Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

RADNI TEKST IZMENA USTAVA RS: Od početka javne rasprave Ministarstvu pravde stigla samo dva komentara. Primedbe najavljuju sva stručna udruženja, advokatske komore, Visoki savet sudstva, Vrhovni kasacioni sud


Na adresu Ministarstva pravde, od 22. januara, kada je zvanično počela javna rasprava o Radnom tekstu amandmana Ministarstva pravde na Ustav Republike Srbije u delu koji se odnosi na pravosuđe, stigla su samo dva komentara, i to od građana. Prvi okrugli sto na ovu temu održan je 5. februara 2018. godine u Kragujevcu, naredni tokom februara u Novom Sadu i Nišu, a poslednji početkom marta u Beogradu.

- Ministarstvo pravde je i tokom prethodnih javnih rasprava pokazalo da je spremno da čuje i uzme u obzir komentare, kritike, sugestije stručne javnosti, privrednog i civilnog sektora, kao i običnih građana - poručuju iz ovog resora. - Predloženi radni tekst nije finalni i konačna verzija biće uobličena po završetku ovog, novog kruga javne rasprave. Takođe naglašavamo da će svaki obrazloženi komentar koji stigne na adresu Ministarstva biti razmatran.

A da su pripreme komentara i primedaba u toku potvrdili su u Visokom savetu sudstva, Advokatskoj komori Srbije, Društvu sudija... Vrhovni kasacioni sud, kako je rečeno, tek treba da održi sednicu na kojoj će se izjasniti o ustavnim izmenama, a Udruženje tužilaca će aktivno učestvovati u raspravi i naknadno odlučiti da li će slati komentare.

Visoki savet sudstva je na sednici 30. januara zaključio da su pozitivna rešenja koja treba da obezbede nezavisno sudstvo derogirana predloženim sastavom i načinom odlučivanja Visokog saveta, u kome sudije neće imati većinu, a o svim bitnim pitanjima odlučivaće članovi VSS koje bira Narodna skupština.

Prema njima, neprihvatljivo je i da Savet u oblasti finansiranja ima minimalna prava, što je suprotno međunarodnim standardima po kojima je materijalna nezavisnost preduslov samostalnosti. Ove i druge primedbe biće poslate Ministarstvu.

Identične su primedbe i Društva sudija Srbije i ono će ih takođe, kako je potvrdila predsednica Dragana Boljević, poslati u pismenoj formi. Upravni odbor društva odlučiće da li bi trebalo da pošalju i konkretne amandmane.

I Advokatska komora Srbije sprema primedbe koje će, po rečima predsednika Viktora Gostiljca, izneti na okruglim stolovima, ali i dostaviti Ministarstvu. Za advokate je takođe najsporniji sastav sudijskih i tužilačkih saveta.

Za tužioce je, po rečima Nenada Stefanovića, iz Udruženja tužilaca, sporno pozivanje na standarde Venecijanske komisije i njihova selektivna primena, kao i nepoštovanje evropskog standarda o balansu između sudija i tužilaca, s jedne, i članova sudijskih i tužilačkih saveta koje bira Narodna skupština, s druge strane.

- Pravosudna akademija nije ustavna materija nigde osim u Albaniji, i treba je rešiti zakonom - kaže Stefanović.

U Alumni klubu Pravosudne akademije kažu da je pravosuđu preko potreban stručni kadar. Zato je, po rečima Mirka Ilića, neophodno da se Ustavom propiše obuka na Pravosudnoj akademiji kao uslov za izbor na funkcije sudije i tužioca, a ne u "instituciji za obuku u pravosuđu". Tako će podržati ukidanje "probnog mandata" za sudije i tužioce.

Udruženje za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, kako kaže predsednik Savo Manojlović, predložiće da većinu u VSS i VST čine sudije i tužioci, a da pravne stručnjake ne bira Narodna skupština, već veća fakulteta i UO Advokatske komore: - Najvažnije je da se propišu precizni kriterijumi za izbor sudija i tužilaca, i da se smanji dosadašnje diskreciono pravo.

Izvor: Vebsajt Novosti, V. Crnjanski Spasojević, 05.02.2018.
Naslov: Redakcija