Zastava Bosne i Hercegovine

Nazad na elektronske dodatke

Stručni komentar

DOSTAVLJANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA ZA 2020. GODINU AGENCIJI ZA PRIVREDNE REGISTRE

• Vrši se isključivo elektronskim putem s elektronskim potpisom zakonskog (ili ostalog) zastupnika do 1.3.2021. godine za statističke potrebe i za javno objavljivanje do 30.6.2021. godine uključujući i preduzetnike koji imaju obavezu vođenja dvojnog knjigovodstva •


Prema odredbama čl. 33. i 35. Zakona o računovodstvu ("Sl. glasnik RS", br. 62/2013, 30/2018 i 73/2019 - dr. zakon - dalje: Zakon), finansijski izveštaji se dostavljaju Agenciji za privredne registre (dalje: Agencija) u elektronskom obliku potpisani kvalifikovanim elektronskim potpisom zakonskog zastupnika.

U odnosu na dostavljanje finansijskih izveštaja za 2019. godinu, nema novina prilikom dostavljanja finansijskih izveštaja za 2020. godinu. Dakle, sva pravna lica i preduzetnici koji vode dvojno knjigovodstvo finansijske izveštaje za 2020. godinu obavezno dostavljaju Agenciji u elektronskom obliku potpisane elektronskim potpisom zakonskog (ili ostalog) zastupnika.

Za razliku od finansijskih izveštaja za 2020. godinu, počev od sastavljanja finansijskih izveštaja za 2021. godinu, a u skladu sa članom 44. Zakona o računovodstvu ("Sl. glasnik RS", br. 73/2019), pravna lica, i preduzetnici dostavljaće finansijske izveštaje za statističke potrebe i radi javnog objavljivanja najkasnije do 31. marta naredne godine, odnosno do 31.3.2022. godine.

Pravilnikom o uslovima i načinu javnog objavljivanja finansijskih izveštaja i vođenju registra finansijskih izveštaja ("Sl. glasnik RS", br. 127/2014, 101/2016 i 111/2017 - dalje: Pravilnik), propisan je način prijema i obrade finansijskih izveštaja.

U skladu sa članom 6. Pravilnika, izveštaje za statističke potrebe, finansijske izveštaje i dokumentaciju iz člana 34. Zakona, koji su potpisani kvalifikovanim elektronskim potpisom zakonskog zastupnika, odnosno drugog ovlašćenog lica u skladu sa propisima, obveznici unose u Posebni informacioni sistem (PIS) i dostavljaju Agenciji, u elektronskom obliku putem interneta, a po postupku koji je utvrđen tehničkim uputstvom za primenu Posebnog informacionog sistema (dalje: Tehničko uputstvo). Posebni informacioni sistem i Tehničko uputstvo, za svaku izveštajnu godinu, Agencija je dužna da učini dostupnim obveznicima, preko internet stranice Agencije, najkasnije do kraja januara naredne godine.

Agencija je dana 20. januara 2021. godine obezbedila na svojoj internet stranici pristup PIS-u i Tehničkom uputstvu za potrebe dostavljanja finansijskih izveštaja za 2020. godinu.

Imajući u vidu da je bilo problema prilikom dostavljanja finansijskih izveštaja potpisanih elektronskim potpisom zakonskog zastupnika u slučajevima kada ne postoji registrovan zakonski zastupnik u Agenciji ili je isti preminuo, kao i u drugim sličnim slučajevima, Ministarstvo finansija je izdalo sledeće mišljenje:

Iz Mišljenja Ministarstva finansija, br. 011-00-1303/2015-16 od 30.11.2015. godine:

"… usled činjenice da "zakonske" i "ostale zastupnike" kao različite kategorije uređuje samo Zakon o privrednim društvima (što nije slučaj sa velikim brojem obveznika primene Zakona (udruženja, fondacije i zadužbine, ustanove, privredne komore i dr.), gde postoji samo institut "zastupnika", u praksi se može desiti da usled različitih okolnosti pravno lice nema registrovanog "zakonskog zastupnika" (npr. nije imenovan predsednik izvršnog odbora banke već samo njegov zamenik, ili direktor i jedini vlasnik društva je preminuo, a ostalo je samo lice koje je "ostali zastupnik" i sl.). S tim u vezi, smatramo da nema smetnji da u ovim i sličnim slučajevima Registar prihvati kao ispravan finansijski izveštaj i/ili izveštaj za statističke i druge potrebe potpisan od strane lica koje se vodi kao "ostali zastupnik".

Želeli bismo ovom prilikom posebno da ukažemo da bez obzira na to koje lice je potpisalo finansijski izveštaj i drugu dokumentaciju, za istinito i pošteno prikazivanje finansijskog položaja i uspešnosti poslovanja pravnog lica, propisana je kolektivna odgovornost, tj. odgovorni su zakonski zastupnik, organ upravljanja i nadzorni organ pravnog lica u skladu sa zakonom, odnosno preduzetnik, kao i odgovorno lice iz člana 14. Zakona."

Podsećamo da su preduzetnici u obavezi da se prijave kod Agencije za privredne registre kao obveznici sastavljanja finansijskih izveštaja za 2020. godinu po sistemu dvojnog knjigovodstva, ukoliko to nisu učinili pri sastavljanju finansijskih izveštaja za 2019. godinu ili su novoosnovani u 2020. godini, a shodno odredbama člana 43. Zakona o porezu na dohodak građana ("Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 - ispr., 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 - usklađeni din. izn., 95/2018, 4/2019 - usklađeni din. izn., 86/2019, 5/2020 - usklađeni din. izn., 153/2020 i 156/2020 - usklađeni din. izn.). Agencija će preduzetnike, odmah po izvršenom prijavljivanju, obavestiti o primljenim podacima i načinu prikupljanja eventualno nedostajućih podataka.

Ovako prikupljene podatke, Agencija unosi u evidenciju, na osnovu koje je ovim obveznicima omogućen pristup informacionom sistemu Agencije, odnosno aplikaciji za sastavljanje i dostavljanje finansijskih izveštaja za 2020. godinu. Preduzetnici koji su poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva počeli da vode od 2020. godine finansijske izveštaje za tu godinu sastavljaju kao "novoosnovana lica".

Ukoliko se za određenog preduzetnika ne izvrši unos nedostajućih podataka u Evidenciji obveznika, on neće biti u mogućnosti da pristupi pomenutom informacionom sistemu i da elektronski dostavi svoje izveštaje za 2020. godinu.

Podsećamo da se počev od podataka prikazanih u finansijskim izveštajima za 2019. godinu preduzetnici takođe razvrstavaju po veličini u zavisnosti od kriterijuma i tako dobijeni podaci se koriste za narednu poslovnu godinu (2020. godinu). Dakle, preduzetnici nisu po definiciji razvrstani kao mikro, već mogu biti kao malo, srednje ili eventualno veliko pravno lice, što zavisi od parametara za razvrstavanje, a u skladu sa članom 6. Zakona o računovodstvu. Shodno navedenom, preduzetnici koji su u skladu sa kriterijumima za razvrstavanje, razvrstani kao mala, srednja ili velika pravna lica po finansijskim izveštajima za 2019. g, sastavljaju pun set obrazaca redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2020. godinu.

 

Dostavljanje izveštaja i dokumenata putem Posebnog informacionog sistema

Kao što je navedeno, finansijski izveštaji i dokumentacija za 2020. godinu se dostavljaju Agenciji primenom PIS FI Sistema u formi elektronskog dokumenta, potpisanog kvalifikovanim elektronskim potpisom zakonskog zastupnika.

Postupak sastavljanja i dostavljanja finansijskih izveštaja i dokumentacije u elektronskom obliku, potpisanih kvalifikovanim elektronskim potpisom zakonskog zastupnika, odvija se u nekoliko koraka i to:

• izveštaji za statističke potrebe i finansijski izveštaji unose se u PIS FI;

• revizorski izveštaj u formi elektronskog dokumenta, unosi se u PIS FI Sistem;

• ostala dokumentacija iz člana 34. Zakona unosi se u PIS FI Sistem na jedan od dva načina:

- u formi elektronskih dokumenata, ako su sastavljeni u elektronskom obliku i potpisani kvalifikovanim elektronskim potpisom predsednika organa upravljanja, ili

- u formi digitalizovanih dokumenata, ako su sastavljeni u papirnom obliku i potpisani svojeručnim potpisom predsednika organa upravljanja, koje zakonski zastupnik obavezno verifikuje svojim kvalifikovanim elektronskim potpisom;

• unete finansijske izveštaje sa dokumentacijom iz člana 34. Zakona, potpisuje zakonski zastupnik svojim kvalifikovanim elektronskim potpisom i istovremeno dostavlja, putem PIS FI sistema, Agenciji;

• odmah po prijemu paketa finansijskog izveštaja, Agencija obvezniku dostavlja potvrdu o tome, sa brojem pod kojim je FI zaveden.

Poslednjim izmenama Pravilnika propisano je da se Napomene uz finansijske izveštaje dostavljaju u PDF formatu a svi drugi izveštaji u XML formatu.

Detaljan opis ovog postupka obveznici će naći u Tehničkom uputstvu za primenu Posebnog informacionog sistema.

Takođe, Izjava o neaktivnosti koja je potpisana kvalifikovanim elektronskim potpisom dostavlja se u elektronskom obliku Agenciji putem PIS FI sistema.

Za punu primenu PIS FI sistema obveznici podnošenja finansijskih izveštaja treba da obezbede: računar, Internet konekciju, kvalifikovani elektronski potpis zakonskog zastupnika, čitač kartice (ako je potpis na flešu ne treba).

Za dodatne informacije, vezane za sve vrste izveštaja, korisnici se mogu obratiti na elektronsku adresu Agencije: finizvestaji@apr.gov.rs.

Za rešavanje tehničkih pitanja u vezi primene Posebnog informacionog sistema Agencije, potpisivanja zahteva ili dokumentacije, korisnici se mogu obratiti na elektronsku adresu Agencije: sd@apr.gov.rs.

Izveštaji za statističke potrebe

Izveštaje za statističke potrebe koji obuhvataju Bilans stanja, Bilans uspeha i Statistički izveštaj obveznici dostavljaju Agenciji za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj.

Takođe, obveznici koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske dostavljaju Agenciji izveštaje za statističke potrebe za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj.

Uz izveštaje za statističke potrebe obveznici dostavljaju zahtev za obradu izveštaja za statističke potrebe na obrascu propisanom od strane Registratora saglasno članu 10b Zakona o Agenciji za privredne registre ("Sl. glasnik RS", br. 55/2004, 111/2009 i 99/2011 - dalje: Zakon o Agenciji).

Prema članu 8. Pravilnika, izveštaje za statističke potrebe obveznici unose u Posebni informacioni sistem i dostavljaju Agenciji u skladu sa članom 6. Pravilnika. Izveštaji za statističke potrebe se smatraju dostavljenim njihovim prijemom u Agenciji u skladu sa Zakonom, Pravilnikom i Tehničkim uputstvom.

Deo Posebnog informacionog sistema koji obezbeđuje prijem izveštaja za statističke potrebe za izveštajnu godinu, obveznicima je dostupan do isteka roka za dostavljanje tih izveštaja propisanog Zakonom.

Prema članu 35. Zakona, rok za dostavljanje izveštaja za statističke potrebe je kraj februara naredne godine, odnosno do 28. februara 2021. godine (28. februar 2021. godine pada u neradan dan, te je poslednji dan roka 1.3.2021. godine) za izveštaje za statističke potrebe koji se sastavljaju za kalendarsku 2020. godinu.

Obrada izveštaja za statističke potrebe i upotreba podataka iz tih izveštaja

U skladu sa članom 9. Pravilnika, u Registru se proverava da li su ispunjeni uslovi za obradu izveštaja za statističke potrebe, odnosno da li su ti izveštaji dostavljeni u skladu sa Zakonom i Pravilnikom, i to:

1) da li je uz izveštaje dostavljen ispravno popunjen zahtev iz člana 7. Pravilnika;

2) da li zahtev sadrži sve elemente za potpunu identifikaciju obveznika;

3) da li su izveštaji dostavljeni na propisanim obrascima i u propisanom obimu;

4) da li su izveštaji i zahtev potpisani kvalifikovanim elektronskim potpisom zakonskog zastupnika obveznika;

5) da li su podaci u izveštajima računski i logički usaglašeni u skladu sa članom 24. ovog pravilnika;

6) da li su dostavljeni putem Posebnog informacionog sistema i u skladu sa Tehničkim uputstvom.

Ako se u postupku provere utvrdi da izveštaji za statističke potrebe nisu dostavljeni u skladu sa članom 9. Pravilnika, obaveštenje o utvrđenim nedostacima se istog dana objavljuje na internet stranici Agencije u okviru Registra, a informacija o tome se dostavlja obvezniku na elektronsku adresu upisanu u korisničkom profilu lica koje je otvorilo nalog u Posebnom informacionom sistemu Agencije, kao i na elektronsku adresu zakonskog zastupnika navedenu u Zahtevu za obradu izveštaja za statističke potrebe.

U navedenim slučajevima, Registar istovremeno obezbeđuje obvezniku pristup dostavljenim izveštajima za statističke potrebe kroz Posebni informacioni sistem, a radi otklanjanja utvrđenih nedostataka.

Po otklanjanju nedostataka, obveznik putem Posebnog informacionog sistema ponovo vrši dostavljanje izveštaja za statističke potrebe koji su potpisani kvalifikovanim elektronskim potpisom zakonskog zastupnika.

Utvrđene nedostatke obveznik otklanja u roku od osam dana od dana objavljivanja obaveštenja o utvrđenim nedostacima na internet stranici.

Ako obveznik ne postupi po obaveštenju o utvrđenim nedostacima, smatra se da izveštaji za statističke potrebe nisu dostavljeni u skladu sa Zakonom i Pravilnikom.

Ako su izveštaji za statističke potrebe dostavljeni u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom, bez odlaganja se sprovodi unos tih podataka u bazu podataka za statističke potrebe, a informacija o tome se istog dana objavljuje na internet stranici Agencije, u okviru Registra i dostavlja obvezniku na elektronsku adresu upisanu u korisničkom profilu lica koje je otvorilo nalog u Posebnom informacionom sistemu Agencije, kao i na elektronsku adresu zakonskog zastupnika navedenu u Zahtevu za obradu izveštaja za statističke potrebe.

Prema članu 12. Pravilnika, Registar vrši zbirnu obradu podataka koji su uneti u bazu podataka za statističke potrebe, prema vrsti, veličini, pravnoj formi, pretežnoj delatnosti i teritorijalnoj pripadnosti obveznika, kao i prema drugim kriterijumima koji su od značaja za sagledavanje ukupnih privrednih kretanja u Republici Srbiji.

Registar zbirnu obradu podataka za izveštajnu godinu završava najkasnije do 31. marta naredne godine.

Korišćenje podataka iz izveštaja za statističke potrebe

U skladu sa članom 13. Pravilnika, pojedinačni podaci iz izveštaja za statističke potrebe ne mogu se javno objavljivati.

Takođe, pojedinačni podaci iz izveštaja za statističke potrebe ne mogu se ustupati trećim licima i koristiti za izradu usluga iz Registra, bez izričite saglasnosti obveznika. Saglasnost se daje u formi posebne izjave zakonskog zastupnika obveznika.

Pojedinačni podaci iz izveštaja za statističke potrebe mogu se, bez saglasnosti obveznika, ustupati sledećim organima, ukoliko to nije zabranjeno zakonom ili drugim propisom:

- Narodnoj banci Srbije,

- Poreskoj upravi i

- Republičkom zavodu za statistiku.

Zbirni podaci i pokazatelji koji su izračunati na osnovu podataka iz izveštaja za statističke potrebe mogu se javno objavljivati i koristiti za pružanje usluga iz Registra.

Istovremeno dostavljanje godišnjeg finansijskog izveštaja i izveštaja za statističke potrebe

 

Prema članu 14. Pravilnika, obveznik koji ima poslovnu godinu jednaku kalendarskoj, može uz izveštaj za statističke potrebe da dostavi i ostale izveštaje koji čine redovni godišnji finansijski izveštaj saglasno Zakonu, kao i dokumentaciju iz člana 34. Zakona.

U navedenim slučajevima, smatra se da je obveznik ispunio i obavezu dostavljanja redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja i dokumentacije iz člana 34. Zakona za javno objavljivanje, ako plati naknadu za javno objavljivanje iz člana 21. Pravilnika i dostavi zahtev za obradu izveštaja za statističke potrebe i javno objavljivanje finansijskog izveštaja na obrascu propisanom od strane Registratora, saglasno članu 10b Zakona o Agenciji.

Zahtev za obradu izveštaja za statističke potrebe, ukoliko se istovremeno dostavljaju i godišnji finansijski izveštaji obavezno sadrži izjavu obveznika da dostavlja i redovne godišnje finansijske izveštaje, kao i obaveštenje o razvrstavanju, shodno članu 19. stav 3. Pravilnika.

Izjava o neaktivnosti

 

U skladu sa članom 15. Pravilnika, obveznik koji nije imao poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obavezama u izveštajnoj godini, dostavlja Agenciji izjavu o neaktivnosti potpisanu kvalifikovanim elektronskim potpisom zakonskog zastupnika do kraja februara naredne godine, odnosno do 28.2.2021. godine (28. februar 2021. godine pada u neradan dan, te je poslednji dan roka 1.3.2021. godine, putem Posebnog informacionog sistema.

Dakle, da bi pravno lice ili preduzetnik moglo da dâ izjavu o neaktivnosti, u svojim poslovnim knjigama ne sme da ima evidentiranu niti imovinu niti obaveze, kao ni prihode i rashode tekuće godine. U najvećem broju slučajeva, izjavu o neaktivnosti mogu da daju novoosnovana pravna lica, koja nisu imala poslovnih aktivnosti.

Dostavljanjem izjave o neaktivnosti smatra se da je ispunjena obaveza dostavljanja izveštaja za statističke potrebe i redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za izveštajnu godinu na koju se izjava odnosi.

Zakonski zastupnik obveznika ne može poricati sadržinu izjave koju je dao u skladu sa stavom 1. člana 15. Pravilnika.

Obveznik koji je dostavio izjavu o neaktivnosti za izveštajnu godinu, smatra se mikro pravnim licem u narednoj godini shodno članu 6. Zakona o računovodstvu.

Način dostavljanja finansijskih izveštaja i dokumenata

 

Finansijski izveštaji

Prema članu 16. Pravilnika, Agencija prima redovne i konsolidovane godišnje finansijske izveštaje za poslednju izveštajnu godinu, kao i vanredne finansijske izveštaje za tekuću godinu, u skladu sa odredbama Zakona i Pravilnika.

Obveznici, redovne i konsolidovane godišnje finansijske izveštaje za poslednju izveštajnu godinu, kao i vanredne finansijske izveštaje za tekuću godinu, dostavljaju Agenciji na propisanim obrascima i u propisanom obimu, a u rokovima utvrđenim Zakonom.

Naime, prema članu 33. Zakona, koji propisuje rokove za dostavljanje finansijskih izveštaja za javno objavljivanje, propisano je da:

• pravna lica, odnosno preduzetnici dužni su da redovne godišnje finansijske izveštaje za izveštajnu godinu dostave Agenciji, radi javnog objavljivanja, najkasnije do 30. juna naredne godine, osim ako posebnim zakonom nije drukčije uređeno;

pravna lica, koja imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske, dužna su da redovne godišnje finansijske izveštaje za izveštajnu godinu dostave Agenciji, radi javnog objavljivanja, najkasnije u roku od šest meseci od dana kada su ti izveštaji sastavljeni;

• pravna lica koja sastavljaju konsolidovane godišnje finansijske izveštaje (matična pravna lica) dužna su da konsolidovane godišnje finansijske izveštaje za izveštajnu godinu dostave Agenciji, radi javnog objavljivanja, najkasnije do 31. jula naredne godine, osim ako posebnim zakonom nije drukčije uređeno;

• pravna lica, odnosno preduzetnici koji sastavljaju vanredne finansijske izveštaje dužni su da ih dostave Agenciji, radi javnog objavljivanja, u roku od 60 dana od dana na koji se ti izveštaji sastavljaju.

 

Dokumentacija koja se dostavlja radi javnog objavljivanja

U skladu sa članom 17. Pravilnika, pravna lica uz redovne, odnosno konsolidovane godišnje finansijske izveštaje dostavljaju Agenciji i dokumentaciju propisanu članom 34. Zakona, radi javnog objavljivanja, i to:

1) odluku o usvajanju redovnih, odnosno konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja;

2) odluku o raspodeli dobiti, odnosno pokriću gubitka po redovnom godišnjem finansijskom izveštaju, ako je odlučeno da se dobit raspoređuje, odnosno da se vrši pokriće gubitka;

3) godišnji izveštaj o poslovanju u skladu sa Zakonom (za obveznike);

4) revizorski izveštaj (za obveznike).

Ispravnost odluka dostavljenih Agenciji

Prema Zakonu o privrednim društvima ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 - dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018 i 91/2019), skupština društva koju čine osnivači, odnosno akcionari, nadležna je za donošenje odluka o usvajanju finansijskih izveštaja i odluke o raspodeli dobiti odnosno pokriću gubitka. Dakle, odgovornost za ove odluke, kako forme tako i sadržine, je u nadležnosti skupštine društva, a potpisnik odluka je predsednik skupštine.

Naime, Agencija je osporavala odluke o usvajanju finansijskih izveštaja i raspodele dobiti, odnosno pokriću gubitka koje je potpisivao zakonski zastupnik umesto predsednik skupštine. Zapravo, iako je isto lice zakonski zastupnik i kao jedini osnivač predsednik skupštine, a u potpisu odluke je navedeno "zakonski zastupnik" Agencija nije prihvatala ovakve odluke kao ispravne. Imajući u vidu navedeno, Ministarstvo finansija je izdalo sledeće mišljenje:

Iz Mišljenja Ministarstva finansija, br. 011-00-1303/2015-16 od 30.11.2015. godine:

"... Imajući u vidu gore navedeno, a u vezi sa pitanjem pod br. 1, mišljenja smo da bi Registar finansijskih izveštaja trebalo da smatra formalno ispravnim, tj. da prihvati sve one odluke o usvajanju finansijskog izveštaja i odluke o raspodeli dobiti/pokriću gubitka, koje sadrže minimum elemenata i nedvosmisleno ukazuju da se radi o konkretnom tipu dokumenta (npr. da je reč o odluci koja se odnosi na usvajanje finansijskih izveštaja za određenu godinu, da se iz nje jasno vidi o kom obvezniku se radi i sl.). U skladu sa odredbama Zakona i Pravilnika (ne postoje odredbe koje definišu šta se smatra ispravnom odlukom u smislu navedenih propisa) Registar je nadležan za javno objavljivanje ovih dokumenata (dostavljenih od strane obveznika) na svojoj internet stranici (finansijski izveštaji su potpuni ako je, između ostalog, dostavljena sva propisana dokumentacija), i nema ovlašćenja da npr. nalaže skupštini (ili drugom organu) određenog pravnog lica da izvrši korekciju svojih odluka i njihovo ponovno usvajanje. Međutim, želimo da istaknemo da prema našem mišljenju u pojedinim slučajevima kada je recimo odluka o usvajanju finansijskog izveštaja javno objavljena, a jedan od osnivača tog pravnog lica ukazuje da odluka nije zakonita, Registar može javno objaviti i dostavljeno izjašnjenje osnivača uz predmetnu odluku."

Radi prevazilaženja navedenog, poslednjim izmenama Pravilnika je propisano da, dostavljanjem dokumenata iz člana 34. Zakona, zakonski zastupnik pravnog lica potvrđuje da su ta dokumenta doneta u skladu sa opštim aktima pravnog lica.

Dostavljanje revizorskog izveštaja

Pravna lica koja imaju obavezu revizije finansijskih izveštaja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija, pored navedene dokumentacije dostavljaju Agenciji revizorski izveštaj, koji je sastavljen u skladu sa zakonom i međunarodnim standardima revizije, uz koji se prilažu finansijski izveštaji koji su bili predmet revizije.

Preduzetnici koji su obveznici vršenja revizije finansijskih izveštaja u skladu sa zakonom koji uređuje reviziju, dostavljaju Agenciji revizorski izveštaj i finansijske izveštaje koji su bili predmet revizije.

Prema odredbama člana 23. Pravilnika, Revizorski izveštaj formalno je ispravan ako je dostavljen na srpskom jeziku, ako ga je potpisao ključni revizorski partner svojim kvalifikovanim elektronskim potpisom, te ako su uz taj izveštaj dostavljeni finansijski izveštaji koji su bili predmet revizije.

Dakle, i revizorski izveštaj se dostavlja u elektronskom obliku, potpisan kvalifikovanim elektronskim potpisom ovlašćenog revizora. S obzirom na to da revizorski izveštaj sadrži i finansijske izveštaje koji su predmet revizije i da se predaje zajedno sa finansijskim izveštajima sastavljenim od strane društva, oni moraju biti identični. Pored toga, i izveštaj o poslovanju mora odgovarati istom koji se prilaže uz izveštaj revizora.

Takođe, da bi revizor izrazio svoje mišljenje na finansijske izveštaje, isti moraju biti odobreni od strane rukovodstva društva.

Izjava da nije usvojen finansijski izveštaj, odnosno vršena raspodela dobiti ili pokriće gubitaka

Prema članu 18. Pravilnika, u slučajevima kada od strane skupštine ili drugog nadležnog organa obveznika nije doneta odluka o usvajanju redovnog ili konsolidovanog godišnjeg finansijskog izveštaja do isteka roka za dostavljanje finansijskih izveštaja Agenciji, zakonski zastupnik može umesto te odluke da dostavi izjavu o tome, uz navođenje razloga zbog kojih ta odluka nije doneta.

Kada nije doneta odluka o raspodeli dobiti, odnosno pokriću gubitka, umesto te odluke zakonski zastupnik dostavlja Agenciji izjavu da ona nije doneta, potpisanu svojim elektronskim potpisom.

Ostala dokumenta

U skladu sa članom 19. Pravilnika, obveznici uz finansijske izveštaje i dokumentaciju iz člana 34. Zakona, dostavljaju zahtev za javno objavljivanje finansijskog izveštaja i dokumentacije u koji je obveznik dužan da unese podatke o prosečnom broju zaposlenih, na obrascu propisanom od strane Registratora saglasno članu 10b Zakona o Agenciji.

Obveznici koji se razvrstavaju u skladu sa Zakonom u okviru zahteva za javno objavljivanje finansijskog izveštaja, dostavljaju i obaveštenje o razvrstavanju, u kojem su veličinu utvrdili u skladu sa Zakonom, a na osnovu podataka iz redovnih godišnjih finansijskih izveštaja za izveštajnu godinu i prosečnog broja zaposlenih navedenog u tom zahtevu.

U okviru zahteva za javno objavljivanje finansijskog izveštaja, matično pravno lice navodi podatke o poslovnom imenu, sedištu i matičnom broju svih pravnih lica nad kojima ima kontrolu, a čiji su podaci obuhvaćeni konsolidovanim godišnjim finansijskim izveštajem.

Obveznici koji redovne godišnje finansijske izveštaje sastavljaju za poslovnu godinu koja se razlikuje od kalendarske, dostavljaju i pismenu saglasnost ministra nadležnog za poslove finansija, Narodne banke Srbije ili Komisije za hartije od vrednosti, u slučaju da ta saglasnost nije ranije dostavljena.

Obveznici koji se ne registruju u registrima koje vodi Agencija, uz vanredne finansijske izveštaje mogu da dostave izvod iz nadležnog registra koji predstavlja osnov za nastalu statusnu ili drugu promenu.

Provera ispunjenosti uslova za javno objavljivanje finansijskih izveštaja i dokumentacije

Prema članu 22. Pravilnika, po izvršenom prijemu finansijskih izveštaja i dokumentacije iz člana 34. Zakona, Registar proverava da li su ti izveštaji i dokumentacija dostavljeni u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom, odnosno da li su finansijski izveštaji potpuni i računski tačni.

Pored ove provere, u Registru se vrši i provera da li su finansijski izveštaji i dokumentacija dostavljeni putem Posebnog informacionog sistema, u skladu sa Tehničkim uputstvom, odnosno da li je plaćena naknada za javno objavljivanje iz člana 21. Pravilnika.

Poslednjim izmenama Pravilnika je propisano da, dokumenta iz člana 34. stav 1. Zakona podobna su za javno objavljivanje u sklopu potpunog i računski tačnog finansijskog izveštaja, ako se odnose na obveznika i finansijski izveštaj uz koji su dostavljena, te ako se iz njihove sadržine može opredeliti kojoj vrsti dokumenta pripadaju.

Potpuni finansijski izveštaji

Finansijski izveštaji su potpuni ako:

1) je uz finansijski izveštaj dostavljen zahtev za javno objavljivanje iz člana 19. stav 1. Pravilnika;

2) zahtev sadrži sve elemente za potpunu identifikaciju obveznika;

3) je finansijski izveštaj dostavljen na obrascima propisanim podzakonskim aktom koji uređuje sadržinu i formu obrazaca finansijskog izveštaja;

4) je finansijski izveštaj dostavljen u obimu koji propisuje Zakon;

5) je uz redovni, odnosno konsolidovani godišnji finansijski izveštaj dostavljena sva propisana dokumentacija iz člana 34. Zakona;

6) su finansijski izveštaji i zahtev za javno objavljivanje potpisani kvalifikovanim elektronskim potpisom zakonskog zastupnika obveznika.

Revizorski izveštaj formalno je ispravan ako je dostavljen na srpskom jeziku, ako ga je potpisao ključni revizorski partner svojim kvalifikovanim elektronskim potpisom, te ako su uz taj izveštaj dostavljeni finansijski izveštaji koji su bili predmet revizije.

Računski tačni finansijski izveštaji

Finansijski izveštaji su računski tačni ako su iskazani podaci u tim izveštajima računski i logički usaglašeni prema pravilima računske i logičke kontrole utvrđenim od strane Registratora, saglasno članu 10b Zakona o Agenciji.

Podaci u finansijskim izveštajima su računski usaglašeni ako su iskazani u skladu sa podzakonskim aktima kojima se uređuju sadržina i forma obrazaca finansijskih izveštaja.

Podaci u finansijskim izveštajima su logički usaglašeni ako su propisani obrasci logično popunjeni prema vrsti i veličini obveznika.

Kontrola logičke usaglašenosti se vrši istovremeno sa kontrolom računske usaglašenosti.

Verifikacija veličine obveznika

Prema članu 25. Pravilnika, po izvršenoj proveri potpunosti i računske tačnosti dostavljenih redovnih godišnjih finansijskih izveštaja, na osnovu podataka iskazanih u tim izveštajima, Registar vrši proveru pravilnosti veličine utvrđene od strane obveznika i verifikuje tu veličinu u skladu sa Zakonom.

Naime, finansijski podaci iskazani u bilansu stanja i bilansu uspeha za 2020. godinu koriste se za potrebe razvrstavanja pravnih lica po veličini i primenjuju se na 2021. godinu. S tim u vezi, podsećamo da počev od 2019. godine i preduzetnici se razvrstavaju po veličini u skladu sa kriterijumima definisanim članom 6. Zakona o računovodstvu, te s tim u vezi, na osnovu podataka iz bilansa stanja i bilansa uspeha za 2020. godinu vrši se razvrstavanje preduzetnika za narednu poslovnu 2021. godinu.Dakle, preduzetnici više nisu po definiciji razvrstani kao mikro, već mogu biti kao malo, srednje ili eventualno veliko, što zavisi od parametara za razvrstavanje.

Otklanjanje nedostataka u finansijskim izveštajima i dokumentaciji

U skladu sa odredbama člana 26. Pravilnika propisano je da ako se u postupku provere utvrdi da dostavljeni finansijski izveštaji nisu potpuni i računski tačni, odnosno da nije plaćena naknada za javno objavljivanje ili da se obveznik nije razvrstao u skladu sa Zakonom o računovodstvu, Registar obaveštenje o utvrđenim nedostacima objavljuje na internet stranici Agencije u okviru Registra i informaciju o tome istog dana dostavlja obvezniku na elektronsku adresu upisanu u korisničkom profilu lica koje je otvorilo nalog u Posebnom informacionom sistemu Agencije, kao i na elektronsku adresu zakonskog zastupnika navedenu u Zahtevu za obradu izveštaja za statističke potrebe.

U navedenom slučaju, Registar istovremeno obezbeđuje obvezniku pristup dostavljenim finansijskim izveštajima i dokumentaciji kroz Posebni informacioni sistem, a radi otklanjanja utvrđenih nedostataka.

Po otklanjanju nedostataka, obveznik putem Posebnog informacionog sistema ponovno vrši dostavljanje svih propisanih izveštaja i dokumenata koji su potpisani kvalifikovanim elektronskim potpisom u skladu sa odredbama Pravilnika.

Utvrđene nedostatke obveznik otklanja najkasnije u roku od 30 dana od dana objavljivanja tog obaveštenja na internet stranici Agencije, u okviru Registra.

 

Postupanje sa finansijskim izveštajima koji su dostavljeni suprotno Zakonu

Članom 27. Pravilnika, propisano je da ako obveznik ne dostavi finansijske izveštaje i dokumentaciju iz člana 34. Zakona putem Posebnog informacionog sistema, odnosno dostavi ih u papirnom obliku, Registar bez odlaganja posebnim dopisom obaveštava obveznika da ti izveštaji i dokumentacija nisu dostavljeni u obliku propisanom Zakonom i ovim pravilnikom.

Pismeni otpravak navedenog dopisa dostavlja se obvezniku poštom na registrovanu adresu.

Upis u Registar

Članom 28. Pravilnika, propisano je da ako su finansijski izveštaji i propisana dokumentacija dostavljeni u skladu sa Zakonom i Pravilnikom, bez odlaganja se vrši njihov upis u Registar i istog dana se podaci iz tog izveštaja i dokumentacija javno objavljuju na internet stranici Agencije, u okviru Registra, u skladu sa Zakonom i Pravilnikom.

Potvrda o izvršenom upisu u Registar i javnom objavljivanju finansijskih izveštaja i dokumentacije

Prema članu 29. Pravilnika, o izvršenom upisu u Registar i javnom objavljivanju potpunih i računski tačnih finansijskih izveštaja i dokumentacije, na internet stranici Agencije u okviru Registra se objavljuje potvrda o javnom objavljivanju, a o tome se istog dana dostavlja informacija obvezniku na elektronsku adresu upisanu u korisničkom profilu lica koje je otvorilo nalog u Posebnom informacionom sistemu Agencije, kao i na elektronsku adresu zakonskog zastupnika navedenu u Zahtevu za obradu izveštaja za statističke potrebe.

Obrada podataka iz finansijskih izveštaja

Članom 30. Pravilnika, propisano je da se Podaci iz finansijskih izveštaja upisuju u Registar na način koji omogućava jedinstvenu obradu tih podataka.

Ova obrada podataka se može vršiti po vrstama obveznika, veličini, pretežnoj delatnosti, teritorijalnoj pripadnosti i prema drugim kriterijumima koji su od značaja za analizu finansijskog položaja i uspešnosti poslovanja pravnih lica i preduzetnika, procene rizika poslovanja, te u druge slične svrhe.

Javno objavljivanje finansijskih izveštaja i dokumentacije

 

Prema članu 31. Pravilnika, Agencija u roku od 60 dana od dana prijema potpunog i računski tačnog finansijskog izveštaja, podatke iz tog izveštaja javno objavljuje na svojoj internet stranici u okviru Registra.

Uz redovne i konsolidovane godišnje finansijske izveštaje javno se objavljuje i dokumentacija iz člana 34. Zakona, odnosno Izjava da finansijski izveštaji nisu usvojeni i/ili Izjava da odluka o raspodeli dobiti nije doneta, u kojima se navodi razlog.

U sklopu revizorskog izveštaja Agencija objavljuje i finansijske izveštaje koji su bili predmet revizije.

U roku od 60 dana od dana prijema potpunog i računski tačnog finansijskog izveštaja, Agencija objavljuje i izjavu o neaktivnosti iz člana 15. Pravilnika.

Kao posebni podaci, uz redovne godišnje finansijske izveštaje javno se objavljuju podaci o prosečnom broju zaposlenih i veličini pravnog lica, a uz konsolidovane godišnje finansijske izveštaje podaci o prosečnom broju zaposlenih ekonomske celine i spisak pravnih lica čiji su podaci obuhvaćeni tim izveštajem.

Agencija finansijske izveštaje i dokumentaciju iz člana 34. Zakona, koji nisu potpuni i računski tačni, javno objavljuje na svojoj internet stranici, najkasnije do 31. oktobra naredne godine za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj, odnosno u roku od 120 dana od dana dostavljanja nepotpunog i računski netačnog finansijskog izveštaja i dokumentacije za pravna lica koja imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske.

Prema članu 32. Pravilnika, Agencija javno objavljuje podatke iz dostavljenih finansijskih izveštaja u punom ili skraćenom sadržaju u kojem su ti izveštaji i sastavljeni, saglasno podzakonskom aktu koji uređuje sadržinu i formu obrazaca finansijskih izveštaja.

Članom 33. Pravilnika, propisano je da Agencija, bez naknade, omogućava pristup podacima iz finansijskih izveštaja i propisanoj dokumentaciji, na svojoj internet stranici u okviru Registra, svim zainteresovanim korisnicima za poslednje tri izveštajne godine.

U rokovima iz člana 31. stav 6. Pravilnika (31. oktobra naredne godine, odnosno 120 dana od dana dostavljanja nepotpunog i računski netačnog finansijskog izveštaja i dokumentacije za pravna lica koja imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske), na internet stranici Agencije u okviru Registra, javno se objavljuje spisak obveznika koji finansijske izveštaje i propisanu dokumentaciju nisu dostavili putem Posebnog informacionog sistema u elektronskom obliku ili nisu platili naknadu za obradu i javno objavljivanje.

Javnim objavljivanjem finansijskog izveštaja kao nepotpunog i računski netačnog u smislu člana 31. stav 6. Pravilnika, odnosno objavljivanjem podataka o obvezniku na spisku obveznika koji nisu platili naknadu iz člana 21. Pravilnika, smatra se završenim postupak obrade i javnog objavljivanja dostavljenog finansijskog izveštaja.

Poslednjim izmenama i dopunama Pravilnika propisano je da, kada obveznik dostavi godišnji izveštaj o poslovanju ili drugi dokument u čijem sastavu se nalazi statistički izveštaj iz člana 35. stav 2. Zakona, bez izričite saglasnosti za javno objavljivanje tog dokumenta, a tu saglasnost ne dostavi u skladu sa članom 26. Pravilnika, izuzetno od člana 31. Pravilnika, takav dokument se neće javno objaviti uz redovni godišnji finansijski izveštaj uz koji je dostavljen.

Članom 35. Pravilnika je propisano da, Agencija pored finansijskih izveštaja i dokumentacije iz člana 34. Zakona, na internet stranici Agencije u okviru Registra, objavljuje:

1) informacije koje su od značaja za praćenje postupka prijema i obrade dostavljenih izveštaja za statističke potrebe, finansijskih izveštaja i dokumentacije iz člana 34. Zakona;

2) informaciju da su dostavljeni finansijski izveštaji obveznika upisani u Registar, kao i da je verifikovana veličina obveznika;

3) informacije da je obveznik vršio zamenu finansijskog izveštaja, odnosno dokumentacije i posebnih podataka u smislu čl. 36. do 36b ovog pravilnika.

Navedene informacije dostupne su do isteka godine u kojoj se vrši obrada finansijskih izveštaja.

Zamena javno objavljenih finansijskih izveštaja i dokumentacije

U skladu sa članom 36. Pravilnika, obveznik može da zahteva zamenu finansijskog izveštaja koji je upisan u Registar i javno objavljen, ako utvrdi da u tom izveštaju rezultati poslovanja i finansijski položaj nisu iskazani istinito i objektivno, a skupština odnosno drugi nadležni organ obveznika donese odluku o usvajanju finansijskog izveštaja izmenjene sadržine u odnosu na izveštaj koji je javno objavljen na internet stranici Agencije, podnošenjem zahteva za zamenu javno objavljenog finansijskog izveštaja, i to na obrascu propisanom od strane Registratora saglasno članu 10b Zakona o Agenciji. U navedenim slučajevima, obveznik uz zahtev za zamenu dostavlja finansijski izveštaj i odluku o usvajanju tog izveštaja izmenjene sadržine, kao i ostalu dokumentaciju iz člana 34. Zakona.

Obveznik može da zahteva zamenu javno objavljene dokumentacije i posebnih podataka u skladu sa članom 31. ovog pravilnika, podnošenjem zahteva za zamenu javno objavljene dokumentacije na obrascu propisanom od strane registratora saglasno članu 10b Zakona o Agenciji.

U slučajevima kada zahteva zamenu javno objavljenih izjava da nije usvojen finansijski izveštaj i/ili da nije vršena raspodela dobiti, obveznik je dužan da uz zahtev za zamenu dostavi odluku o usvajanju finansijskog izveštaja, odnosno odluku o raspodeli dobiti ili pokriću gubitaka koja je naknadno doneta od strane skupštine, odnosno drugog nadležnog organa obveznika.

U slučajevima kada zahteva zamenu javno objavljene dokumentacije iz člana 34. Zakona, obveznik je dužan da uz zahtev za zamenu dostavi dokument izmenjene sadržine čija se objava zahteva, kao i izjašnjenje donosioca tog dokumenta u kojem je dužan da navede u kom delu se dokument menja, kao i razloge zbog kojih se menja.

Kada utvrdi da je u zahtev za javno objavljivanje redovnih i konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja upisao netačne posebne podatke koji su javno objavljeni, obveznik može da zahteva njihovu zamenu, podnošenjem zahteva za zamenu uz koji je dužan da dostavi i izjašnjenje zakonskog zastupnika o tome zbog čega je do opisanog propusta došlo.

Agencija je dužna da pored izmenjenih dokumenata, odnosno podataka javno objavi i dostavljena izjašnjenja.

Kada su ispunjeni uslovi za javno objavljivanje zamene finansijskog izveštaja, odnosno zamene dokumentacije i posebnih podataka, pored tog izveštaja, dokumentacije ili podataka, na internet stranici Agencije u okviru Registra ostaju objavljeni i finansijski izveštaj, odnosno dokumentacija ili podaci, koji su bili predmet zamene.

Zamenu iz čl. 36. i 36a Pravilnika, obveznik može da zahteva najkasnije do isteka naredne godine, u odnosu na godinu na koju se taj izveštaj odnosi, osim zamene vanrednog finansijskog izveštaja koju može da zahteva najkasnije do dana dostavljanja redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za poslovnu godinu u kojoj je nastao osnov za sastavljanje vanrednog finansijskog izveštaja.

Dakle, zamenu javno objavljenih finansijskih izveštaja za 2020. godinu i dokumentacije, obveznik može da zahteva najkasnije do 31. decembra 2021. godine, ako utvrdi da u finansijskom izveštaju za 2020. godinu rezultati poslovanja i finansijski položaj nisu iskazani istinito i objektivno, a skupština odnosno drugi nadležni organ obveznika donese odluku o usvajanju finansijskog izveštaja izmenjene sadržine u odnosu na izveštaj koji je javno objavljen.

Na postupak provere ispunjenosti uslova za javno objavljivanje zamene shodno se primenjuju odredbe Pravilnika koje uređuju provere ispunjenosti uslova za javno objavljivanje finansijskih izveštaja i dokumentacije.

Za obradu i javno objavljivanje zamene finansijskog izveštaja, odnosno dokumentacije plaća se posebna naknada u skladu sa propisima kojima se uređuje položaj i nadležnost Agencije.

Naknade za obradu i javno objavljivanje finansijskih izveštaja

Naknade za obradu i javno objavljivanje finansijskih izveštaja i dokumentacije iz člana 34. Zakona, kao i Izjave o neaktivnosti propisane su Odlukom o naknadama za poslove registracije i druge usluge koje pruža agencija za privredne registre ("Sl. glasnik RS", br. 119/2013, 138/2014, 45/2015, 106/2015, 32/2016, 60/2016, 75/2018, 73/2019, 15/2020 i 91/2020 - dalje: Odluka o naknadama). Iznosi naknada nisu menjani u odnosu na prethodnu godinu.

Za obradu podataka za statističke potrebe, Agencija ne naplaćuje naknadu, što znači da se prilikom dostavljanja finansijskih izveštaja za statističke potrebe ne plaća naknada.

Propisane naknade za obradu i javno objavljivanje finansijskih izveštaja za 2020. godinu u skladu sa Odlukom o naknadama iznose (u dinarima):

VRSTA FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA - GRUPE OBVEZNIKA

ELEKTRONSKI OBLIK SA ELEKTRONSKIM POTPISOM

REDOVAN GODIŠNJI FI

 

Obveznici revizije (osim mikro obveznika) i sva javna društva

6.000,00

Mikro obveznici revizije (osim javnih društava)

3.000,00

Mala pravna lica koja nisu obveznici revizije

3.000,00

Mikro privredna društva, zadruge i ustanove (osim javnih društava i javnih preduzeća)

1.200,00

Preduzetnici (sve veličine), mikro druga pravna lica i sindikati

500,00

Izjava o neaktivnosti

300,00

Ostale naknade iznose (u dinarima):

VRSTA FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA - GRUPE OBVEZNIKA

ELEKTRONSKI OBLIK SA ELEKTRONSKIM POTPISOM

Konsolidovani godišnji finansijski izveštaji

6.000,00

Vanredni finansijski izveštaji

500,00

Finansijski izveštaji dostavljeni posle roka

Osnovna naknada plus 3.000,00

Zamena kompletnog finansijskog izveštaja

Osnovna naknada

Zamena samo dokumentacije uz finansijske izveštaje

1.000,00

Sve instrukcije za plaćanje (poziv na broj, naknada, račun na koji se vrši uplata) dobijaju se iz sistema Agencije.

dr Marina Protić