Zastava Bosne i Hercegovine

Nazad na elektronske dodatke

Stručni komentar

PRIMENA MEĐUNARODNOG RAČUNOVODSTVENOG STANDARDA 33 - ZARADA PO AKCIJI

• Obaveza iskazivanja u finansijskim izveštajima za 2020. godinu za javna društva •


Cilj Međunarodnog računovodstvenog standarda - MRS 33 Zarada po akciji ("Sl. glasnik RS", br. 92/2019 - dalje: MRS 33) je da propiše način obračuna, prikazivanja i obelodanjivanja zarada po akciji.

U skladu sa Pravilnikom o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja za privredna društva, zadruge i preduzetnike ("Sl. glasnik RS", br. 95/2014 - dalje: Pravilnik), u obrascu Bilans uspeha na AOP 1068 unosi se iznos osnovne zarade po akciji, dok se na AOP 1069 unosi iznos razvodnjene zarade po akciji. Odredbama člana 8. Pravilnika je propisano da se pod oznakom AOP 1068 obrasca Bilansa uspeha unosi iznos osnovne zarade po akciji utvrđen u skladu sa MRS 33, dok se pod oznakom AOP 1069 obrasca Bilansa uspeha unosi iznos umanjene (razvodnjene) zarade po akciji utvrđen u skladu sa MRS 33.

Prema članu 24. Zakona o računovodstvu ("Sl. glasnik RS", br. 73/2019), za priznavanje, vrednovanje, prezentaciju i obelodanjivanje pozicija u finansijskim izveštajima, velika pravna lica, pravna lica koja imaju obavezu sastavljanja konsolidovanih finansijskih izveštaja (matična pravna lica), javna društva, odnosno društva koja se pripremaju da postanu javna, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, nezavisno od veličine, primenjuju Međunarodne računovodstvene standarde, odnosno Međunarodne standarde finansijskog izveštavanja (dalje: MRS/MSFI).

Podsećamo, počev od finansijskih izveštaja za 2020. godinu, a u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu, dozvoljeno je da mala, mikro i druga pravna lica ukoliko to odluče mogu da primenjuju pune MRS/MSFI, što nije bilo moguće prethodnim zakonskim rešenjem. Takođe, mikro i druga pravna lica mogu da primenjuju MSFI za MSP, ukoliko se opredele. U slučaju da se mala, mikro pravna lica i druga pravna lica nezavisno od veličine, opredele za navedene mogućnosti, dužna su da primenjuju MRS/MSFI, odnosno MSFI za MSP u kontinuitetu, odnosno najmanje pet godina od početka primene MRS/MSFI, odnosno MSFI za MSP, osim u slučajevima otvaranja postupka stečaja ili likvidacije.

U skladu sa navedenim, ukoliko se mala, mikro i druga pravna lica opredele za primenu "više računovodstvene regulative", počev od finansijskih izveštaja za 2020. godinu, svakako nemaju obavezu obračuna i iskazivanja zarade po akciji, u skladu sa MRS 33, s obzirom da se ne radi o društvima od javnog interesa (koja po definiciji iz Zakona o računovodstvu, već primenjuju MRS/MSFI).

Obveznici iskazivanja zarade po akciji

Prema MRS 33, obveznici obračunavanja i prikazivanja zarade po akciji su:

• pravna lica čijim se običnim akcijama ili potencijalnim običnim akcijama trguje na javnom tržištu (na domaćoj ili inostranoj berzi ili na neuređenoj berzi, uključujući lokalna i regionalna tržišta);

• pravna lica koja podnose ili su u postupku podnošenja finansijskih izveštaja komisiji za hartije od vrednosti ili drugom regulatornom organu za potrebe emitovanja običnih akcija na javnom tržištu;

• matična akcionarska društva koja imaju mogućnost izbora da zaradu po akciji iskazuju ili u konsolidovanim ili u pojedinačnim finansijskim izveštajima.

Shodno navedenom, obveznici obračunavanja i iskazivanja zarade po akciji su javna akcionarska društva.

U skladu sa Zakonom o privrednim društvima ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 - dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018 i 91/2019 - dalje: Zakon), akcionarska društva mogu biti javna i nejavna. Zakon o tržištu kapitala ("Sl. glasnik RS", br. 31/2011, 112/2015, 108/2016 i 9/2020) definiše javno društvo kao izdavaoca koji ispunjava bar jedan od sledećih uslova:

- uspešno je izvršio javnu ponudu hartija od vrednosti u skladu sa prospektom čije je objavljivanje odobrila Komisija za hartije od vrednosti;

- čije su hartije od vrednosti uključene u trgovanje na regulisanom tržištu, odnosno MTP u Republici Srbiji.

Akcionarska društva koja nisu javna, nisu obavezna da iskazuju zaradu po akciji, ali mogu to učiniti ako smatraju da im je to korisno.

Ukoliko se desi da akcionarsko društvo koje nije javno, emituje hartije od vrednosti u 2020. godini i postane javno akcionarsko društvo, dužno je da u finansijskim izveštajima za 2020. godinu utvrdi i iskaže zaradu po akciji. Takođe je dužno da zaradu po akciji utvrdi i za sve prethodne godine u kojima je primenjivalo MRS/MSFI, tako što će podatak za 2019. godinu iskazati u obrascu Bilansa stanja u koloni za prethodnu godinu, a za ranije godine će podatak iskazati u Napomenama uz finansijske izveštaje.

Vrste akcija

Prema članu 250. Zakona, akcionarsko društvo može izdavati:

- obične akcije (redovne), i

- preferencijalne akcije (povlašćene, prioritetne).

Obične i preferencijalne akcije mogu da budu izdate, odobrene, odnosno neizdate, upisane neuplaćene i stečene kao sopstvene akcije.

Prema Zakonu o tržištu kapitala, dematerijalizovani finansijski instrumenti se registruju kao elektronski zapisi na računu hartija od vrednosti u Centralnom registru, a na osnovu kojih zakoniti imalac finansijskog instrumenta ima određena prava u odnosu na izdavaoca. Naime, akcije se vode u elektronskoj formi u Centralnom registru.

Obične akcije

U skladu sa članom 251. Zakona, obična akcija je akcija koja imaocu daje:

1) pravo učešća i glasanja na skupštini, tako da jedna akcija uvek daje pravo na jedan glas;

2) pravo na isplatu dividende;

3) pravo učešća u raspodeli likvidacionog ostatka ili stečajne mase u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj;

4) pravo prečeg sticanja običnih akcija, i drugih finansijskih instrumenata zamenljivih za obične akcije, iz novih emisija;

5) druga prava u skladu sa ovim zakonom i statutom.

Obične akcije ne mogu se pretvoriti u preferencijalne akcije ili druge finansijske instrumente.

Svaka obična akcija akcionarskog društva daje imaocu ista prava, usled čega obične akcije predstavljaju uvek jednu klasu akcija. Takođe, obične akcije imaju istu nominalnu vrednost ili su bez nominalne vrednosti.

Preferencijalne (prioritetne) akcije

Prema članu 253. Zakona, preferencijalna akcija je akcija koja imaocu daje jedno ili više povlašćenih prava utvrđenih statutom i odlukom o izdavanju, kao što su:

1) pravo na dividendu u unapred utvrđenom novčanom iznosu ili u procentu od njene nominalne vrednosti, koja se isplaćuje prioritetno u odnosu na imaoce običnih akcija;

2) pravo da mu se neisplaćena dividenda iz stava 1. tačka 1) ovog člana kumulira i isplati pre isplate dividendi imaocima običnih akcija (kumulativna preferencijalna akcija);

3) pravo da participira u dividendi koja pripada imaocima običnih akcija, u svim slučajevima isplate dividende imaocima običnih akcija ili po ispunjenju određenih uslova (participativna preferencijalna akcija);

4) pravo prvenstva naplate iz likvidacionog ostatka ili stečajne mase u odnosu na imaoce običnih akcija;

5) pravo pretvaranja tih akcija u obične akcije (tada su u skladu sa MRS 33 to potencijalne obične akcije) ili u drugu klasu preferencijalnih akcija (zamenljive preferencijalne akcije);

6) pravo prodaje tih akcija akcionarskom društvu po unapred utvrđenoj ceni ili pod drugim uslovima.

Prema pravima koja daju, preferencijalne akcije mogu biti:

- kumulativne (daju prioritetno pravo na isplatu svih još neisplaćenih dividendi pre nego što se imaocima običnih akcija isplati bilo kakva dividenda),

- participativne (pored prava na prioritetnu dividendu daju i pravo na dividendu koja se isplaćuje imaocima običnih akcija), i

- participativno-kumulativne (kombinacija prethodne dve vrste akcija, odnosno daju prioritetno pravo na isplatu svih još neisplaćenih dividendi pre nego što se imaocima običnih akcija isplati bilo kakva dividenda i pravo na dividendu koja se isplaćuje imaocima običnih akcija).

 

Primer 1: pravo na dividendu po osnovu preferencijalnih kumulativnih akcija

Kumulativna preferencijalna akcija daje pravo na iznos dividende od 100.000 dinara. U prethodne dve godine nije ostvarena dobit iz koje bi se mogle isplaćivati dividende. Dobit je ostvarena u tekućoj godini i u celini raspodeljena na dividende. Pre raspodele dividende na imaoce običnih akcija, imaocu kumulativne preferencijalne akcije se isplaćuje iznos od 300.000 dinara, koji predstavlja kumulirani iznos za sve godine za koje nije primio dividendu.

Primer 2: prava na dividendu po osnovu preferencijalnih participativnih akcija

Odlukom o emisiji akcija utvrđeno je pravo imaoca akcija da mu na ime dobiti godišnje pripada (pre raspodele imaocima običnih akcija) 100.000 dinara po akciji i da pored toga učestvuje u preostaloj godišnjoj dividendi na isti način kao imaoci običnih akcija.

Primer 3: prava na dividendu po osnovu preferencijalnih participativno-kumulativnih akcija

Polazeći od prethodna dva primera, imaocu preferencijalnih participativno-kumulativnih akcija pripada pravo na isplatu dividende u iznosu od 300.000 dinara (kumulirani iznos za sve godine za koje nije primio dividendu, kada dobit nije bila ostvarena) pre raspodele imaocima običnih akcija, kao i pravo da učestvuje u preostaloj godišnjoj dividendi na isti način kao imaoci običnih akcija.

Ukupna nominalna vrednost izdatih i odobrenih preferencijalnih akcija ne može biti veća od 50% osnovnog kapitala društva.

Društvo može da emituje preferencijalne akcije različitih klasa, od kojih svaka klasa imaocu daje različita prava. U tom slučaju preferencijalne akcije svake klase daju ista prava imaocima te klase akcija. Preferencijalne akcije iste klase moraju da imaju istu nominalnu vrednost i one se ne mogu izdavati bez nominalne vrednosti.

Akcionar sa preferencijalnim akcijama ima pravo učešća u radu skupštine, bez prava glasa, osim u slučajevima koje predviđa član 255. Zakona.

Akcionar sa preferencijalnim akcijama ima pravo prečeg sticanja akcija iste klase iz novih emisija.

Odobrene akcije

Prema članu 313. Zakona, akcionarsko društvo pored izdatih akcija može da ima i odobrene akcije određene vrste i klase, ako je to predviđeno statutom, s tim što broj odobrenih akcija uvek mora biti manji od polovine broja izdatih običnih akcija.

Odobrene akcije mogu se izdavati kod povećanja kapitala društva novim ulozima ili za ostvarivanje prava imalaca zamenljivih obveznica i varanata.

Skupština donosi odluku o odobrenim akcijama koja sadrži bitne elemente odobrenih akcija, a može da sadrži i ovlašćenje za odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno da te odobrene akcije izda u roku određenom tom odlukom.

Rok iz stava 3. ovog člana ne može biti duži od pet godina od dana donošenja odluke i može biti produžen izmenom statuta ili odlukom skupštine, pre njegovog isteka, s tim što svako takvo produženje može biti za period koji ne može biti duži od pet godina.

Izuzetno od stava 3. ovog člana, odluka skupštine nije potrebna ako su svi elementi propisani stavom 3. ovog člana utvrđeni statutom.

Delimično uplaćene akcije

U skladu sa članom 252. Zakona, delimično uplaćene akcije su obične akcije po osnovu kojih akcionar nije izvršio u celosti obavezu uplate odnosno unosa uloga u društvo.

Pre registracije društva akcionari koji osnivaju društvo dužni su da uplate, odnosno unesu uloge koji predstavljaju najmanje 25% osnovnog kapitala, pri čemu uplaćeni iznos novčanog dela osnovnog kapitala ne može biti niži od iznosa minimalnog osnovnog kapitala iz člana 293. Zakona.

Akcionar vrši prava po osnovu delimično uplaćenih akcija srazmerno uplaćenom, odnosno unetom ulogu, ako statutom nije drugačije određeno.

Akcionar delimično uplaćenih akcija javnog akcionarskog društva ne može, pre uplate odnosno unosa uloga po osnovu tih akcija u celosti u društvo:

1) te akcije prenositi ili njima na bilo koji način raspolagati;

2) ostvarivati pravo glasa po osnovu tih akcija.

U javnom akcionarskom društvu upisane akcije se moraju uplatiti odmah po isteku roka za upis, i to u celosti, ako je povećanje osnovnog kapitala vršeno putem javne ponude. Ako je javno akcionarsko društvo upisivalo akcije bez objavljivanja javne ponude, kao i kod društva koje nije javno, lica koja su upisala akcije dužna su da uplate upisane akcije neposredno po isteku roka za upis, najmanje u udelu od 25% od njihove nominalne vrednosti (računovodstvene za akcije bez nominalne vrednosti), kao i celokupan iznos emisione premije. Ostatak iznosa do 100% upisane nominalne vrednosti akcija, akcionari su dužni da uplate u roku od pet godina od dana registracije odluke o povećanju osnovnog kapitala, a ako je reč o javnom akcionarskom društvu u roku od dve godine. Samom odlukom o izdavanju akcija (povećanju osnovnog kapitala) ovi rokovi mogu da budu predviđeni kao kraći, ali ne i duži od navedenih.

Ako se povećanje osnovnog kapitala vrši nenovčanim ulozima, ulozi moraju da budu uneti u roku od dve godine od dana registracije odluke o povećanju osnovnog kapitala, ako je društvo javno, odnosno u roku od pet godina, ako društvo nije javno akcionarsko društvo. Odlukom o izdavanju akcija (povećanju osnovnog kapitala) može da bude predviđen i kraći, ali ne i duži rok.

Akcionar koji je upisao akcije, a nije izvršio uplatu, odnosno unošenje uloga, može biti isključen iz društva.

Sopstvene akcije

Sopstvene akcije jesu akcije koje akcionarsko društvo stiče od svojih članova.

Sopstvene akcije ne daju pravo glasa, kao ni pravo na dividendu ili druga primanja, niti mogu biti osnov za plaćanja akcionarima osim u slučaju smanjenja kapitala.

Sopstvene akcije se ne smatraju akcijama koje doprinose stvaranju dobiti, te se stoga ne uključuju u broj akcija prilikom izračunavanja zarade po akciji.

 

Potencijalne akcije

Potencijalne akcije su hartije od vrednosti i drugi finansijski instrumenti koji su zamenljivi za obične akcije.

Potencijalne akcije se u praksi sreću kao:

- zamenljive obveznice;

- preferencijalne zamenljive akcije;

- varanti.

Zamenljive obveznice su obveznice koje imaocu, pod uslovima utvrđenim odlukom o izdavanju, daju pravo na zamenu za obične akcije društva. Samo obveznice zamenljive za obične akcije smatraju se potencijalnim akcijama.

Varanti su, u smislu Zakona, hartije od vrednosti koje njihovom imaocu daju pravo na sticanje određenog broja akcija određene vrste i klase po određenoj ceni, određenog dana ili u određenom periodu.

Emisiona cena zamenljivih obveznica i varanata je vrednost po kojoj se izdaju zamenljive obveznice i varanti i utvrđuje se odlukom o njihovom izdavanju.

Emisiona cena zamenljivih obveznica ne može biti manja od:

1) nominalne vrednosti akcija za koje se mogu zameniti, odnosno u slučaju akcija bez nominalne vrednosti njihove računovodstvene vrednosti;

2) tržišne vrednosti akcija za koje se mogu zameniti, a koja se utvrđuje u skladu sa članom 259. Zakona.

 

Obračunavanje zarade po akciji

Zarada po akciji pokazuje koliku je dobit proizvela jedna obična akcija, odnosno ona pokazuje prinos po jedinici kapitala. Saglasno navedenom, zarada po akciji se utvrđuje kao odnos neto dobiti društva (dobiti koja se pripisuje imaocima običnih akcija) i ponderisanog prosečnog broja akcija koje su u određenom periodu bile u opticaju.

Osnovna formula za utvrđivanje zarade po akciji je:

Zarada po akciji

 =

Zarada

 

Ponderisan prosečan broj akcija

 

Na koji način će se utvrditi zarada i broj akcija u navedenoj formuli, zavisi od toga da li je društvo pored običnih akcija emitovalo i preferencijalne i potencijalne akcije, kao i da li je u toku posmatranog perioda bilo promene u broju akcija.

U ponderisan prosečan broj ne ulaze:

- odobrene neizdate akcije;

- upisane neuplaćene akcije;

- sopstvene akcije.

Kako bi se pravilno utvrdio ponderisan prosečan broj akcija (dalje: ponderisan broj) neophodno je identifikovati:

- događaje koji dovode do promene ponderisanog broja;

- datum od kojeg se promene uključuju u ponderisan broj; i

- ponder koji se koristi za utvrđivanje ponderisanog broja.

Događaji koji dovode do promene ponderisanog broja su:

- emisija (izdavanje) novih akcija radi povećanja osnovnog kapitala (za iznos akcija koji je plaćen što povećava ponderisan broj);

- prodaja sopstvenih akcija trećim licima (povećava ponderisan broj);

- sticanje sopstvenih akcija (smanjuje ponderisan broj);

- poništenje sopstvenih akcija na teret rezervi, tako što se sopstvene akcije raspodeljuju postojećim akcionarima (povećava ponderisan broj);

- uplata upisanih neuplaćenih akcija, bez obzira da li su akcije emitovane (povećava ponderisan broj);

- redovno smanjenje osnovnog kapitala poništavanjem jednog broja akcija (smanjuje ponderisan broj).

Događaji koji dovode do promene broja akcija, ali bez promene u kapitalu, odnosno neto imovini su:

- isplata dividende u akcijama;

- usitnjavanje i ukrupnjavanje akcija;

- povećanje osnovnog kapitala iz sredstava društva izdavanjem novih akcija.

U ovim slučajevima MRS 33 zahteva preračunavanje zarade po akciji za sve ranije izveštajne periode.

Događaji koji ne dovode do promene ponderisanog broja su:

- poništenje sopstvenih akcija smanjenjem osnovnog kapitala (jer sopstvene akcije nisu ni bile uključene u ponderisan broj);

- smanjenje osnovnog kapitala putem smanjenja nominalne vrednosti akcija;

- povećanje osnovnog kapitala iz sredstava društva povećanjem nominalne vrednosti postojećih akcija (bez izdavanja novih akcija).

 

Ponder za izračunavanje ponderisanog broja je vreme u kojem je akcija bila u opticaju u odnosu na vreme perioda. S obzirom na to da se zarada po akciji utvrđuje za period od godinu dana, ponder je broj dana u kojima je akcija bila u opticaju u odnosu na 365.

U slučajevima koji dovode do promene ponderisanog broja potrebno je utvrditi datum od kojeg je akcija u opticaju, odnosno datum kada se akcija povlači iz opticaja.

U skladu sa paragrafom 21. MRS 33, akcije se obično uključuju u ponderisani prosečni broj akcija od datuma kada naknada postaje naplativa (što je obično datum njihovog izdavanja), na primer:

- obične akcije koje su emitovane u zamenu za novac, uključuju se kada je novac postao naplativ;

- obične akcije koje su emitovane po osnovu dobrovoljnog ponovnog ulaganja (reinvestiranja) dividendi od običnih ili prioritetnih akcija, uključuju se na dan reinvestiranja dividendi;

- obične akcije emitovane kao rezultat konverzije dužničkih instrumenata u obične akcije, uključuju se od datuma na koji kamate prestaju da se obračunavaju;

- obične akcije emitovane umesto kamata ili glavnice drugih finansijskih instrumenata, uključuju se od datuma na koji kamate prestaju da se obračunavaju;

- obične akcije emitovane u zamenu za izmirenje obaveza entiteta, uključuju se od datuma izmirenja obaveza;

- obične akcije emitovane kao naknada za kupovinu sredstva koje nije gotovina, uključuju se od datuma kada je kupovina priznata (evidentirana); i

- obične akcije emitovane kao naknada za pružanje usluga entitetu, uključuju se tokom pružanja usluga.

Kada će se obične akcije uključiti, određuju uslovi vezani za njihovu emisiju. Suština svakog ugovora vezanog za emisiju se razmatra sa dužnom pažnjom.

Dakle, pri izdavanju novih akcija i pri sticanju i prodaji sopstvenih akcija, merodavan je dan kada se može izvršiti naplata po osnovu emitovanih akcija. Kod smanjenja kapitala poništenjem jednog broja akcija, smatra se da je datum isključenja iz ponderisanog broja datum kada po tom osnovu može da se izvrši plaćanje akcionarima čije su akcije poništene. U slučaju uplate upisanih neuplaćenih akcija, to je datumuplate.

Izdate samo obične akcije

Društva koja su izdala samo obične akcije, utvrđuju samo osnovnu zaradu po akciji.

U skladu sa MRS 33, osnovne zarade po akciji se izračunavaju deljenjem dobiti ili gubitka koji pripadaju akcionarima matičnog društva, koji poseduju obične akcije (brojilac) sa ponderisanim prosečnim brojem običnih akcija u opticaju za period (imenilac).

Formula za utvrđivanje zarade po akciji za društva koja su izdala samo obične akcije je:

Osnovna zarada po akciji

 =

Neto dobitak (AOP 1064 ili 1065)

 

Ponderisan prosečan broj običnih akcija

 

Dakle, zarada po akciji može da bude dobitak ili gubitak po akciji u zavisnosti od toga kako je društvo poslovalo. Ukoliko je društvo ostvarilo gubitak po akciji, taj podatak se obelodanjuje u Napomenama uz finansijske izveštaje, jer se negativan iznos ne može uneti na AOP 1068, odnosno AOP 1069.

Primer 4: nije bilo promena u broju običnih akcija u toku godine

Za tekuću godinu javno akcionarsko društvo je ostvarilo neto dobit iskazanu na AOP 1064 Bilansa uspeha u iznosu od 2.000.000 dinara. Na početku i na kraju godine bio je isti broj običnih akcija 10.000 komada.

Osnovna zarada po akciji

 =

2.000.000

 =

200 dinara

 

10.000

 

 

Primer 5: promena u broju običnih akcija u toku godine

Javno akcionarsko društvo je za tekuću godinu ostvarilo neto dobit iskazanu na AOP 1064 Bilansa uspeha u iznosu od 10.000.000 dinara.

U toku godine, društvo je imalo sledeće promene na akcijama:

R. br.

Datum

Opis

Broj akcija

Period opticaja

Ponder - broj dana u opticaju

Ponderisan broj akcija (4x6/365)

1

2

3

4

5

6

7

1.

1.1. t.g.

Obične akcije bez sopstvenih

10.000

1.1-31.12.

365

10.000

2.

1.1. t.g.

Sopstvene akcije

1.000

 

 

0

3.

1.1. t.g.

Upisane neuplaćene akcije

2.000

 

 

0

4.

1.5. t.g.

Prodaja sopstvenih akcija

500

 

 

0

4a

1.5. t.g.

Obične akcije - prodaja sopstvenih

+500

1.5-31.12.

245

+336

5.

1.7.t.g.

Uplata upisanih neuplaćenih akcija

2.000

 

 

0

5a

1.7. t.g.

Obične akcije - uplata neuplaćenih

+2.000

1.7-31.12

184

+1.008

6.

1.11. t.g.

Kupovina sopstvenih akcija

500

 

 

0

6a

1.11. t.g.

Obične akcije-kupovina sopstvenih

-500

1.11-31.12.

61

-84

Ukupno:

11.260

 

Osnovna zarada po akciji

 =

10.000.000

 =

888,1 dinar

 

11.260

 

 

Primer 6: nije bilo promena u broju običnih akcija u toku godine, a društvo ima sopstvene akcije i upisane neuplaćene akcije

Javno akcionarsko društvo je za tekuću godinu ostvarilo neto dobit iskazanu na AOP 1064 Bilansa uspeha u iznosu od 5.000.000 dinara.

Stanje akcija na početku i na kraju godine je nepromenjeno:

R. br.

Datum

Opis

Broj akcija

1.

1.1. t.g.

Obične akcije - ukupno

10.100

2.

1.1. t.g.

Sopstvene akcije

100

3.

1.1. t.g.

Upisane neuplaćene akcije

2.000

4.

1.1. t.g.

Obične akcije bez sopstvenih (r. br. 1 - r. br. 2)

10.000

 

Osnovna zarada po akciji

 =

5.000.000

 =

500 dinara

 

10.000

 

 

Izdate obične akcije i nezamenljive preferencijalne (prioritetne) akcije

Akcionarska društva koja su izdala obične akcije i nezamenljive preferencijalne akcije utvrđuju samo osnovnu zaradu po akciji, jer se razvodnjena zarada po akciji utvrđuje samo kada su izdate potencijalne akcije.

U slučaju kada su izdate nezamenljive preferencijalne akcije (ako su zamenljive za obične akcije tada su one potencijalne akcije i obračunava se razvodnjena zarada po akciji), imaoci ovih akcija učestvuju u neto dobiti do iznosa povlašćenih dividendi. Kako bi se utvrdila neto dobit, tj. zarada koja pripada običnim akcijama, prvo se od neto dobiti mora oduzeti iznos povlašćenih dividendi za tekuću godinu.

Iznos povlašćenih dividendi je bruto iznos dividendi koji se raspodeljuje imaocima preferencijalnih akcija (bruto iznos je jednak neto iznosu dividendi plus porez na dividende).

U ovom slučaju treba voditi računa da li se radi o kumulativnim ili nekumulativnim preferencijalnim akcijama.

Dividenda na nekumulativne preferencijalne akcije se oduzima od neto dobiti samo ako je izglasana (u našim uslovima to znači ako je ostvarena dovoljna neto dobit za isplatu preferencijalnih dividendi).

Nasuprot tome, dividenda na kumulativne preferencijalne akcije se uvek oduzima od neto dobiti, nezavisno od toga da li je izglasana, odnosno da li može da bude isplaćena u toku godine. Dividenda se oduzima u iznosu koji je ostvaren za tekuću godinu, nezavisno od toga da li je kumulativna dividenda isplaćena za prethodnu godinu.

U skladu sa odredbama MRS 33, ukoliko je bilo sticanja ili otuđenja prioritetnih akcija, neto dobit koja pripada običnim akcijama, pored umanjenja za prioritetne dividende:

- umanjuje se i prilikom otkupa sopstvenih prioritetnih akcija za više plaćenu tržišnu vrednost iznad knjigovodstvene vrednosti prioritetne akcije, i

- uvećava se prilikom otkupa sopstvenih prioritetnih akcija za manje plaćenu tržišnu vrednost iznad knjigovodstvene vrednosti prioritetne akcije.

U obrnutom slučaju, dakle, prilikom prodaje sopstvenih prioritetnih akcija, višak naplaćene vrednosti iznad knjigovodstvene vrednosti akcije uvećava neto dobit, a manjak naplaćene vrednosti umanjuje neto dobit.

Navedene korekcije nastaju zbog toga što se prilikom otkupa i prodaje sopstvenih akcija, razlika između tržišne i nominalne vrednosti po kojoj se vode ne iskazuje kao prihod, već se knjiži kao emisiona premija.

U formuli za utvrđivanje zarade po akciji koriguje se brojilac (neto dobitak, tj. zarada), dok se imenilac (ponderisan broj) utvrđuje na isti način kao i kada nema izdatih prioritetnih akcija.

Ako nema sticanja i otuđenja sopstvenih prioritetnih akcija formula je:

Osnovna zarada po akciji

 =

Neto dobitak (AOP 1064 ili 1065) - prioritetne dividende

 

Ponderisan prosečan broj običnih akcija

 

Ako ima sticanja i otuđenja sopstvenih prioritetnih akcija formula je:

Osnovna zarada po akciji

 =

Neto dobitak (AOP 1064 ili 1065) - prioritetne dividende
- višak tržišne vrednosti + manjak tržišne vrednosti

 

Ponderisan prosečan broj običnih akcija

 

 

Primer 7:

Akcionarsko društvo je za prethodnu godinu ostvarilo neto dobit iskazanu na AOP 1064 Bilansa uspeha u iznosu od 500.000 dinara, koja je u celini iskorišćena za pokriće gubitka. Imaocima prioritetnih običnih akcija pripada dividenda za prethodnu godinu u iznosu od 30.000 dinara, koja nije isplaćena. Ponderisan broj za prethodnu godinu je 6.000.

Za tekuću godinu ostvarena je neto dobit (AOP 1064) od 2.000.000 dinara. Imaocima prioritetnih akcija isplaćena je kumulativna dividenda u iznosu od 60.000 dinara (30.000 za prethodnu godinu i 30.000 za tekuću godinu). Ponderisan broj za tekuću godinu je 6.500.

Osnovna zarada po akciji

 =

500.000 - 30.000

 =

78,33 dinara

 

6.000

 

Osnovna zarada po akciji za tekuću godinu

 =

2.000.000 - 30.000

 =

303,1 dinar

 

6.500

 

 

Primer 8:

Javno akcionarsko društvo je za tekuću godinu ostvarilo neto dobit iskazanu na AOP 1064 Bilansa uspeha u iznosu od 8.000.000 dinara. Imaocima nekumulativnih prioritetnih akcija pripada bruto dividenda za tekuću godinu od 500.000 dinara. U toku godine društvo je otkupilo sopstvene prioritetne akcije za 200.000 dinara. Nominalna vrednost po kojoj su ove akcije iskazane u knjigama iznosi 120.000 dinara. Razlika od 80.000 dinara je knjižena kao emisiona premija. Ponderisan broj za tekuću godinu iznosi 8.000.

Osnovna zarada po akciji za tekuću godinu

 =

8.000.000 - 500.000 - 80.000

 =

927,5 dinara

 

8.000

 

 

Izdate obične akcije i potencijalne akcije

U slučajevima kada društvo ima u opticaju preferencijalne akcije koje su zamenljive za obične akcije prema unapred utvrđenom odnosu srazmere (npr. dve obične za jednu preferencijalnu akciju), ukoliko bi se izvršila konverzija, bio bi povećan broj običnih akcija, što posledično dovodi do smanjenja zarade po akciji.

Kako bi se obavestili potencijalni investitori o mogućem razređenju zarade po jednoj običnoj akciji, u Bilansu uspeha se prikazuje:

- osnovna zarada po akciji, na osnovu ponderisanog broja običnih akcija koje su stvarno bile u prometu (izračunava se na isti, napred prikazan način, kao i kad nema potencijalnih akcija), i

- razvodnjena zarada po akciji, koja se izračunava na bazi pretpostavke da su sve potencijalne akcije zamenjene za obične.

 

Razvodnjena zarada po akciji

 =


Neto dobitak (AOP 1064 ili 1065) + troškovi kamata na zamenljive obveznice

   

 

Ponderisan prosečan broj (običnih akcija koji je stvarno u opticaju
+ broj običnih akcija koji bi se dobio zamenom potencijalnih akcija)

 

U odnosu na osnovnu zaradu po akciji, u ovom slučaju se ne vrši umanjenje za prioritetne dividende, jer je uvedena pretpostavka da su sve prioritetne akcije konvertovane u obične.

Obične akcije koje bi se dobile u zamenu za potencijalne akcije, uključuju se u ponderisan broj kao da je zamena izvršena 1.1. tekuće godine, dok u slučaju da su potencijalne akcije emitovane u toku godine, uključuju se na dan emisije.

Primer 9:

Javno akcionarsko društvo je za tekuću godinu ostvarilo neto dobit iskazanu na AOP 1064 Bilansa uspeha u iznosu od 15.000.000 dinara. Imaocima kumulativnih prioritetnih zamenljivih akcija pripada kumulativna dividenda u iznosu od 300.000 dinara, a imaocima zamenljivih obveznica pripada kamata od 200.000 dinara.

Društvo na dan 1.1. tekuće godine ima u opticaju 15.000 običnih akcija i 3.000 kumulativnih prioritetnih zamenljivih akcija. Konverzija prioritetnih u obične akcije se vrši u odnosu 1:4, tj. za jednu prioritetnu akciju dobiju se četiri obične.

Na dan 1.7. tekuće godine, društvo je emitovalo 2.000 zamenljivih obveznica koje se mogu konvertovati u obične akcije u odnosu 2:1, tj. za dve obveznice dobije se jedna obična akcija.

Osnovna zarada po akciji za tekuću godinu

 =

15.000.000 - 300.000

 =

980 dinara

 

15.000

 

Kako bi se utvrdila razvodnjena zarada po akciji, potrebno je simulirati konverziju potencijalnih akcija u obične radi utvrđivanja ponderisanog broja:

R. br.

Datum

Opis

Broj akcija

Simuliran broj
običnih akcija

Period opticaja

Ponder - broj dana
u opticaju

Ponderisan broj akcija
(5x7/365)

1

2

3

4

5

6

7

8

1.

1.1. t.g.

Obične akcije bez sopstvenih

15.000

15.000

1.1-31.12.

365

15.000

2.

1.1. t.g.

Prioritetne akcije

3.000

12.000

1.1-31.12.

365

12.000

3.

1.7. t.g.

Zamenljive obveznice

2.000

1.000

1.7-31.12.

184

504

 

Ukupno:

27.504

 

Razvodnjena zarada po akciji za tekuću godinu

 =

15.000.000 + 200.000

 =

552,65 dinara

 

27.504

 

 

Slučajevi koji zahtevaju retroaktivno preračunavanje svih uporedivih zarada po akcijama

MRS 33 zahteva da između zarada po akcijama koje se objavljuju po godinama postoji uporedivost. Dakle, u slučajevima kada se menja broj akcija bez promene u neto imovini, da se sve ranije prikazane zarade po akciji preračunaju prema izmenjenim uslovima, a to su:

- isplata dividende u akcijama;

- usitnjavanje i ukrupnjavanje akcija;

- povećanje osnovnog kapitala iz sredstava društva izdavanjem novih akcija.

U našim uslovima, ukoliko neko društvo ima slučaj koji zahteva preračunavanje, to znači da će zarade po akcijama u periodu od 2005. godine (od kada je primena MRS 33) do 2019. godine, radi uporedivosti sa 2020. godinom, obračunati po izmenjenim uslovima.

Primer 10:

Javno akcionarsko društvo ima iskazanu sledeću neto imovinu:

R. br.

Opis

Iznos

1.

Osnovni kapital (obične akcija 20.000 komada x 1.000 dinara nominalne vrednosti)

20.000.000

2.

Rezerve

16.000.000

3.

Revalorizacione rezerve

4.000.000

4.

Neraspoređena dobit ranijih godina

10.000.000

5.

Ukupna neto imovina (kapital)

50.000.000

6.

Knjigovodstvena vrednost akcije (neto imovina / broj akcija)

2.500

Društvo je u julu tekuće godine donelo odluku da ukupnu neraspoređenu dobit raspodeli za povećanje kapitala i po tom osnovu je emitovalo 10.000 akcija nominalne vrednosti 1.000 dinara. Nakon sprovedene emisije novih akcija, društvo ima iskazanu sledeću neto imovinu:

R. br.

Opis

Iznos

1.

Osnovni kapital (obične akcije 30.000 komada x 1.000 dinara nominalne vrednosti)

30.000.000

2.

Rezerve

16.000.000

3.

Revalorizacione rezerve

4.000.000

4.

Neraspoređena dobit ranijih godina

-

5.

Ukupna neto imovina (kapital)

50.000.000

6.

Knjigovodstvena vrednost akcije (neto imovina / broj akcija)

1.667

Upoređivanjem stanja kapitala, odnosno neto imovine pre i posle emisije novih akcija, vidi se da je značajno uvećan broj akcija, a da je neto imovina ostala ista, usled čega je knjigovodstvena vrednost akcije značajno snižena.

Društvo je za prethodnu godinu ostvarilo neto dobit iskazanu na AOP 1064 Bilansa u iznosu od 2.000.000 dinara. Ponderisan broj za prethodnu godinu je iznosio 20.000.

Osnovna zarada po akciji za prethodnu godinu

 =

2.000.000

 =

100 dinara

 

20.000

 

Takođe, za tekuću godinu ostvarena je dobit (AOP 1064) u iznosu od 2.000.000 dinara. Međutim, usled povećanja broja akcija uz nepromenjen iznos neto imovine, ponderisan broj akcija je 30.000, kao da je uvećan broj akcija bio u opticaju cele godine.

Osnovna zarada po akciji za tekuću godinu

 =

2.000.000

 =

66,67 dinara

 

30.000

 

Ako se uporede zarade po akcijama za prethodnu i tekuću godinu, moglo bi se zaključiti da je došlo do značajnog pada zarade po akciji, što dalje vodi manjoj sposobnosti ostvarivanja neto dobiti, odnosno padu stope prinosa na uloženi kapital, što u konkretnom slučaju nije tako. Usled navedenog, vrši se korigovanje, odnosno preračunavanje ranije prikazanih zarada po akciji.

Za potrebe preračuna zarade po akciji iz prethodnih godina utvrđuje se koeficijent korekcije ponderisanog broja, i to na sledeći način: 30.000/20.000 =1,5.

Koeficijent korekcije ponderisanog broja

 =

broj akcija posle emisije novih akcija iz dobiti

   

 

broj akcija pre emisije novih akcija iz dobiti

 

Dobijenim koeficijentom množi se ponderisani broj iskazan u prethodnim godinama.

Korigovana osnovna zarada po akciji za prethodnu godinu

 =

2.000.000

 =

66,67 dinara

 

20.000 x 1,5

 

 

Iskazivanje zarade po akciji u Bilansu uspeha i Napomenama uz finansijske izveštaje

Pravilnikom nije posebno propisano u kojim iznosima se unose iznosi zarade po akciji u obrascu Bilansa uspeha na AOP 1068 i AOP 1069, iz čega proizilazi da se i ovi iznosi unose u hiljadama dinara. Dakle, ovaj podatak se u Bilans uspeha unosi u hiljadama dinara uz postojeća pravila zaokruživanja. Pored toga, u Napomenama uz finansijske izveštaje, potrebno je iskazati tačan podatak u dinarima.

Imajući u vidu šta predstavlja zarada po akciji, kao i to da su nominalne vrednosti akcija uglavnom niske, izuzetno je mali broj akcionarskih društava koji mogu da iskažu podatak u Bilansu uspeha, iz jednostavnog razloga što im je zarada po akciji niža od 1.000 dinara.

Primer 11:

Zarada po akciji iznosi 680,00 dinara. Na AOP 1068 unosi se iznos 1 (shodno pravilima o zaokruživanju), a u Napomenama uz finansijske izveštaje se konstatuje da obična zarada po akciji iznosi 680,00 dinara.

Primer 12:

Zarada po akciji iznosi 450,00 dinara. Na AOP 1068 se shodno pravilima o zaokruživanju ne unosi ništa, a u Napomenama uz finansijske izveštaje se konstatuje da obična zarada po akciji iznosi 450,00 dinara.

dr Marina Protić