Zastava Bosne i Hercegovine

Prometovanje grobnog mesta

Email Print


Napomena:
  • Ovaj stručni tekst se odnosi na propise koji važe na dan njegovog objavljivanja. Svi izneti stavovi su stručni stavovi, odnosno shvatanja autora teksta, koja se baziraju na tumačenju pozitivnopravnih normi, i ne predstavljaju obavezujuće instrukcije.
  • Ulaskom u DEMO verziju pravne baze Paragraf Lex, možete BESPLATNO pristupiti SVIM propisima Srbije i time možete utvrditi ažurnost ovog teksta.

Za razliku od posetilaca vebsajta koji mogu bez naknade pročitati odabrane stručne tekstove koji se odnose na pozitivne propise na dan objavljivanja teksta, pretplatnici na pravnu bazu Paragraf Lex, u bazi uvek imaju dostupne tekstove koji se odnose na prethodne, nevažeće verzije propisa kao i nove komentare i druge dokumente koji se odnose na važeće propise. Isključivo pretplatnici na pravnu bazu uvek imaju pristup i ažurnim dokumentima. Baza se ažurira na dnevnom nivou.

Autor: Redakcija

Objavljeno: 07.09.2022.

Sahranjivanje umrlih, određivanje i stavljanje van upotrebe groblja, održavanje i uređenje groblja i krematorijuma uređeno je Zakonom o sahranjivanju i grobljima (dalje: Zakon) kao i aktima jedinice lokalne samouprave, u gradu Beogradu to je Odluka o upravljanju grobljima, sahranjivanju i pogrebnoj delatnosti na teritoriji Grada Beograda (dalje: Odluka). 


Sahranjivanjem se smatra, kako je određeno članom 3. Zakona "pokopavanje posmrtnih ostataka umrlog, odnosno spaljivanje posmrtnih ostataka i ostavljanje pepela na određena mesta i druge radnje koje se u tom cilju preduzimaju". Zakonom je dalje u članu 16. određeno da svako naseljeno mesto, po pravilu, ima groblje. Dalje se u članu 17. navodi da "Organizacija udruženog rada koja vrši poslove pogrebne delatnosti i uređivanja i održavanja groblja ili mesna zajednica kojoj je povereno vršenje tih poslova daje na korišćenje grobna mesta (parcele) pod uslovima i na način utvrđen odlukom skupštine opštine." Vidimo da su u propisu i dalje prisutni zastareli izrazi, što je razumljivo s obzirom da je reč o zakonu koji je donet davne 1977. godine. 


Upravljanje grobljima obavlja javno komunalno preduzeće, u Gradu Beogradu to je JKP Pogrebne usluge. 


Upravljanje grobljima i sahranjivanje, kako je određeno u članu 4. Odluke je: "upravljanje i održavanje groblja; održavanje grobnog mesta i naplata naknade za održavanje grobnog mesta; obezbeđivanje grobnih mesta; pokopavanje i ekshumacija posmrtnih ostataka, kremiranje i ostavljanje pepela pokojnika; održavanje objekata koji se nalaze u sklopu groblja (mrtvačnica, kapela, rozarijum, kolumbarijum, krematorijum, čuvarske kućice, javni WC-i, javne česme i sl.); održavanje pasivnih grobalja i spomen-obeležja; uređivanje i održavanje puteva i staza unutar groblja i prostora između grobnih mesta, održavanje zelenila, javne rasvete, čistoće i reda na groblju, uklanjanje snega i leda unutar groblja, kao i obavljanje drugih poslova koji su u vezi sa uređivanjem i održavanjem groblja i održavanjem grobnih mesta i nadgrobnih obeležja." 


Grobno mesto se ne može prometovati, određeno je takođe članom 17. Zakona. Zapravo se pravo korišćenja grobnog mesta ne može preneti pravnim poslom među živima, nije moguće preneti ovo pravo na drugo lice nezavisno od toga da li se zahteva naknada ili ne. 


Pravo korišćenja grobnog mesta može se preneti pravnim poslom za slučaj smrti, može biti predmet kako zakonskog tako i testamentalnog nasleđivanja. 


Sledi primer iz sudske prakse:

Pravo korišćenja grobnog mesta može naslediti na osnovu testamenta i lice koje ne spada u krug zakonskih naslednika. 

Iz obrazloženja: 


"Prema utvrđenom činjeničnom stanju, sada pokojna D.K. je svojom zaostavštinom raspolagala svojeručnim testamentom kojim je ostavila u nasleđe, pored ostalog i pravo korišćenja označenog grobnog mesta, naslednoj učesnici B.N. Pokojna D.K. je umrla 3.10.1995. godine i nije ostavila ni jedno lice iz kruga zakonskih naslednika. Opština je u postupku raspravljanja zaostavštine osporila testament u delu koji se odnosi na raspolaganje grobnim mestom. 


Pravilnom primenom materijalnog prava, odlučeno je da za naslednika, na osnovu testamentalnog prava na nasleđivanje, bude oglašena nasledna učesnica B.N. 


Shodno odredbi člana 2. Zakona o nasleđivanju koji je važio u vreme smrti ostavilje, nasleđivati se mogu stvari i prava koja pripadaju pojedincima, a u smislu odredbe člana 6. istog zakona, naslediti se može na osnovu zakona i na osnovu testamenta. Odredbom člana 17. Odluke o sahranjivanju i grobljima je propisano da u slučaju smrti korisnika grobnog mesta, pravo korišćenja grobnog mesta pripada fizičkom licu koje je oglašeno za njegovog naslednika. 


Kako je navedenim propisima predviđena mogućnost nasleđivanja stvari i prava i po osnovu zakona i po osnovu testamenta, to obuhvata i mogućnost nasleđivanja prava korišćenja grobnog mesta na osnovu raspolaganja punovažnim testamentom ostavilje. 


Neosnovano je isticanje u reviziji da pravo korišćenja grobnog mesta ne mogu nasleđivati lica koja ne spadaju u krug zakonskih naslednika i da se ovo pravo ne može nalaziti u prometu iz razloga što prenos prava korišćenja grobnog mesta po osnovu testamentalnog nasleđivanja na lica koja ne spadaju u krug zakonskih naslednika ne predstavlja promet u građansko-pravnom smislu kojim se vrši prenos prava korišćenja s jednog lica na drugo pravnim poslom među živima, već na osnovu Zakona o nasleđivanju i Odluke o sahranjivanju i grobljima." 

Posmrtni ostaci moraju počivati u grobnom mestu najmanje 10 godina, a po isteku tog perioda se počivanje može produžiti, ako porodica, srodnici i druga lica koja za to imaju interes produžuju počivanje posmrtnih ostataka pod uslovima koje utvrdi skupština opštine, određeno je članom 18. Zakona. Istim članom Zakona je određeno da se sahranjivanje drugog lica u isto grobno mesto može izvršiti po proteku roka od deset godina, osim u slučajevima koje utvrdi skupština opštine. 

Pokopavanje posmrtnih ostataka vrši se na groblju koje je u upotrebi, pokopavanje posmrtnih ostataka van groblja koje je u upotrebi je kažnjivo za pravna lica novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 1.000.000 dinara, a za fizička lica novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 50.000 dinara.



Kompanija Paragraf svojim pretplatnicima pruža odgovore na stručna pitanja koja se odnose na tumačenje prava.

Ukoliko niste naš pretplatnik možemo da Vas uputimo na:

  • našu internet stranicu na kojoj smo predstavili određene subjekte kojima se možete obratiti za besplatnu pravnu pomoć
  • adresar advokata, gde možete pronaći stručnjaka koji će Vam pružiti advokatske ili konsultantske usluge