Dosadašnja poslovna praksa je pokazala da pojedini poslodavci u svom sistemu poslovanja imaju posebne načine vrednovanja i nagrađivanja ostvarenih rezultata rada zaposlenih, pa shodno tome ti zaposleni imaju privilegiju da, pored redovne mesečne zarade za svoj rad, ostvare i dodatno primanje u vidu bonusa, odnosno nagrade za doprinos uspešnosti firme. Poslodavci su prepoznali da je to dobar način motivacije zaposlenih i da nagrađivanje predstavlja efikasan način individualne, odnosno kolektivne stimulacije. Ovakav vid stimulacije zaposlenih poznaju i odredbe Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017, 95/2018 - autentično tumačenje i 109/2025 - dr. zakon – dalje: ZOR).
Članom 105. stav 1. ZOR propisano je da odgovarajuću zaradu zaposlenog čini, pored zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu i zarada po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.) kao i druga primanja zaposlenog po osnovu radnog odnosa, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu.
U skladu sa navedenom odredbom ZOR, primanje zaposlenog po osnovu nagrade i bonusa predstavlja deo zarade onog zaposlenog koji je doprineo poslovnom uspehu poslodavca, što znači da se ovim sistemom nagrađuju, pre svega, ostvareni rezultati, a ne količina uloženog rada.
Bonus nije deo osnovne zarade koja se isplaćuje za redovan rad, već predstavlja "varijabilni" deo zarade. To je nagrada za doprinos zaposlenog uspešnosti u poslovanju i radu poslodavca.
Kako se pravo na bonus zasniva na doprinosu poslovnim rezultatima poslodavca, merila za njegovo ostvarivanje bi trebalo da povezuju rad pojedinca ili tima sa konkretnim pokazateljima uspešnosti poslovanja. Ti pokazatelji ne bi trebalo da budu svedeni na iskazanu dobit, već mogu obuhvatiti, primera radi, uspešno završen projekat, ostvarivanje unapred planiranih ciljeva, bolje korišćenje raspoloživih sredstava ili unapređenje radnih procesa. Učešće zaposlenog u dobiti, ima drugačiju pravnu prirodu i poreski tretman - reč je o posebnom primanju iz člana 14. ZOR, koje se ne smatra zaradom i koje se ostvaruje raspodelom dobiti pod propisanim uslovima.
Poslovni uspeh, kao osnov za ostvarivanje bonusa ne podrazumeva (nužno) ostvarenu dobit poslodavca u računovodstvenom smislu, zbog čega bonus ne treba izjednačavati sa učešćem zaposlenog u dobiti.
Uređivanje prava na bonus ili nagradu opštim aktom, odnosno ugovorom o radu
Odredbama ZOR nije detaljnije uređeno pravo zaposlenog na ovaj deo zarade. U tom smislu, ZOR ne precizira šta se smatra poslovnim uspehom poslodavca i na koji način se utvrđuje doprinos zaposlenog tom uspehu, već upućuje na to da se ova pitanja bliže urede opštim aktom (Pravilnik o radu ili kolektivni ugovor) ili ugovorom o radu - i to kako mogućnost za isplatu, tako i merila i kriterijume za određivanje ovog dela zarade.
U skladu sa propisanim kriterijumima i pravilima za ostvarivanje, bonus se, po ispunjenju propisanih uslova može isplatiti zaposlenima, bez obzira na to da li rade puno ili nepuno radno vreme ili imaju ugovor o radu na određeno ili na neodređeno vreme.
Kako bi se postigla svrha isplate nagrada i bonusa (a to je pre svega - motivacija zaposlenih), potrebno je da merila i kriterijumi za isplatu nagrada i bonusa budu jasno postavljeni. Pri tom, ova merila se mogu odnositi pojedinačno na zaposlene (individualna merila) ili mogu biti postavljena kolektivno, kada se meri doprinos određenog organizacionog dela poslovnom uspehu poslodavca, čemu poslodavci uglavnom pribegavaju kada žele da jačaju "timski duh".
Propisani kriterijumi pravila za isplatu bonusa treba da budu dostupna svim zaposlenima, kako bi se izbegla potencijalna diskriminacija zaposlenih u ostvarivanju tog prava. Takođe, merila i njihova primena bi trebalo da budu nediskriminatorni.
Pravo na nagradu ili bonus ne moraju nužno ostvariti svi zaposleni, već samo oni koji ispunjavaju utvrđene uslove, pri čemu, ako su merila i kriterijumi postavljeni individualno, to pravo može ostvariti i samo jedan zaposleni.
Jedna od najčešćih nedoumica u vezi sa ovim delom zarade zaposlenog odnosi se na utvrđivanje visine, odnosno postavlja se pitanje - da li je visina ovog dela zarade zaposlenog ograničena? S obzirom na to da odredbe ZOR ne sadrže bilo kakvo ograničenje koje se odnosi na visinu ovog primanja zaposlenog (kako najniži tako ni najviši iznos), to znači i da je visinu ovog dela zarade (odnosno način utvrđivanja visine) potrebno bliže urediti opštim aktom odnosno ugovorom o radu.
Visina nagrade ili bonusa nije ograničena odredbama ZOR i može biti viša od najviše mesečne osnovice doprinosa, a njihov iznos, odnosno način njegovog utvrđivanja, uređuje se opštim aktom, odnosno ugovorom o radu.
Zaposleni bi trebalo da budu upoznati sa tim u kojim periodima se utvrđuje doprinos poslovnom uspehu poslodavca. Primera radi, opštim aktom odnosno ugovorom o radu može biti predviđeno da se doprinos poslovnom uspehu utvrđuje mesečno, kvartalno, polugodišnje ili godišnje, ali nema smetnji da se isti utvrđuje i u nekom drugom periodu u toku godine.
Uobičajeno je da kraj kalendarske godine predstavlja vreme kada poslodavci utvrđuju u kom obimu su ostvareni kompanijski ciljevi, odnosno poslovni rezultati za tu poslovnu godinu i kada istovremeno utvrđuju, na osnovu propisanih kriterijuma, u kom obimu su zaposleni ili grupe zaposlenih doprineli ostvarivanju tog rezultata.
Kako smo naveli, poslodavac ima slobodu da opštim aktom, odnosno ugovorom o radu propisuje uslove za ostvarivanje prava na bonus, odnosno nagradu. Međutim, kada zaposleni ispuni propisane uslove i stekne pravo na ovo primanje, poslodavac je dužan da ga isplati u iznosu utvrđenom primenom tih merila i kriterijuma i u predviđenom roku.
Ukoliko je poslodavac propisao pravo na bonus i utvrdio uslove za njegovo ostvarivanje, dužan je da isplati bonus zaposlenom koji je propisane uslove ispunio.
S obzirom na to da zaposleni (odgovarajuću) zaradu ostvaruje kao mesečno primanje i da kalendarska godina ima dvanaest meseci, primanje zaposlenog u vidu bonusa ili nagrada moguće je iskazati jedino kao deo odgovarajuće zarade zaposlenog za određeni obračunski period - mesec. Pri tom, sve podatke koji utiču na odgovarajuću zaradu zaposlenog, poslodavac je dužan da iskaže na obračunu zarade i naknade zarade u skladu sa članom 121. Zakona o radu, a koji sačinjava u skladu sa Pravilnikom o sadržaju obračuna zarade, odnosno naknade zarade ("Sl. glasnik RS", br. 90/2014 i 44/2018 - dr. zakon - dalje: Pravilnik o obračunu zarade).
Iznos zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.) se posebno iskazuje na tzv. obračunskoj listi za određeni obračunski period - mesec.
U skladu sa prethodno navedenim, opštim aktom poslodavca ili ugovorom o radu treba da bude uređeno:
- a) na osnovu kojih kriterijuma zaposleni ostvaruju pravo na isplatu bonusa i nagrada;
- b) kako se utvrđuje visina ovog dela zarade;
- c) dinamika isplate i
- d) za koji obračunski period (mesec) zaposleni može da ostvari bonus ili nagradu, kao sastavni deo odgovarajuće zarade.
Kod uređivanja prava na bonus ili nagradu, potrebno je razlikovati period za koji se ocenjuju ostvareni rezultati od trenutka sticanja prava na ovo primanje i roka njegove isplate. Prema našem mišljenju, rok isplate predstavlja bitan element za uređivanje ovog prava, zbog čega ga je potrebno jasno odrediti. Tako se, primera radi, može predvideti da se bonus ili nagrada isplaćuje kao sastavni deo zarade za određeni mesec, u roku u kome se isplaćuje zarada za taj mesec.
U tom slučaju primenjuje se član 110. stav 1. ZOR, prema kojem se zarada isplaćuje u rokovima utvrđenim opštim aktom i ugovorom o radu, najmanje jedanput mesečno, a najkasnije do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec. U tom slučaju, bonus utvrđen kao deo zarade za oktobar 2026. godine isplaćuje se najkasnije do kraja novembra 2026. godine, dok se bonus utvrđen kao deo zarade za decembar 2026. godine isplaćuje najkasnije do kraja januara 2027. godine, iako se rezultati na osnovu kojih se ostvaruje pravo mogu odnositi na duži period.
Podsećamo na to da je u slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac dužan da zaposlenom isplati sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, kako je propisano članom 186. ZOR. Navedeni rok odnosi se i na bonus ili nagradu na koju je zaposleni stekao pravo do dana prestanka radnog odnosa, bez obzira na eventualno kasniji rok isplate predviđen opštim aktom, odnosno ugovorom o radu.
Primera radi, ako je isplata bonusa za 2026. godinu predviđena za 15. mart 2027. godine, a zaposlenom radni odnos prestane 31. januara 2027. godine, poslodavac je dužan da bonus, na koji je zaposlenistekao pravo do dana prestanka radnog odnosa, isplati najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.
Bonus na koji je zaposleni stekao pravo do dana prestanka radnog odnosa mora biti isplaćen najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, čak i kada je opštim aktom, odnosno ugovorom o radu predviđen kasniji rok isplate.
Napominjemo i to da nema smetnji da pravo na ovaj deo zarade ostvari i osnivač odnosno član privrednog društva koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač odnosno član, kada ovo pravo odnosno primanje ostvaruje kao zaposleni, u skladu sa ZOR, opštim aktom i ugovorom o radu.
Pregled pitanja koja bi trebalo urediti opštim aktom, odnosno ugovorom o radu i obaveze poslodavca:
|
Oblast uređivanja |
Šta je potrebno urediti |
Obaveze poslodavca |
|
Pravo na bonus ili nagradu |
Predvideti pravo na ovo primanje i uslove pod kojima ga zaposleni ostvaruje |
Kada zaposleni ispuni propisane uslove i stekne pravo, poslodavac je dužan da izvrši isplatu |
|
Poslovni uspeh i doprinos zaposlenog |
Odrediti pokazatelje poslovnog uspeha i jasna merila i kriterijume za vrednovanje individualnog ili timskog doprinosa |
Ostvarene rezultate i doprinos zaposlenih oceniti primenom unapred utvrđenih merila i kriterijuma |
|
Krug zaposlenih koji mogu ostvariti pravo |
Odrediti na koje zaposlene, odnosno organizacione delove se pravila odnose, uz poštovanje zabrane diskriminacije |
Pravo na bonus ili nagradu priznati zaposlenima koji ispunjavaju utvrđene uslove |
|
Visina bonusa ili nagrade |
Utvrditi iznos ili način obračuna, odnosno vezu između ostvarenih rezultata, doprinosa zaposlenog i visine primanja |
Iznos bonusa ili nagrade odrediti prema propisanim pravilima, jer ZOR ne propisuje najniži ni najviši iznos bonusa ili nagrade |
|
Period ocenjivanja rezultata |
Odrediti da li se rezultati i doprinos ocenjuju mesečno, kvartalno, polugodišnje, godišnje ili za drugi period |
Zaposlene upoznati sa periodom ocenjivanja i utvrditi rezultate za taj period |
|
Trenutak sticanja prava |
Odrediti kada se, po ispunjenju propisanih uslova, smatra da je zaposleni stekao pravo na bonus ili nagradu |
Razlikovati momenat sticanja prava na bonus ili nagradu od perioda ocenjivanja rezultata i roka isplate, a stečeno pravo na bonus podrazumeva obavezu isplate |
|
Obračunski mesec i iskazivanje na obračunu zarade |
Odrediti za koji obračunski mesec bonus ili nagrada predstavlja deo zarade zaposlenog |
Bonus ili nagradu posebno iskazati na obračunu zarade za taj mesec |
|
Rok i dinamika isplate |
Odrediti rok isplate i da li se bonus ili nagrada isplaćuje zajedno sa redovnom zaradom ili odvojeno, jednokratno ili u delovima, uz poštovanje zakonskih rokova |
Isplatu izvršiti u utvrđenom roku, uz primenu posebnog zakonskog roka ukoliko zaposlenom prestane radni odnos |
Poslodavac samostalno uređuje sistem nagrađivanja, ali je, nakon što ga uredi, dužan da primenjuje utvrđena pravila i isplati bonus ili nagradu zaposlenom koji je stekao pravo na to primanje.
Poreski tretman primanja koja zaposleni ostvari po osnovu doprinosa poslovnom uspehu poslodavca (nagrade i bonusi)
U skladu sa članom 105. stav 1. ZOR, isplate koje poslodavac izvrši zaposlenima po osnovu doprinosa poslovnom uspehu poslodavca (bonusi, nagrade i sl.), predstavljaju deo zarade zaposlenog. To znači i da se na primanje zaposlenog po osnovu doprinosa poslovnom uspehu poslodavca (bonusi, nagrade i sl.), obračunava:
- porez na zarade, u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dohodak građana
- doprinosi za obavezno socijalno osiguranje (na teret zaposlenog i na teret poslodavca) u skladu sa odredbama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje
Prema našem mišljenju, nema smetnji da bonus ili nagradu može da ostvari i zaposleni za koga poslodavac koristi određene poreske olakšice. Poslodavac prilikom isplate bonusa (ili nagrade ili trinaeste plate), u zavisnosti od vrste i tipa olakšice koju koristi za konkretnog zaposlenog, ima pravo da koristi i propisano oslobođenje u plaćanju poreza i doprinosa ili povraćaj plaćenih poreza i doprinosa, jer se i bonus smatra delom ostvarene zarade za određeni obračunski period. U vezi sa ovim pitanjem se Ministarstvo finansija izjasnilo u mišljenju čiji deo navodimo u nastavku:
Iz mišljenja Ministarstva finansija, br. 011-00-628/2020-04 od 20.1.2021. godine:
"...Imajući u vidu navedeno, poslodavac koji zaposli novo lice saglasno odredbama člana 21v Zakona i člana 45. Zakona o doprinosima, ostvaruje pravo na povraćaj dela plaćenih poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po osnovu zarade (koja se sastoji od zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca - nagrade, bonusi i sl. i drugih primanja po osnovu radnog odnosa, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu) tog novozaposlenog lica isplaćene zaključno sa 31. decembrom 2021. godine. Navedenim zakonskim odredbama koje se odnose na olakšice za zapošljavanje novih lica, ne uređuje se visina zarade već se to uređuje propisima iz oblasti radnopravnih odnosa (zakonom kojim se uređuje rad, opštim aktom kod poslodavca, ugovorom o radu)."
U praksi se često postavlja pitanje, da li će biti drugačiji poreski tretman ukoliko ovo primanje poslodavac isplaćuje zaposlenom nakon prestanka radnog odnosa? Članom 13. stav 5. ZPDG propisano je da se zaradom, u smislu ovog zakona, smatraju i primanja u vezi sa radom kod poslodavca koja po osnovu prava iz radnog odnosa lice ostvari po prestanku radnog odnosa.
U slučaju da se nagrada ili bonus zaposlenom isplaćuje po prestanku radnog odnosa, na ova primanja se obračunava porez na zarade kao i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.
O obračunu poreza i doprinosa pri isplati bonusa koji pripada zaradi za 2026. godinu, a isplaćuje se u 2027. godini, pisaćemo nakon objavljivanja najniže i najviše mesečne osnovice doprinosa za 2027. godinu.
Poreski tretman primanja koja zaposleni ostvari po osnovu doprinosa poslovnom uspehu poslodavca (nagrade i bonusi)
Kao što smo naveli, u praksi se isplata godišnjih nagrada i bonusa vrlo često naziva "trinaestom platom". Međutim, kako godina ima dvanaest kalendarskih meseci, to prema našim propisima znači da ima i dvanaest obračunskih perioda, pa je "trinaestu platu" moguće isplatiti zaposlenom samo uključivanjem u zaradu koja se zaposlenom isplaćuje za odgovarajući obračunski period, prema aktu kojim je to pravo utvrđeno.
To znači da se na ukupan iznos zarade ostvarene za obavljeni rad i vreme provedeno na radu za obračunski period (mesec) dodaju nagrade, odnosno bonusi ili "trinaesta plata" i na tako utvrđen ukupan iznos ostvarene bruto zarade se obračunavaju i plaćaju porez na zarade, kao i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje (na teret zaposlenog i na teret poslodavca), prema opštim pravilima koja se primenjuju za obračun zarada.
Ukoliko je poslodavac obračunao (ukalkulisao) bonus za isplatu sa zaradom za određeni mesec, ali iz određenog razloga nije u mogućnosti da isplati bonus zajedno sa zaradom istog dana, već se isplata bonusa vrši parcijalno, u delovima, tako obračunat (ukalkulisan) bonus čini trošak zarade za obračunski mesec.
Poreska obaveza za isplatu svakog pojedinačnog iznosa zarade i bonusa nastaje pri isplati neto iznosa, pa će u skladu sa datumom planirane isplate (koji je naveden u polju 1.4 poreske prijave) za svaki planirani pojedinačni deo biti podneta posebna poreska prijava PPP-PD i u skladu sa tim do navedenog datuma biće plaćeni porez i doprinosi, ali i isplaćen neto iznos bonusa zaposlenom.
Ukoliko je poslodavac podneo poresku prijavu za ukupan iznos zarade i bonusa, ali je zbog otežanih uslova poslovanja u mogućnosti da isplati samo deo neto zarade (ili deo bonusa) do datuma navedenog u polju 1.4 datum plaćanja, smatramo da bi u tom slučaju trebalo izmeniti prvobitno podnetu poresku prijavu, i navesti novi, preračunat iznos bruto zarade i pripadajućih poreza i doprinosa, u odnosu na iznos koji je moguće isplatiti zaposlenima do navedenog datuma u poreskoj prijavi u polju 1.4 Datum plaćanja.
Obaveza plaćanja poreza i doprinosa po osnovu zarade (pa i bonusa) nastaje u trenutku isplate, jer se ova obaveza utvrđuje po odbitku, u skladu sa članom 99. stav 1. tačka 1) ZPDG. Članom 101. ZPDG propisano je da porez po odbitku iz člana 99. ovog zakona, za svakog obveznika i za svaki pojedinačno isplaćeni prihod, isplatilac obračunava, obustavlja i uplaćuje na propisani jedinstveni uplatni račun u momentu isplate prihoda, u skladu sa propisima koji važe na dan isplate prihoda, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Takođe, prema članu 3. stav 1. Pravilnika o poreskoj prijavi za porez po odbitku("Sl. glasnik RS", br. 74/2013, 118/2013, 66/2014, 71/2014 - ispr., 14/2016, 21/2017, 20/2018, 104/2018, 96/2019 i 132/2021 - dalje: Pravilnik), pojedinačna poreska prijava podnosi se pre svake isplate prihoda na koji se obračunava i plaća porez po odbitku, kao i pre svakog plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje kada se ti doprinosi plaćaju bez isplate zarade. Isto tako, članom 11. Pravilnika propisano je da se opšta prijava podnosi pre svake isplate prihoda za koje se plaća porez po odbitku, izuzev u slučaju iz člana 3. stav 6. Pravilnika.
Ako se zarada isplaćuje u delovima, opšta prijava za isti obračunski mesec se podnosi onoliko puta u koliko delova se zarada isplaćuje. Za svaki deo zarade u opštoj prijavi podaci se iskazuju u skladu sa iznosom zarade koji se isplaćuje i poreza po odbitku koji se plaćaju, odnosno podaci se ne iskazuju kumulativno.
Ukazujemo na to da, ukoliko bi poslodavac na poreskoj prijavi za određeni mesec iskazao ceo iznos bonusa, obračunao i platio porez i doprinose, ali neto iznos bonusa ne isplati do datuma navedenog u polju 1.4 - datum plaćanja, odnosno ako nije došlo do isplate određenog dela bonusa, smatralo bi se da obaveza plaćanja poreza i doprinosa za neisplaćeni deo nije ni nastala do navedenog datuma.
Praktično, poslodavac bi na ovaj način netačno iskazao podatke u podnetoj poreskoj prijavi, jer bi iskazao kao da je zaposlenom isplatio prihode koje inače nije isplatio i koje pri tom možda nikada i neće isplatiti. Sve prethodno navedeno može uticati i da podaci u obrascu PPP PO - Potvrda o plaćenim porezima i doprinosima po odbitku budu pogrešno iskazani, odnosno da budu iskazani podaci o prihodima koje zaposleni u toku kalendarske godine zapravo nije ostvario, a na koje je poslodavac platio porez i doprinose, iako obaveza nije ni nastala (jer obaveza nastaje u trenutku isplate prihoda).
Posebno ističemo da isplaćena neto zarada (pa i neto iznos bonusa koji je isplaćen) ulazi u obračun godišnjeg poreza na dohodak građana za godinu u kojoj je isplata izvršena, i to prema datumu isplate navedenom u polju 1.4 poreske prijave PPP-PD, a ne prema obračunskom periodu. Dakle, samo deo neto zarade koji je zaista isplaćen u toj godini, i za koji su plaćeni porez i doprinosi (prema opštim pravilima koja se primenjuju za obračun zarada i u skladu sa tim podneta poreska prijava PPP-PD) biće navedeni u potvrdi o plaćenim porezima i doprinosima po odbitku za tu godinu (obrazac PPP-PO), a samim tim i tako ostvareni oporezivi prihodi (pre svega isplaćen neto iznos) biće predmet oporezivanja godišnjim porezom na dohodak građana za tu godinu (podnošenjem poreske prijave za godišnji porez na dohodak građana - PP GPDG).
Pregled pravila za obračun, isplatu i poreski tretman godišnjih nagrada i bonusa:
|
Pitanje / situacija |
Način postupanja |
|
Obračunski period kojem bonus pripada |
Bonus se uključuje u zaradu za određeni obračunski mesec i ne predstavlja poseban, "trinaesti" obračunski period |
|
Obračun poreza i doprinosa |
Bonus se dodaje zaradi za obavljeni rad i vreme provedeno na radu za određeni mesec, a na ukupan iznos primenjuju se opšta pravila za obračun poreza i doprinosa na zaradu |
|
Bonus je obračunat, ali se isplaćuje odvojeno od redovne zarade |
Obračunati bonus ostaje vezan za mesec za koji je ukalkulisan, iako se isplaćuje drugog dana ili u više delova |
|
Isplata bonusa u delovima |
Pre svake pojedinačne isplate podnosi se posebna prijava PPP-PD, a za isti obračunski mesec podnosi se onoliko prijava koliko ima pojedinačnih isplata |
|
Podaci u poreskoj prijavi pri isplati bonusa u delovima |
U svakoj prijavi iskazuju se podaci za deo koji se isplaćuje i pripadajući porez i doprinosi, a iznosi se ne iskazuju kumulativno sa prethodnim isplatama |
|
Podneta je poreska prijava za ceo iznos, a moguće je isplatiti samo deo |
Potrebno je izmeniti prvobitnu poresku prijavu i iskazati preračunati bruto iznos i pripadajući porez i doprinose prema delu neto primanja koji će biti isplaćen |
|
Plaćeni su porez i doprinosi, ali neto bonus nije isplaćen |
Sama uplata poreza i doprinosa ne znači da je zaposleni ostvario prihod, te u ovom slučaju iskazivanje neisplaćenog bonusa kao isplaćenog dovodi do netačnih podataka u prijavi PPP-PD i može uticati na tačnost potvrde PPP-PO |
|
Iskazivanje u potvrdi PPP-PO |
U potvrdu za određenu kalendarsku godinu uključuje se stvarno isplaćeni deo bonusa za koji su plaćeni porez i doprinosi |
|
Godišnji porez na dohodak građana |
Za pripadnost prihoda određenoj godini merodavna je godina stvarne isplate bonusa, a ne obračunski mesec za koji je bonus utvrđen |
Primeri obračuna poreza i doprinosa
U nastavku dajemo primer obračuna i isplate bonusa u slučaju kada se bonus isplaćuje:
- zajedno sa zaradom, i to u slučaju kada je bonus zajedno sa zaradom u zbiru niži i u slučaju kada je viši od maksimalne osnovice za obračun doprinosa,
- kao poseban deo zarade, nakon isplate konačne zarade za isti obračunski mesec, i
- istovremeno sa isplatom naknade zarade za bolovanje koje se isplaćuje na teret drugih isplatilaca.
Primer 1: Poslodavac isplaćuje bonus istovremeno sa zaradom za obavljeni rad i vreme provedeno na radu
Poslodavac je doneo odluku o isplati bonusa dvojici zaposlenih koji su svojim radom posebno doprineli poslovnom uspehu poslodavca. Bonus će biti isplaćen zajedno sa zaradom za oktobar 2026. godine i to u visini dve neto zarade ostvarene za mesec za koji se vrši zarada (za oktobar). Jedan zaposleni (AA) je ostvario neto zaradu u iznosu 100.000 dinara, pa mu shodno odluci o isplati bonusa sleduje pravo na 200.000 dinara neto bonusa, dok je drugi zaposleni (BB) ostvario neto zaradu u iznosu 200.000 dinara i na ime bonusa ostvaruje pravo na 400.000 dinara neto. Isplata zarade za oktobar 2026. godine vrši se u novembru 2026. godine.
U skladu sa odlukom poslodavca, zaposlenima će se obračunati i zajedno sa ostvarenom zaradom za rad i vreme provedeno na radu, isplatiti iznos bonusa u toku novembra 2026. godine.
U datom primeru, jedan zaposleni (AA) će za oktobar mesec, zajedno sa bonusom, ostvariti ukupnu zaradu koja je niža od najviše osnovice za plaćanje doprinosa, pa će preračun ostvarene zarade sa neto na bruto iznos biti izvršen po formuli: B = (N - 3.422,10) / 0,701.
Drugi zaposleni (BB) ostvariće zaradu u ukupnom iznosu koji je viši od najviše osnovice za plaćanje doprinosa koja se primenjuje na dan isplate zarade i uplate doprinosa (u 2026. godini, najviša mesečna osnovica doprinosa iznosi 732.820 dinara, i primenjuje se za sve isplate neto iznosa veće od 517.128,92 dinara), tako da će poslodavac u tom slučaju obračunati i platiti doprinose za obavezno socijalno osiguranje na najvišu mesečnu osnovicu doprinosa, a preračun sa neto na bruto izvršiće po formuli: B = ((N - 3.422,10) + (Nvo x 19,9%)) / 0,90.
Tabela 1. Isplata redovne zarade uz istovremenu isplatu bonusa
|
Red.br. |
Opis |
Zaposleni AA |
Zaposleni BB |
|
1. |
Zarada za oktobar - neto iznos |
100.000,00 |
200.000,00 |
|
2. |
Deo zarade po osnovu doprinosa poslovnom uspehu poslodavca (bonusi, nagrade) = neto iznos (2 x red. br. 1) |
200.000,00 |
400.000,00 |
|
3. |
Ukupan iznos neto zarade (zarada za oktobar uvećana za bonuse, nagradu; = red. br. 1 + red. br. 2) |
300.000,00 |
600.000,00 |
|
4. |
Najviša osnovica za plaćanje doprinosa na dan isplate: |
732.820,00 |
732.820,00 |
|
5. |
Bruto iznos zarade za oktobar: |
423.078,32 |
824.898,98 |
|
6. |
Osnovica za plaćanje poreza (red. br. 5 - 34.221 dinar) |
388.857,32 |
790.677,98 |
|
7. |
Porez na zarade (red. br. 6 × 10%) |
38.885,73 |
79.067,80 |
|
8. |
Osnovica na koju se plaća doprinos (manji iznos od red. br. 5 i najviše mesečne osnovice iz red. br. 4) |
423.078,32 |
732.820,00 |
|
9. |
Doprinosi na teret zaposlenog - zbirna stopa (red. br. 8 x 19,9%) |
84.192,59 |
145.831,18 |
|
9.1 |
Doprinos za PIO (red. br. 8 x 14%) |
59.230,96 |
102.594,80 |
|
9.2 |
Doprinos za zdravstvo (red. br. 8 x 5,15%) |
21.788,53 |
37.740,23 |
|
9.3. |
Doprinos za nezaposlenost (red. br. 8 x.0,75%) |
3.173,09 |
5.496,15 |
|
10. |
Neto za isplatu (red. br. 5 - red. br. 7 - red. br. 9) |
300.000,00 |
600.000,00 |
|
11. |
Doprinos na teret poslodavca - zbirna stopa (red. br. 8 x 15,15%) |
64.096,36 |
111.022,23 |
|
11.1. |
Doprinos za PIO (red. br. 8 x 10%) |
42.307,83 |
73.282,00 |
|
11.2. |
Doprinos za zdravstvo (red. br. 8 x 5,15%) |
21.788,53 |
37.740,23 |
|
12. |
Ukupan trošak poslodavca (red. br. 5 + red. br. 11) |
487.174,68 |
935.921,21 |
Tabela 2: Popunjavanje PPP PD
|
|
Poreska prijava PPP-PD za oktobar 2026. godine |
Zaposleni AA |
Zaposleni BB |
|
1.2 |
Obračunski period |
10 2026 K |
10 2026 K |
|
3.6 |
Šifra vrste prihoda |
1 01 101 000 |
1 01 101 00 0 |
|
3.7 |
Broj dana |
31 |
31 |
|
3.8 |
Broj sati |
176 |
176 |
|
3.8a |
Fond sati |
176 |
176 |
|
3.9 |
Bruto prihod |
423.049,79 |
824.898,98 |
|
3.10 |
Osnovica za porez |
388.828,79 |
790.677,98 |
|
3.11 |
Porez (10%) |
38.882,88 |
79.067,80 |
|
3.12 |
Osnovica doprinosa |
423.049,79 |
732.820,00 |
|
3.13 |
Doprinos za PIO (24%) |
101.538,80 |
175.876,80 |
|
3.14 |
Doprinos za zdravstvo (10,30%) |
43.577,07 |
75.480,46 |
|
3.15 |
Doprinos za nezaposlenost (0,75%) |
3.173,09 |
5.496,15 |
|
3.16 |
Dodatni doprinos za PIO |
0,00 |
0,00 |



