 31. decembar tekuće godine. Izuzetno, uz saglasnost ministra nadležnog za poslove finansija, odnosno Narodne banke Srbije za pravna lica iz njene nadležnosti (osim banaka), odnosno Komisije za hartije od vrednosti za pravna lica iz njene nadležnosti, ogranak može da sastavlja finansijske izveštaje za poslovnu godinu koja je različita od kalendarske;

• u skladu sa članom 1. stav 3. Pravilnika o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja za privredna društva, zadruge i preduzetnike ("Sl. glasnik RS", br. 95/2014 i 144/2014), ovaj pravilnik primenjuje se na ogranke i druge organizacione delove stranih pravnih lica koji obavljaju privrednu delatnost u Republici Srbiji. Obim redovnih godišnjih finansijskih izveštaja ogranka zavisi od veličine ogranka tj. da li je ogranak razvrstan kao veliko, srednje, malo ili mikro pravno lice.

• Revizija ogranka stranog pravnog lica se obavlja u skladu sa članom 26. Zakona o reviziji ("Sl. glasnik RS", br. 73/2019). U skladu sa Zakonom o reviziji, revizija je obavezna za redovne godišnje finansijske izveštaje velikih i srednjih pravnih lica razvrstanih u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, javnih društava u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala nezavisno od njihove veličine, kao i svih pravnih lica, odnosno preduzetnika čiji poslovni prihod ostvaren u prethodnoj poslovnoj godini prelazi 4.400.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti (zakonska revizija);

• Vanredni finansijski izveštaji sastavljaju se i u slučajevima brisanja ogranka stranog pravnog lica, kada ogranak sastavlja vanredne finansijske izveštaje koji obuhvataju Bilans stanja i Bilans uspeha (član 2. stav 1. tačka 11) Zakona).

Ogranak stranog lica s aspekta poreskih obaveza

U skladu sa Zakonom o porezima na imovinu, obveznik poreza na imovinu koji vodi poslovne knjige, u smislu oporezivanja porezom na imovinu, jeste i ogranak i drugi organizacioni deo stranog pravnog lica koji obavlja privrednu delatnost u Republici Srbiji i koji poslovne knjige vodi u skladu sa propisima Republike Srbije.

Odredbama ZPPPA, propisano je da je, pored ostalih obveznika i stalna poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica dužna da ima PIB. Odredbom člana 2. Pravilnika o dodeli poreskog identifikacionog broja pravnim licima, preduzetnicima i drugim subjektima za čiju je registraciju nadležna agencija za privredne registre ("Sl. glasnik RS", br. 32/2009, 70/2010, 6/2012, 11/2016, 100/2016 i 44/2018- dr. zakon) propisano je da pravnim licima, preduzetnicima i drugim subjektima za čiju registraciju je nadležna Agencija za privredne registre, PIB dodeljuje Poreska uprava - Centrala preko Agencije za privredne registre.

Pod stalnom poslovnom jedinicom nerezidentnog pravnog lica u smislu ZPPPA, smatra se stalna poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica definisana odredbama zakona koji uređuje porez na dobit pravnih lica.

Članom 4. stav 1. Zakona o porezu na dobit propisano je da je stalna poslovna jedinica svako stalno mesto poslovanja preko kojeg nerezidentni obveznik obavlja delatnost, a naročito: ogranak, pogon, predstavništvo, mesto proizvodnje, fabrika ili radionica, rudnik, kamenolom ili drugo mesto eksploatacije prirodnog bogatstva.

Prema odredbi člana 5. stav 1. Zakona o porezu na dobit, nerezidentni obveznik koji obavlja delatnost na teritoriji Republike poslovanjem preko stalne poslovne jedinice koja vodi poslovne knjige u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo (ogranak i drugi organizacioni delovi nerezidentnog obveznika koji obavljaju delatnost), oporezivu dobit utvrđuje u skladu sa ovim zakonom i podnosi za stalnu poslovnu jedinicu poreski bilans i poresku prijavu.

Shodno Zakonu o porezu na dobit i Pravilniku o sadržaju poreskog bilansa i drugim pitanjima od značaja za način utvrđivanja poreza na dobit pravnih lica ("Sl. glasnik RS", br. 20/2014, 41/2015, 101/2016, 8/2019 i 94/2019), poreski bilans i poresku prijavu podnosi i nerezidentni obveznik koji delatnost na teritoriji Republike obavlja preko stalne poslovne jedinice (ogranak i drugi organizacioni delovi nerezidentnog obveznika).

Za utvrđivanje osnovice poreza na dobit pravnih lica, obveznik poreza na dobit pravnih lica, uključujući i ogranak sastavlja poreski bilans na Obrascu PB 1 - Poreski bilans obveznika poreza na dobit pravnih lica za period od ______ do _____ 201_. godine. Poreska prijava za obračun poreza na dobit podnosi se na Obrascu PDP - Poreska prijava za akontaciono - konačno utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica, u skladu sa Pravilnikom o sadržaju poreske prijave za obračun poreza na dobit pravnih lica ("Sl. glasnik RS", br. 30/2015, 101/2016, 44/2018 - dr. zakon, 8/2019 i 94/2019).

Stalna poslovna jedinica koja u skladu sa propisima o računovodstvu ne vodi poslovne knjige, a preko koje nerezidentni obveznik obavlja delatnost na teritoriji Republike, takođe podnosi poresku prijavu isključivo u elektronskom obliku, s tim što ove stalne poslovne jedinice uz poresku prijavu, kao prilog, podnose poreski bilans na Obrascu PBPJ, takođe u elektronskom obliku, u skladu sa Pravilnikom o načinu iskazivanja prihoda i rashoda radi utvrđivanja dobiti koju stalna poslovna jedinica nerezidentnog obveznika ostvari na teritoriji Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 41/2015).

Napominjemo da se poreska prijava podnosi u roku od 180 dana od dana isteka perioda za koji se utvrđuje porez, što znači da se poreska prijava za 2019. godinu podnosi najkasnije do 29. juna 2020. godine.