Zastava Bosne i Hercegovine

Stručni komentar

OSTVARIVANJE PRAVA NA NAKNADU ZARADE ZA VREME PORODILJSKOG ODSUSTVA, ODSUSTVA SA RADA RADI NEGE DETETA I RADI POSEBNE NEGE DETETA ZA VREME VANREDNOG STANJA


Pravo zaposlene žene, a izuzetno i oca deteta, na porodiljsko odsustvo, odsustvo sa rada radi nege deteta, odnosno odsustvo sa rada radi posebne nege deteta, uređeno je i zagarantovano odredbama Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje - dalje: ZOR), dok je pravo na naknadu zarade za vreme odsustva uređeno odredbama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom ("Sl. glasnik RS", br. 113/2017 i 50/2018 - dalje: Zakon).

Porodiljsko odsustvo i odsustvo sa rada radi nege deteta

Pravo zaposlene žene na porodiljsko odsustvo i odsustvo radi nege deteta ostvaruje se zajedno i u kontinuitetu. Porodiljsko odsustvo namenjeno je pripremi za porođaj, samom porođaju i oporavku, a odsustvo radi nege deteta koje se nadovezuje na porodiljsko namenjeno je nezi novorođenčeta.

Odredbom člana 94. st. 2-3. ZOR propisano je pravo zaposlene žene da otpočne porodiljsko odsustvo na osnovu nalaza nadležnog zdravstvenog organa najranije 45 dana, a obavezno 28 dana pre vremena određenog za porođaj. Porodiljsko odsustvo traje do navršena tri meseca od dana porođaja. Dakle, porodiljsko odsustvo može najranije otpočeti 45 dana pre očekivanog termina porođaja, u tom periodu zaposlena žena može, ali ne mora otpočeti korišćenje istog. Međutim, 28 dana pre termina porođaja postoji obaveza trudnice da otpočne sa korišćenjem porodiljskog odsustva, odnosno od tog momenta trudnica nikako ne može da radi.

Trajanje porodiljskog odsustva, po pravilu, može trajati najkraće tri meseca i 28 dana, a najduže četiri meseca i 15 dana, ali u slučaju da porođaj nastupi pre isteka roka od 28 dana, zaposlena žena svakako može iskoristiti pravo na korišćenje "punog" porodiljskog odsustva u trajanju od tri meseca od dana porođaja.

Odmah po isteku porodiljskog, nastavlja se odsustvo radi nege deteta. Dok odsustvo sa rada radi nege deteta, za prvo i drugo dete, traje 365 dana od dana otpočinjanja porodiljskog odsustva (kako je prethodno pojašnjeno), porodiljsko i odsustvo sa rada radi nege deteta za treće i svako naredno dete traje ukupno dve godine shodno odredbi člana 94a st.1-3. ZOR. Dakle, uvećano je trajanje odsustva sa rada radi nege deteta, a dužina je uslovljena "samo" brojem rođene dece.

Otac deteta, može koristiti porodiljsko odsustvo (član 94. stav 5. ZOR) u slučaju kada majka napusti dete, ako premine ili je iz drugih opravdanih razloga sprečena da koristi to pravo a kao opravdane razloge zakon navodi izdržavanje kazne, težu bolest i slično. Nijednom odredbom ZOR, nije utvrđeno šta se smatra težom bolešću a često se postavlja kao uslov za korišćenje nekih prava, a identična je situacija i sa propisima u oblasti zdravstva. Kada majka deteta premine, pravo na porodiljsko odsustvo definitivno i neodložno prelazi na oca, ali kod postojanja opravdanih razloga pa i kada napusti dete, otac će koristiti ovo pravo dok postoje razlozi zbog kojih je majka sprečena. U ovom slučaju pravo na porodiljsko odsustvo oca deteta, nije uslovljeno radnim odnosom majke deteta.

Prema odredbama člana 94. stav 6. i člana 94a stav 4. ZOR, otac deteta može koristiti pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta. Dakle, u svakoj prilici kada se majka i otac deteta sporazumeju, otac deteta može biti korisnik odsustva sa rada do dve godine od dana otvaranja porodiljskog odsustva, bez ikakvih dodatnih uslova, naravno mora biti zaposlen da bi mogao biti i odsutan, odnosno da bi ostvarivao pravo na naknadu zarade.

Dakle, otac deteta može u izuzetnim okolnostima koristiti pravo na porodiljsko odsustvo, ali odsustvo sa rada radi nege deteta je mogućnost oca koji može isto koristiti samo na osnovu (pisanog) sporazuma sa majkom deteta.

Shodno odredbi člana 12. Zakona, naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta ostvaruju zaposleni kod pravnih i fizičkih lica. Dakle lica koja su zaključila ugovor o radu, odnosno zasnovala radni odnos sa svojim poslodavcem, za vreme odsustva ostvaruju pravo na naknadu zarade, a lica koja samostalno obavljaju delatnost ostvaruju pravo na ostale naknade sa aspekta ovog zakona.

Naknadu zarade, odnosno naknadu plate može ostvariti i otac, jedan od usvojitelja, hranitelj, odnosno staratelj deteta, kada u skladu sa propisima o radu koristi porodiljsko odsustvo, odsustvo sa rada radi nege deteta i radi posebne nege deteta.

Za decu različitog reda rođenja, naknadu zarade mogu istovremeno koristiti oba roditelja:

- za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi posebne nege deteta,

- za vreme odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta.

Međutim, naknadu zarade ne mogu istovremeno koristiti oba roditelja za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta.

Takođe, ukoliko je za dete ostvareno pravo na dodatak za pomoć i negu drugog lica, za vreme odsustva radi posebne nege tog deteta lice neće ostvarivati pravo na naknadu zarade. Dakle, detetu koje je teško narušenog zdravstvenog stanja, zato što je ostvarilo pravo na dodatak za pomoć, prema odredbama ovog zakona nije od krucijalne važnosti nega roditelja, odnosno roditelj može svom poslodavcu podneti zahtev za neplaćenim odsustvom, jer pravo na naknadu zarade za vreme plaćenog odsustva svakako neće ostvariti.

Zakon dalje daje pravila po kojima će se izračunavati visina naknade zarade. Osnovica naknade zarade zaposlenima za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, utvrđuje se na osnovu zbira mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode prvom mesecu otpočinjanja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, ili porodiljskog odsustva (ukoliko nije korišćeno odsustvo zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće).

Postupak ostvarivanja prava na naknadu zarade za vreme vanrednog stanja

Prema odredbi člana 39. Zakona podatke koji su potrebni za rešavanje zahteva po ovom zakonu, a nalaze se u dostupnim službenim evidencijama državnih organa, organa jedinica lokalne samouprave i imalaca javnih ovlašćenja, organi nadležni za rešavanje o pravima po ovom zakonu pribavljaju po službenoj dužnosti iz dostupnih službenih evidencija elektronskim putem ukoliko su umreženi sa bazama podataka u skladu sa zakonom, za podnosioca zahteva i članove zajedničkog domaćinstva koji se odnose na: JMBG, ime i prezime, državljanstvo iz matičnih knjiga, podatke o prebivalištu iz registra prebivališta, podatke o prihodima i imovini iz službenih evidencija poreske uprave, podatke o prijavi na osiguranje i plaćenim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje iz Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, podatke o posedovanju nepokretnosti iz katastra nepokretnosti i drugih javno dostupnih evidencija.

Dalje, člana 2. Pravilnika o bližim uslovima i načinu ostvarivanja prava na finansijsku podršku porodici sa decom ("Sl. glasnik RS", br. 58/2018 - dalje: Pravilnik) radiostvarivanja prava na naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odnosno odsustva sa rada radi nege deteta majka deteta podnosi propisani zahtev i prilaže dokaze

Međutim, prema Obaveštenju Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, za vreme trajanja vanrednog stanja dokumentaciju, potrebnu za ostvarivanje naknade zarade za vreme trajanja porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, porodilje mogu da dostave elektronskim putem, tokom trajanja vanrednog stanja u Republici Srbiji.

Popunjen formular zahteva, sa ostalom pratećom dokumentacijom potrebno je skenirati i poslati na e-mail adresu prijem.zahteva@beograd.gov.rs za Grad Beograd, odnosno na drugu odgovarajuću e-mail adresu za ostale gradove u Republici Srbiji, a koja je istaknuta na portalima gradskih opštinskih uprava u našoj zemlji. Zahtevi se mogu poslati i preporučenom pošiljkom na adrese službi dečije zaštite, koje pripadaju opštinama ili gradu u kojima podnosilac zahteva ima prebivališta.

Zahtev je zapravo:

- obrazac NZ-PO ukoliko podnosilac zahteva želi da ostvari pravo samo na naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odnosno primera radi majka deteta planira da koristi porodiljsko odsustvo, a otac deteta će koristiti odsustvo sa rada radi nege deteta u tom slučaju podnosi se obrazac NZ-ND odnosno zahtev za ostvarivanje prava na naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme odsustva sa rada radi nege deteta,

- obrazac NZ-POND koji predstavlja zahtev za ostvarivanje prava na naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta.

A uz zahtev prilaže:

• rešenje poslodavca o korišćenju porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta,

• izveštaj o privremenoj sprečenosti za rad (majke) u vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta,

• izveštaj o početku prve privremene sprečenosti za rad (majke) radi korišćenja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće - doznaka (ukoliko je korišćeno ovo pravo),

• fotokopiju kartice tekućeg računa.

U slučaju kada otac deteta, umesto majke, podnosi zahtev za naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, pored prethodno navedenih dokaza, o pravu se odlučuje i na osnovu dokaza o postojanju razloga predviđenih članom 94. stav 5. ZOR, i to jednog od sledećih dokaza koje organ jedinice lokalne samouprave pribavlja po službenoj dužnosti:

1) uverenja organa starateljstva da je majka napustila dete;

2) izvoda iz matične knjige umrlih za majku;

3) potvrde ustanove o početku i trajanju izdržavanja kazne zatvora za majku;

4) izveštaja komisije nadležnog zdravstvenog organa o težoj bolesti majke koju čine tri lekara odgovarajuće specijalnosti koji je leče;

5) rešenja kojim je majka lišena poslovne sposobnosti;

6) rešenja kojim je majka lišena roditeljskog prava.

Pravo na naknadu zarade za vreme odsustva sa rada radi nege deteta, nastavlja se po isteku prava na naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva do isteka 365 dana za prvo i drugo dete, odnosno dve godine za treće i svako naredno novorođeno dete od dana otpočinjanja porodiljskog odsustva.

Ovo pravo ostvaruje jedan od roditelja, na osnovu međusobnog dogovora.

Kada na osnovu međusobnog dogovora roditelja, otac deteta preuzima korišćenje prava na naknadu zarade za vreme odsustva sa rada radi nege deteta, podnosi zahtev, koji se dopunjuje sledećim dokazima:

• rešenje poslodavca o korišćenju porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta,

• izveštaj o privremenoj sprečenosti za rad (majke) u vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta,

• izveštaj o početku prve privremene sprečenosti za rad (majke) radi korišćenja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće - doznaka (ukoliko je korišćeno ovo pravo),

• fotokopiju kartice tekućeg računa,

• međusobnim dogovorom roditelja u pisanoj formi.

Zahtev za preuzimanje odsustva mora se podneti blagovremeno, i to najkasnije do 8. u mesecu za naredni mesec, a o blagovremeno i uredno podnešenom zahtevu organ odlučuje rešenjem.

Postignuti dogovor može se menjati jedanput tokom korišćenja prava, a Pravilnik dalje navodi da se izuzetno u opravdanim slučajevima postignuti dogovor može menjati još jedanput, međutim ne navodi koji su to opravdani slučajevi.

Kada na osnovu međusobnog dogovora roditelja, otac deteta preuzima korišćenje prava na naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme odsustva sa rada radi nege deteta, majci od datuma preuzimanja prava prestaje pravo na naknadu zarade.

Pravo na odsustvo sa rada radi posebne nege deteta

Prema odredbi člana 96. ZOR,roditelj, odnosno usvojitelj, hranitelj ili staratelj deteta mlađeg od pet godina kome je neophodna posebna nega zbog teškog stepena psihofizičke ometenosti (osim za slučajeve predviđene propisima o zdravstvenom osiguranju) ima pravo da, po isteku porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, odsustvuje sa rada ili da radi sa polovinom punog radnog vremena, najduže do navršenih pet godina života deteta.

Ovo pravo zaposleni roditelj može ostvariti samo na osnovu mišljenja nadležnog organa za ocenu stepena psihofizičke ometenosti deteta, u skladu sa zakonom. Na osnovu člana 38. st. 2. i 4. Zakona i člana 96. stav 5. ZOR, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja donosi Pravilnik o bližim uslovima, postupku i načinu ostvarivanja prava na odsustvo sa rada ili rada sa polovinom punog radnog vremena radi posebne nege deteta ("Sl. glasnik RS", br. 56/2018 - dalje: Pravilnik PND).

Pravilnik PND, bliže uređuje da deca sa smetnjama u razvoju i invaliditetom su ona koja imaju ozbiljne ili kompletne teškoće u jednom ili više posmatranih razvojnih domena, kao i deca sa teže narušenim zdravstvenim stanjem i oštećenjem telesnih struktura. Prema odredbama ovog pravilnika, zahtev za ostvarivanje prava na naknadu zarade inicira se zahtevom za veštačenje zdravstvenog stanja deteta - Obrazac ZOPND, sa medicinskom dokumentacijom, podnosi se nadležnom organu jedinice lokalne samouprave prema mestu prebivališta podnosioca zahteva, a jedinica lokalne samouprave, jednom nedeljno, obaveštava Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje o broju podnetih zahteva. Zahtev se može podneti najranije 45 dana pre isteka odsustva sa rada radi nege deteta. Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje organizuje komisije za veštačenje zdravstvenog stanja deteta i obaveštava članove komisija o datumu zasedanja komisija i informaciju o tome prosleđuje nadležnom organu jedinice lokalne samouprave koji poziva podnosioca zahteva na veštačenje.

Dakle, na osnovu ocene Komisije Republičkog Fonda PIO, zaposleni može ostvarivati pravo na:

1. Odsustvo sa rada radi posebne nege deteta, kada na osnovu Rešenja poslodavca kojim mu je ovo pravo utvrdio, podnosi zahtev za naknadu zarade u skladu sa odredbama Zakona.

2. Rad sa polovinom punog radnog vremena, za vreme rada sa polovinom punog radnog vremena, zaposleni ima pravo na zaradu u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu, a za drugu polovinu punog radnog vremena naknadu zarade u skladu sa odredbama Zakona, a po podnešenom zahtevu.

Postupak ostvarivanja prava za vreme trajanja vanrednog stanja

Prema obaveštenju koje je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja postavilo na svom sajtu, dokumentaciju potrebnu za veštanje zdravstvenog stanja deteta, za porodilje koje prvi put podnose ovaj zahtev radi ostvarivanja prava na posebnu negu deteta, dok je na snazi Odluka o proglašenju vanrednog stanja ("Sl. glasnik RS", br. 29/2020) odnosno počev od 15.3.2020. godine do ukidanja vanrednog stanja, porodilje mogu da dostave elektronskim putem ili poštom na adresu Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (RFPIO).

Popunjen i potpisan skenirani zahtev za veštačenje, sa medicinskom i ostalom pratećom dokumentacijom, uključujući i izjavu o verodostojnosti dostavljene elektronske medicinske dokumentacije, potrebno je poslati na e-mail adresu novaporodilja@pio.rs ili preporučenom pošiljkom na adresu RFPIO, ul. Aleksandra Kostića br. 9, 11000 Beograd.

Dakle, na prethodno navedenu mail adresu, ili poštom preporučeno podnosilac zahteva dostavlja:

1. Popunjen zahtev Obrazac ZOPND. U zahtevu je potrebno navesti i sledeće: mejl adresu poslodavca, kao i službu dečije zaštite u mestu prebivališta.

2. Relevantnu medicinsku dokumentaciju kojom podnosilac zahteva dokazuje da je u pitanju dete sa smetnjama u razvoju i invaliditetom koja podrazumeva:

• nalaz izabranog lekara koji sadrži procenu funkcionalnosti deteta po razvojnim domenima (na osnovu neposrednog pregleda, nalaza razvojnog savetovališta ili drugih lekara specijalista i zdravstvenih saradnika) ili obrazac prijave deteta sa smetnjama u razvoju,

• nalaze drugih lekara specijalista,

• nalaze zdravstvenih saradnika,

• drugu dokumentaciju bitnu za ostvarivanje prava.

3. Podnosilac zahteva koji elektronski podnosi zahtev i medicinsku dokumentaciju radi veštačenja, dužan da potpiše i pošalje skeniranu izjavu o verodostojnosti ove dokumentacije.

RFPIO će na osnovu veštačenja medicinske dokumentacije, elektronskom poštom poslati skenirano Mišljenje komisije o zdravstvenom stanju deteta, podnosiocu zahteva, kao i poslodavcu i nadležnoj službi dečije zaštite, na adrese koje podnosilac zahteva bude naveo u svom zahtevu. Nakon prestanka vanredne situacije, RFPIO izvršiće reviziju i kontrolu, dostavljene dokumentacije.

Poslodavac na osnovu mišljenja donosi rešenje o pravu na odsustvo sa rada ili rada sa polovinom punog radnog vremena radi posebne nege deteta i dostavlja ga nadležnom organu jedinice lokalne samouprave i podnosiocu zahteva odmah, ukoliko nije uložen prigovor na mišljenje Prvostepene komisije, odnosno ukoliko je uložen prigovor, po dobijanju konačnog mišljenja Drugostepene komisije Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Po dobijanju skeniranog Mišljenja komisije o zdravstvenom stanju deteta, podnosilac zahteva dalje podnosi zahtev radi ostvarivanja prava na naknadu zarade sa pripadajućom dokumentacijom putem mail-a prijem.zahteva@beograd.gov.rs za Grad Beograd, odnosno na drugu odgovarajuću e-mail adresu za opštine i gradove u Republici Srbiji, a koja je istaknuta na portalima gradskih opštinskih uprava u našoj zemlji.

Zahtevi radi ostvarivanja prava na naknadu zarade radi posebne nege sa potrebnom dokumentacijom utvrđenom zakonom, mogu se poslati i preporučenom pošiljkom na adrese službi dečije zaštite, koje pripadaju opštinama ili gradu u kojima podnosilac zahteva ima prebivališta.

Prilikom podnošenja zahteva podnose se (u originalu, ili skenirano u slučaju slanja mail-om):

1. Popunjen i potpisan zahtev odnosno Obrazac NZ-PND

2. Rešenje poslodavca o korišćenju odsustva sa rada ili rada sa polovinom punog radnog vremena radi korišćenja odsustva sa rada radi posebne nege deteta i

3. fotokopiju kartice tekućeg računa.

Sve druge dokaze koji su neophodni u postupku odlučivanja, pribavlja jedinica lokalne samouprave po službenoj dužnosti.

Bitno je napomenuti da kada je u pitanju roditelj koji već ostvaruje pravo na odsustvo sa rada radi posebne nege deteta, Vlada Republike Srbije, na predlog ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zorana Đorđevića, donela je Zaključak da se korisnicima kojima pravo na isplatu socijalnih davanja ističe 15.03.2020. godine i kasnije, a nadležni organ nije odlučio o daljem korišćenju, to pravo produžava na osnovu ranije donetih rešenja, najduže tri meseca, odnosno dok traje vanredno stanje. Doneti Zaključak odnosi se na novčanu socijalnu pomoć, dodatak za pomoć i negu drugog lica, uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica, dečiji dodatak, naknadu zarade za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta i na ostale naknade po osnovu posebne nege deteta, po propisima u oblasti socijalne zaštite i finansijske podrške porodici sa decom. Dakle, svim zaposlenima koji su ostvarivali pravo na odsustvo i na naknadu zarade kako je prethodno navedeno, a koje je isticalo 15.3.2020. godine i kasnije isto se produžava za vreme trajanja vanrednog stanja.

Umesto zaključka

 

I Dakle, zaposleni koji ostvaruje pravo na porodiljsko odsustvo i odsustvo sa rada radi nege deteta, a koje mu je rešenjem utvrdio poslodavac (na osnovu doznake izabranog lekara o otvaranju porodiljskog odsustva najranije 45 dana a obavezno 28 dana pre termina porođaja), radi ostvarivanja naknade zarade podnosi:

Zahtev - obrazac NZ-POND koji predstavlja zahtev za ostvarivanje prava na naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta.

A uz zahtev prilaže:

• rešenje poslodavca o korišćenju porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta,

• izveštaj o privremenoj sprečenosti za rad (majke) u vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta,

• izveštaj o početku prve privremene sprečenosti za rad (majke) radi korišćenja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće - doznaka (ukoliko je korišćeno ovo pravo),

• fotokopiju kartice tekućeg računa.

Ukoliko ovo pravo preuzima otac deteta, od majke deteta, pod uslovima kojima su prethodno navedeni, podnose se i drugi dokazi nabrojani u delu teksta pod nazivom "Postupak ostvarivanja prava na naknadu zarade za vreme vanrednog stanja".

Popunjen formular zahteva, sa ostalom pratećom dokumentacijom potrebno je skenirati i poslati na e-mail adresu prijem.zahteva@beograd.gov.rs za Grad Beograd, odnosno na drugu odgovarajuću e-mail adresu za ostale gradove u Republici Srbiji, a koja je istaknuta na portalima gradskih opštinskih uprava u našoj zemlji. Zahtevi se mogu poslati i preporučenom pošiljkom na adrese službi dečije zaštite, koje pripadaju opštinama ili gradu u kojima podnosilac zahteva ima prebivališta.

IIZaposlenima kojima pravo na naknadu zarade usled odsustva radi posebne nege deteta ističe 15.03.2020. godine i kasnije, a nadležni organ nije odlučio o daljem korišćenju, to pravo produžava na osnovu ranije donetih rešenja, najduže tri meseca, odnosno dok traje vanredno stanje.

III -a Zaposleni koji žele da ostvare pravo na odsustvo sa rada radi posebne nege deteta, zahtev za veštačenje, kojim iniciraju postupak za ostvarivanje ovog prava, podnose:

1. Popunjen zahtev Obrazac ZOPND. U zahtevu je potrebno navesti i sledeće: mejl adresu poslodavca, kao i službu dečije zaštite u mestu prebivališta.

2. Relevantnu medicinsku dokumentaciju kojom podnosilac zahteva dokazuje da je u pitanju dete sa smetnjama u razvoju i invaliditetom koja podrazumeva:

• nalaz izabranog lekara koji sadrži procenu funkcionalnosti deteta po razvojnim domenima (na osnovu neposrednog pregleda, nalaza razvojnog savetovališta ili drugih lekara specijalista i zdravstvenih saradnika) ili obrazac prijave deteta sa smetnjama u razvoju,

• nalaze drugih lekara specijalista,

• nalaze zdravstvenih saradnika,

• drugu dokumentaciju bitnu za ostvarivanje prava.

3. Podnosilac zahteva koji elektronski podnosi zahtev i medicinsku dokumentaciju radi veštačenja, dužan je da potpiše i pošalje skeniranu izjavu o verodostojnosti ove dokumentacije.

Popunjen i potpisan skenirani zahtev za veštačenje, sa medicinskom i ostalom pratećom dokumentacijom, uključujući i izjavu o verodostojnosti dostavljene elektronske medicinske dokumentacije, potrebno je poslati na e-mail adresu novaporodilja@pio.rsili preporučenom pošiljkom na adresu RFPIO, ul. Aleksandra Kostića br. 9, 11000 Beograd.

III - b Kada podnosilac zahteva, koji je ispunio prethodni korak, dobije skenirano Mišljenja komisije o zdravstvenom stanju deteta, podnosilac zahteva dalje podnosi:

1. Popunjen i potpisan zahtev odnosno Obrazac NZ-PND

2. Rešenje poslodavca o korišćenju odsustva sa rada ili rada sa polovinom punog radnog vremena radi korišćenja odsustva sa rada radi posebne nege deteta i

3. fotokopiju kartice tekućeg računa.

Popunjen i potpisan zahtev radi ostvarivanja prava na naknadu zarade sa pripadajućom dokumentacijom putem mail-a prijem.zahteva@beograd.gov.rs za Grad Beograd, odnosno na drugu odgovarajuću e-mail adresu za opštine i gradove u Republici Srbiji, a koja je istaknuta na portalima gradskih opštinskih uprava u našoj zemlji.

Zahtevi radi ostvarivanja prava na naknadu zarade radi posebne nege sa potrebnom dokumentacijom utvrđenom zakonom, mogu se poslati i preporučenom pošiljkom na adrese službi dečije zaštite, koje pripadaju opštinama ili gradu u kojima podnosilac zahteva ima prebivališta.

Tatjana Orlović