Zastava Bosne i Hercegovine

60 MILIONA EVRA ISPLAĆENO ZA OSLOBAĐAJUĆE PRESUDE I NEOSNOVANI PRITVOR


Zbog oslobađajućih presuda na ime odšteta i troškova krivičnog postupka iz budžeta Srbije je u periodu od 2016. do sada isplaćeno više od sedam milijardi dinara, odnosno oko 60 miliona evra. Za poslednje četiri godine, iznosi koje zbog neosnovanog pritvora i neosnovane osude isplaćuje Ministarstvo pravde uvećani su i do 13 puta.

Tužbe za naknadu štete jedna su od posledica oslobađajućih presuda, a prema Zakoniku o krivičnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i 55/2014), one se podnose protiv Republike Srbije. To znači da građani iz budžeta plaćaju neefikasan rad srpskog pravosuđa.

Visine odšteta nisu nimalo zanemarljive, već je naprotiv, reč o ogromnim sredstvima koja se svake godine po tom osnovu isplaćuju iz budžeta. To pokazuju i najnoviji podaci Visokog saveta sudstva.

Na ime nadoknade troškova krivičnog gonjenja sudovi su tokom 2016. godine platili 2,6 milijardi dinara. Gotovo isto toliko iznosili su troškovi odštete u 2017. dok je samo za prvih šest meseci 2018. isplaćeno 1,8 milijardi dinara.

To je za dve i po godine oko 60 miliona evra koji su izdvojeni iz budžeta za troškove postupaka, izdatke okrivljenog, branioce, veštake...

Osim troškova krivičnog postupka, Ministarstvo pravde isplaćuje odštete zbog neosnovanog pritvora i neosnovane osude.

Prema podacima Ministarstva, od 2016. godine do danas u te svrhe s njihovog računa, odnosno iz budžeta, isplaćeno je ukupno oko 45 miliona dinara.

Samo prošle godine na ime odštete za neosnovani pritvor izdvojeno je oko 23 miliona dinara, što je 13 puta više od iznosa koji je po istom osnovu Ministarstvo platilo 2014. U prvih šest meseci 2018. oštećenima je isplaćeno oko 10 miliona dinara.

Ovi iznosi se odnose samo na odobrene zahteve, a prema podacima Ministarstva pravde mnogo je više onih slučajeva u kojima nije postignut sporazum. Od 2016. do danas, od ukupno 625 podnetih zahteva o kojima je odlučivala Komisija Ministarstva pravde, sporazum za naknadu štete postignut je u 176 predmeta. U ostalim slučajevima oštećeni imaju pravo da naknadu traže na sudu, pa se pretpostavlja da je ukupan iznos isplaćen na ovaj način još veći.

Dugo trajanje sudskih postupaka i dalje je jedna od najvećih boljki pravosuđa u Srbiji. Prema podacima iz poslednjeg izveštaja Beogradskog centra za ljudska prava, u Prekršajnom sudu u Beogradu 2016. godine zastarelo je 35.468, u Novom Sadu 6.983, Nišu 6.611, a u Kragujevcu 3.917 predmeta. To je čak 30 odsto predmeta koji su u radu u navedenim sudovima. Nakon zastarevanja, optuženima se više ne može suditi, a građani Srbije plaćaju ogromne iznose na ime troškova postupaka.

Beogradski centar za ljudska prava ističe da u Udruženju tužilaca Srbije kao jedan od osnovnih problema navode manjak kadra. Tužioci su preuzeli vođenje istrage, a da nisu dobili značajno povećanje broja ljudi. Takođe, kao jedan od problema u radu tužilaštva navodi se nemogućnost efektivne i efikasne kontrole nad radom policije.

Istovremeno, već godinama evropske institucije i domaća nezavisna tela upozoravaju na politički uticaj na pravosuđe.

Apelacioni sud u Beogradu nedavno je pravosnažno oslobodio sve optužene u slučaju poznatom kao "Stečajna mafija". Ovaj postupak je pokrenut pre 12 godina, a na optuženičkoj klupi se našlo 48 lica. Ni posle dva prvostepena suđenja i pretresa pred Apelacionim sudom tužilaštvo nije dokazalo njihovu krivicu.

Neke optužene Apelacioni sud je oslobodio još 2015. godine. Po toj presudi odbrani je do sada na ime sudskih troškova isplaćeno preko 250 miliona dinara.

Izvor: Vebsajt Insajder, 23.07.2018.
Naslov: Redakcija