Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O NASLEĐIVANJU: Prema Zakonu ukoliko neko nema naslednika, nekretnina pripada državi. U poslednjih šest meseci primetno povećanje prevara vezanih za nasleđivanje stanova. Na osnovu falsifikovanog ugovora prevaranti pokreću raspravu o zaostavštini, a sud donosi rešenje i proglašava ih za vlasnike. Nakon toga, odlaze u katastar sa overenom kopijom i sa potvrdom suda se uknjiže, a zatim prodaju stan


Broj građana koji su prevareni prilikom kupovine nekretnina smanjen je za 72,9 odsto u proteklih pet godina, a materijalna šteta je sa 451 milion snižena na 154 miliona dinara u 2016. godini, rekao je šef odseka za suzbijanje prevara i falsifikata Policijske uprave u Beogradu Saša Marković.

Za to je, kako kaže, zaslužno i uvođenje Centralnog sudskog registra za promet nekretnina.

"Poredeći period od 2011. do 2016. godine uočava se smanjenje otkrivenih krivičnih dela vezanih za prevaru građana prilikom prometa nepokretnosti za 72,9 odsto, a vrednost štete je manja skoro tri puta", kaže Marković.

 Prema njegovim rečima, 2016. godine je policiji prijavljeno 20 prevaranata osumnjičenih da su počinili 19 prevara i jedno krivično delo koje se tretira kao zloupotreba poverenja.

 "Pre pet godina prijavljen je 31 prevarant, a osumnjičeni su da su počinili 63 krivična dela prevare, 10 zloupotreba službenog položaja i jednu zloupotrebu poverenja", objašnjavaju u policiji. Na osnovu podataka, ističu, vidi se da je 35,4 odsto manje procesuiranih počinilaca, a krivično delo prevara je sniženo za 69,8 odsto.

 Marković upozorava da do prevare dolazi najčešće prilikom plaćanja u kešu investitorima na osnovu zaključenih predugovora i ugovora koji se tiču zgrada koje nikada nisu završene.

 Prema Zakoniku o krivičnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i 55/2014), deo prijava sem policiji, podnosi se i nadležnim tužilaštvima koja takođe mogu da pokreću istragu. Međutim, tužilaštva ne raspolažu preciznim podacima o broju podnetih prijava za prevaru u trgovini nekretninama, pa su u ovom momentu policijski podaci o prevarama najrelevantniji.

U policiji navode da je u zadnjih pola godine primetno povećanje prevara vezanih za nasleđivanje stanova.

"Prave se ugovori koji imaju lažni pečat i overeni su u sudu. I upravo tu kreće problem. Kada proveravamo arhivu suda nailazimo na slučajeve da su celi listovi za overu pocepani i ukradeni, a neretko nedostaju i kompletne knjige overa", kaže Marković. On objašnjava da je očigledno da je neko iz arhiva pomogao da se ugovori o prodaji stanova lažno overe i ističe da je upravo ovih dana jedan slučaj aktuelan.

 "Jedino službenici u arhivama suda imaju pristup dokumentima i neverovatno je da ova praksa opstaje godinama. Na taj način nije oštećen samo građanin koji je prilikom kupovine stana prevaren, već i desetine drugih koji sa ovim nemaju nikakve veze jer su i njihove overe iscepane i ukradene."

Prema njegovim rečima, alarmantan je podatak da niko u Srbiji ne zna koliko starih osoba živi samo i da li imaju naslednike, a prevaranti to na neki način saznaju.

"Prema Zakonu o nasleđivanju ("Sl. glasnik RS", br. 46/95, 101/2003 - odluka USRS i 6/2015), ukoliko neko nema naslednika, nekretnina pripada državi, ali je praksa da prevaranti na neki način dođu do podataka o ljudima koji žive sami i nemaju rođake. Posle njihove smrti upišu se u vlasništvo nad stanom", ističe on i kaže da su stare osobe često korisnici različitih socijalnih ustanova te da postoji sumnja da iz tih ustanova cure podaci.

Kako kažu, na osnovu falsifikovanog ugovora prevaranti pokreću raspravu o zaostavštini, a sud donosi rešenje i proglašava ih za vlasnike. Nakon toga, odlaze u katastar sa overenom kopijom i sa potvrdom suda se uknjiže, a zatim prodaju stan.

 "Imali smo slučaj Knićaninove ulice gde je zgrada imala svega 20 stanova, ali je jedan od stanova prodat 14 puta, a investitor je uzeo od kupaca oko pet miliona evra. Dobio je tri godine zatvora i već je slobodan čovek, a građani su ostali bez životnih ušteđevina", kaže Marković i skreće pažnju da su kazne u nesrazmeri sa težinom prevara.

 Inače, Novi Sad je jedan od gradova u kojima su pojedini investitori dva i više puta prodavali iste stanove i na taj način mnoge Novosađane ostavili bez ugovorenog krova nad glavom i uloženog novca.

Tako je 2012. godine pisano o investitoru koji je izgradio 34 stana u Ulici Branka Bajića, a prodao 55, zbog čega je osamnaest ljudi i troje suinvestitora ostalo bez krova nad glavom. Od kako je zgrada na broj 42 sazidana, ljudi koji su sumnjali na prevaru su nasilno počeli da se useljavaju u nedovršene stanove, jer investitor nije imao novca za dalje ulaganje niti je platio potrebne dozvole. Tako se desilo da su neki od ljudi čiji su stanovi duplo prodavani ušli, dok su drugi koji su takođe dali pare ostali na ulici.

Takođe, poznat je slučaj i drugog investitora, kojeg je policija uhapsila 2011. godine zbog sumnje da je prevarama sa preprodajom stanova u džep spakovao više od 1.800.000 evra. On se, naime, sumnjičio da je od građana uzimao novac za stanove u izgradnji, nakon čega ne samo da nasamareni Novosađani nisu dobili stanove, već je prevario i treća lica, koja su takođe kupovala nepostojeće nekretnine. Tada se sumnjalo da je duplo prodavao stanove u nekoliko ulica u Novom Sadu, ali i u Veterniku, gde je preprodavao placeve na kojima je trebalo da gradi stanove za koje je već uzeo novac. Iako se protiv njega vodilo više desetina parničnih postupaka, investitoru policija dugo nije mogla da uđe u trag, jer nije živeo na prijavljenoj adresi, a broj mobilnog telefona je menjao na svakih nekoliko dana.

U septembru 2016. godine novosadska policija je podnela krivičnu prijavu protiv Novosađanina, koji je prevario 40 građana, prodajući stanove koje nisu ni dobili. Osumnjičeni koji je bio vlasnik i direktor jedne građevinske firme teretio se da je, od januara 2011. do kraja 2014. godine, uzeo novac od 40 oštećenih građana za stanove koje im nikada nije predao, s tim što se u nekim slučajevima radilo o duploj prodaji, dok u drugim gradnju objekata nije ni započeo. Pomenute transakcije nisu evidentirane u poslovnoj dokumentaciji preduzeća, a sumnja se da je investitor tako pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu većem od 292 miliona dinara.

Izvor: Vebsajt 021, 09.03.2017.
Naslov: Redakcija