Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODBRANI: Izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi


Ministarstvo odbrane objavljuje Izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o odbrani.

Javna rasprava o Nacrtu zakona sprovedena je u periodu od 3. do 23. novembra 2017. godine, a u okviru javne rasprave održani su okrugli stolovi u Novom Sadu (8. novembra), Nišu (10. novembra) i Beogradu (14. novembra).

Predlozi, sugestije i primedbe na tekst Nacrta zakona dostavljeni su putem pošte i elektronskim putem, a odnosili su se uglavnom na pojedine definicije, osnovna strategijsko doktrinarna dokumenta, nadležnosti državnih organa u oblasti odbrane, inspekcijske poslove, obučavanje građana za odbranu zemlje, subjekte sistema odbrane i usklađivanje sa Zakonom o tajnosti podataka ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009) i Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti("Sl. glasnik RS", br. 97/2008, 104/2009 - dr. zakon, 68/2012 - odluka US i 107/2012).

U Pravnoj upravi Sekretarijata Ministarstva odbrane razmotrene su sve pisane primedbe i predlozi koji su Ministarstvu odbrane dostavljeni na Nacrt zakonau toku javne rasprave, kao i usmene primedbe i sugestije iznete na okruglim stolovima.

Primedbe koje su prihvaćene unete su u tekst Nacrta zakona.

PRIMEDBE NA NACRT ZAKONA KOJE NISU PRIHVAĆENE:

Primedbom na izmene predložene u članu 9. Zakona ukazuje se da je Godišnji izveštaj Vlade o stanju priprema za odbranu potrebno usvojiti, a ne samo razmotriti. Umesto da se Izveštaj usvaja na plenarnoj sednici, u Nacrtu je predloženo da nadležni skupštinski odbor razmatra Godišnji izveštaj Vlade o stanju priprema za odbranu. Imajući u vidu da se radi o strogo poverljivom dokumentu navedeno rešenje je predloženo, kako bi se izbegli problemi koji su se u praksi javljali prilikom razmatranja i usvajanja Godišnjeg izveštaja na plenarnoj sednici. Obzirom da odbori, kao stalna radna tela Narodne skupštine, ne mogu usvajati, već samo razmatrati akte dostavljene Narodnoj skupštini, primedba nije mogla biti prihvaćena.

Nije prihvaćena primedba koja se odnosi na naziv člana 45. Zakona, kao i da su odredbe čl. 45. i 46. nepotpune, jer obuhvataju samo Vojsku Srbije, a ne ostale subjekte sistema i snage odbrane. Od 2007. godine kada je stupio na snagu osnovni tekst Zakona o odbrani ("Sl. glasnik RS", br. 116/2007, 88/2009, 88/2009 - dr. zakon, 104/2009 - dr. zakon i 10/2015), logistička podrška se organizuje u cilju zadovoljenja potreba Vojske Srbije. Za logističku podršku drugih subjekata sistema odbrane (građana, državnih organa, organa AP i jedinica lokalnih samouprava, privrednih društava, preduzetnika, ….) ne mogu biti nadležne ustanove i jedinice Vojske Srbije, koje ne raspolažu kapacitetima da vrše logističku podršku tako širokom krugu subjekata. U skladu sa zadacima i obavezama koje proističu iz Plana odbrane RS, ostali subjekti sistema odbrane samostalno pripremaju i donose planove odbrane iz delokruga svoje nadležnosti kojima planiraju svoju organizaciju za funkcionisanje i potrebna sredstva za rad u ratnom i vanrednom stanju.

Primedba da je odredba člana 60a Zakona nepotpuna, jer građane za odbranu zemlje ne obučava samo Ministarstvo odbrane, nije prihvaćena. Predloženom izmenom propisano je da će način obučavanja, kao i kategorija građana koju će za potrebe odbrane zemlje obučavati Ministarstvo odbrane biti bliže uređena propisom Vlade, što ne isključuje mogućnost da u postupku obuke građana Ministarstvo odbrane angažuje stručnjake iz različitih oblasti.

Nije prihvaćena primedba da u članu 62. Zakona nisu precizirani podaci od značaja za odbranu, zbog čega norma može biti shvaćena preširoko i dovesti do neograničenog prikupljanja podataka koji mogu predstavljati poslovnu tajnu. Uputstvom o metodologiji za izradu planova odbrane koje je donela Vlada i koje nosi oznaku tajnosti "Poverljivo" precizno su definisani podaci od značaja za odbranu koje dostavljaju privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici. Navedeni podaci služe za prikupljanje podataka o kapacitetima teritorije Republike Srbije i bilansiranje potreba i mogućnosti subjekata sistema odbrane, za potrebe izrade i ažuriranja Plana odbrane Republike Srbije. Time što su ovi podaci zaštićeni određenim stepenom tajnosti, sprečen je neovlašćeni pristup ili odavanje podataka u skladu sa propisima koji regulišu tajnost podataka.

Nisu prihvaćene primedbe na predložene izmene u članu 76. Zakona, jer se navedenom odredbom utvrđuju kriterijumi za učešće Ministarstva odbrane u finansiranju projekata i aktivnosti udruženja u oblastima od značaja za odbranu, kao i kriterijumi za utvrđivanje statusa udruženja od posebnog značaja za odbranu, zbog čega nije potrebno da Vlada propisuje pomenute kriterijume. Eventualno učešće Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih ministarstava u finansiranju projekata i aktivnosti udruženja u oblastima od značaja za odbranu treba regulisati propisima tih državnih organa.

Nisu prihvaćene primedbe na član 102. Zakona kojima se ukazuje da su predložene izmene ove odredbe izlišne obzirom da Zakon o tajnosti podataka precizno uređuje koji se podatak može odrediti kao tajni i postupak određivanja tajnosti. Predloženim rešenjem izjednačava se važnost i uloga koncepta tajnosti podataka od značaja za odbranu zemlje sa pravom javnosti na obaveštenost, odnosno principom slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja. Značaj navedenih podataka je takav da bi njihovim ustupanjem neovlašćenim licima nastala šteta po interese snaga odbrane i bezbednost Republike Srbije, što mora biti interes koji je potrebno posebno zaštititi, a koji je svakako pretežniji od interesa javnosti na obaveštenost. Ministarstvo odbrane nadležno je da obavlja poslove državne uprave koji se odnose na bezbednost značajnu za odbranu, zbog čega je zainteresovano i ovlašćeno da inicira da Narodna skupština, kao isključivo nadležan organ, poboljša pravni okvir kojim se uređuje materija zaštite tajnih podataka preciziranjem podataka čije bi otkrivanje ugrozilo interese odbrane i bezbednosti. Predviđenim mehanizmima demokratskog nadzora i civilne kontrole od strane čitavog niza državnih organa, u koje spada i Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, može se sprečiti svaka zloupotreba predloženog rešenja.

Nisu prihvaćene primedbe i predlozi u vezi člana 105. Zakona, jer se navedenom odredbom uređuju nepokretne stvari za posebne namene, način vođenja posebne evidencije i njihovo vrednosno praćenje u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije, a ne sredstva i stvari posebne namene koje koriste drugi subjekti sistema odbrane (drugi državni organa, organi AP i jedinica lokalne samouprave,……).

Iz sličnih razloga nije prihvaćena primedba koja se odnosi na novi član 105a Zakona, jer se predloženom odredbom uređuje stabilna specifična oprema koja se koristi u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije, a ne stabilna specifična oprema koju koriste drugi subjekti sistema odbrane. Način i uslove za obavljanje poslova tehničkog nadzora nad stabilnom specifičnom opremom ministar odbrane će urediti posebnim propisom.

Nije prihvaćena primedba na novi član 108a Zakona kojom se ukazuje da je ista nepotrebna, jer se odredbe zakona kojim se uređuje ravnopravnost polova odnose i na zaposlene u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije. Navedena norma uneta je u Nacrt zakona na zahtev Poverenice za zaštitu ravnopravnosti, kao i zbog činjenice da slična odredba postoji i u važećem Zakonu o Vojsci Srbije (član 11. Zakona).

PREDLOZI KOJI NISU OBUHVAĆENI NACRTOM ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODBRANI:

Nisu prihvaćene primedbe koje se odnose na terminološko usklađivanje i preciziranje pojmova u pojedinim odredbama Zakona o odbrani, a kojima se pri tom ne postižu efekti u primeni Zakona.

U tom smislu, nisu prihvaćeni predlozi za izmene, odnosno preciziranje predmeta uređivanja u članu 1. i definicija u članu 4. Zakona, jer pretežno predstavljaju terminološka usaglašavanja koja nisu usaglašena sa sadržinom važećeg zakona i tekstom Nacrta koji je bio predmet javne rasprave i ne proizvode efekte u primeni zakonskih odredbi.

Nije prihvaćen predlog da se u članu 7. Zakona kao osnovni strategijsko doktrinarni dokumenti navedu i dokumenti iz oblasti nevojnih izazova, rizika i pretnji, imajući u vidu da strategijski dokumenti iz stava 2. ovog člana sadrže procenu strategijskog, odnosno bezbednosnog okruženja i identifikovane izazove, rizike i pretnje bezbednosti Republike Srbije.

Predlozi za izmene i dopune člana 11. Zakona nisu prihvaćeni, jer je Ustavom Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) utvrđena nadležnost predsednika Republike da komanduje Vojskom Srbije, a ne drugim snagama odbrane, bez obzira da li učestvuju u borbenim operacijama i izvode oružana dejstva u ratnom i vanrednom stanju. Odredbama Zakona propisano je da predsednik Republike naređuje mere pripravnosti i mobilizaciju. U Planu mobilizacije Vojske Srbije i Planu upotrebe Vojske Srbije koje usvaja predsednik Republike obuhvaćene su mere pripravnosti, kao i način i postupak sprovođenja opšte i delimične mobilizacije Vojske Srbije, zbog čega u tom smislu nije potrebno dodatno precizirati njegove nadležnosti.

Nije prihvaćen predlog da se izvrši dopuna nadležnosti Vlade u oblasti odbrane tako što bi se u članu 12. tačka 9) Zakona propisalo ovlašćenje da odobrava planove odbrane državnih organa (a ne samo organa državne uprave) i da utvrđuje organizaciju državnih organa za rad u ratnom i vanrednom stanju. Takvo materijalno rešenje suprotno je ustavnom načelu podele vlasti, u skladu sa kojim Vlada ne može uređivati organizaciju rada Narodne skupštine i predsednika Republike, sudova…ni nakon proglašenja ratnog ili vanrednog stanja.

Nije prihvaćen predlog da se odredbe od čl. 14. do 23a izmeste iz glave II "Prava i dužnosti državnih organa u oblasti odbrane", imajući u vidu da je navedena unutrašnja podela Zakona u primeni je od njegovog donošenja 2007. godine, a ocenjeno je da se predloženom izmenom ne postižu efekti u njegovoj primeni.

Predlog da se preformuliše član 14. tačka 16) Zakona nije prihvaćen. Navedenom odredbom precizno je definisano da Ministarstvo odbrane obavlja poslove koji se odnose na kontrolu priprema za odbranu i davanje prethodne saglasnosti na predloge planova odbrane koje izrađuju i pripremaju nosioci obaveze planiranja i njihovu usaglašenost s planovima razvoja sistema odbrane i usaglašenost sa planovima koje izrađuje, priprema i donosi Vojska Srbije. Inspektorat odbrane je organ u sastavu Ministarstva odbrane nadležan da obavlja poslove inspekcijskog nadzora u vezi sa izvršavanjem zakona u oblasti odbrane i od značaja za odbranu, kao i druge poslove koji se odnose i na pripreme za odbranu. U toku obavljanja inspekcijskog nadzora Inspektorat odbrane deluje i preventivno, uočavanjem problema koje subjekti sistema odbrane imaju prilikom izrade planova i priprema za odbranu i pružanjem pomoći u njihovom prevazilaženju.

Nije prihvaćen predlog da se prava i dužnosti u oblasti inspekcijskog nadzora u čl. 16.-19. Zakona dopune ovlašćenjem za vršenje inspekcijskog nadzora nad primenom policijskih ovlašćenja pripadnika Vojne policije. U Zakonu o Vojsci Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 116/2007, 88/2009, 101/2010 - dr. zakon, 10/2015 i 88/2015 - odluka US) propisano je da ovu vrstu kontrole vrši posebna organizaciona jedinica u sastavu Uprave Vojne policije, na čijem je čelu Vojnopolicijski inspektor kojeg postavlja i razrešava ministar odbrane i kojem je neposredno odgovoran za svoj, kao i rad posebne organizacione jedinice kojom rukovodi. Ovo materijalno rešenje pokazalo se optimalnim u dosadašnjoj praksi i usaglašeno je sa odredbama zakona i drugih propisa kojim se uređuje policija.

Direktora Inspektorata odbrane, kao i druga profesionalna vojna lica na formacijskim mestima za koja je propisan čin generala postavlja predsednik Republike, na predlog ministra odbrane. Vremenski period na koji se ova lica postavljaju nije ograničen, jer se ne radi o položajima u smislu zakona koji uređuje prava i dužnosti državnih službenika, već o dužnostima na formacijskim mestima u Vojsci Srbije, odnosno na radnim mestima u Ministarstvu odbrane na koja su upućena profesionalna vojna lica u činu generala, zbog čega predlog za izmenu čl. 16. - 19. Zakona nije prihvaćen.

Primedba da član 18. Zakona ne obuhvata propisivanje elemenata, sadržaja i standarda za ocenu rada organizacijskih delova MO (osnovnih, posebnih i užih unutrašnjih jedinica, organa uprave u sastavu MO i samostalnih uprava) nije prihvaćena. U navedenoj odredbi propisano je da se vrši ocena rada/poslovanja komandi jedinica i ustanova Vojske Srbije i Ministarstva odbrane. Proizilazi da se elementi, sadržaj i standardi na osnovu kojih se vrši inspekcijski nadzor odnose i na organizacijske delove Ministarstva odbrane u delu koji je u nadležnosti Inspektorata odbrane.

Predlog da se u čl. 28. i 29. Zakona preciznije propišu i taksativno nabroje "ostali državni organi" nije prihvaćen, jer će to biti precizirano u Smernicama za izradu Plana odbrane RS i Uputstvu o jedinstvenoj metodologiji za izradu planova odbrane i merama bezbednosti u izradi planova odbrane.

Predlog za brisanje čl. 71. i 72. Zakona nije prihvaćen, a primedbe koje su iznete u vezi ovih odredaba mogu biti uzete u razmatranje prilikom izrade nove uredbe o oblastima naučnih i drugih istraživanja značajnih za odbranu zemlje i o postupku i uslovima za izdavanje odobrenja za vršenje tih istraživanja zajedno sa stranim licima ili za potrebe stranih lica.

Predlog da se član 77. stav 2. Zakona uskladi sa članom 6. Zakona o vanrednim situacijama ("Sl. glasnik RS", br. 111/2009, 92/2011 i 93/2012) nije prihvaćen, jer navedene odredbe nisu neusklađene, imajući u vidu da se u navedenoj odredbi Zakona o odbrani ne određuje da se civilna zaštita vrši samo u ratnom i vanrednom stanju, već jedino da se civilna zaštita u toku ratnog i vanrednog stanja organizuje i funkcioniše kao deo sistema odbrane.

Nije prihvaćen predlog za dopunu člana 81. stav 7. Zakona tako da se posle reči "državnim organima" dodaju reči "organima državne uprave" ili kao alternativa da se navede "subjekti sistema odbrane", imajući u vidu da se predloženom dopunom ne postižu efekti u primeni Zakona, kao i da pojam državni organi, kao širi, obuhvata i organe državne uprave.

Predlog da se precizira član 86. Zakona nije prihvaćen, obzirom da je u važećoj odredbi jasno i precizno određeno da organi državne uprave imaju obavezu da u skladu sa svojim nadležnostima prate i izveštavaju Vladu o sprovođenju priprema za odbranu u sistemu odbrane.

Nije prihvaćen predlog za izmenu člana 92. Zakona, odnosno da se u tač. 1) i 2) umesto nabrajanja, upotrebi pojam subjekti sistema odbrane, jer je u važećoj odredbi precizirano ko od subjekata sistema odbrane treba da postupa u skladu s obavezama utvrđenim planovima mobilizacije na izvršavanju zadataka odbrane i odlukama Narodne skupštine i Vlade, a ko da preduzima mere i radnje za rad i vršenje svojih delatnosti u uslovima vanrednog ili ratnog stanja.

Izvor: Vebsajt Ministarstva odbrane, 05.12.2017.