Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA: Nacrt zakona objedinjuje sve dažbine na jednom mestu i propisuje kako i koliko se naplaćuje korišćenje javnog dobra


Privrednici trenutno plaćaju oko 500 različitih naknada. Prema nekim računicama samo 20 najvećih neporeskih nameta, među kojima su parafiskalne dažbine ali i opravdane naknade i takse - privredu koštaju oko 75 milijardi dinara godišnje. Ako se to zna jasno je zbog čega je MMF insistirao da prošle godine bude usvojen zakon o naknadama za korišćenje javnih dobara. Ministar finansija je nedavno obećao da će to biti učinjeno do kraja 2018. godine. Nacrt zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara koji na jednom mestu popisuje i propisuje šta se sve smatra javnim dobrom, kako i koliko se njegovo korišćenje naplaćuje, već je napisan i trenutno se nalazi na javnoj raspravi.

Ovaj zakon je obuhvatio neke postojeće, ali uvodi i nove naknade, kako bi država istovremeno zaštitila svoja dobra. Suština je da su sada na jednom mestu sistematizovani svi troškovi, koji su se do sada nalazili u 13 zakona.

Tu je, na primer, naknada za korišćenje termalne i mineralne vode, kao i lekovitog blata. Predložen je iznos od 50 dinara po kubiku. Zakonom o banjama ("Sl. glasnik RS", br. 80/92 i 67/93 - dr. zakon) propisano je da korisnik takozvanog prirodnog lekovitog faktora u banji plaća naknadu za njegovo korišćenje, ali visina navedene naknade nije utvrđena na osnovu tog zakona. Predviđeno je i da se za svaki proizvedeni litar flaširane mineralne vode plati 1,21 dinar.

Naknada za korišćenje svih vrsta uglja i uljnih škriljaca, kao do sada, iznosi tri odsto, a nafte i gasa - sedam odsto. Topionice za sve vrste metala plaćaju pet odsto neto prihoda, a predviđene su i naknade za one koji proizvodnju završavaju pre topionice.

 Korišćenje javne površine, u poslovne i druge svrhe, trebalo bi da košta 180 dinara dnevno, po kvadratu. Od plaćanja naknade izuzeto je zauzeće radi prodaje štampe, knjiga i drugih publikacija, proizvoda starih i umetničkih zanata i domaće radinosti.

U zakon je uključena i naknada za promenu namene poljoprivrednog zemljišta, koja je već propisana Zakonom o poljoprivrednom zemljištu ("Sl. glasnik RS", br. 62/2006, 65/2008 - dr. zakon, 41/2009, 112/2015 i 80/2017). Ovim zakonom predloženo je da osnovica za utvrđivanje naknade bude jednaka osnovici za porez na imovinu za to zemljište u prethodnoj godini, a visina naknade se utvrđuje na 50 odsto osnovice.

Propisana je i naknada u slučaju promene namene šuma. Predloženo je smanjenje visine naknade sa desetostruke na petostruku vrednost osnovice. U slučaju da se šuma preimenuje zbog izgradnje objekata koji su proglašeni aktom vlade kao objekti od nacionalnog značaja, predložena je visina trostruke vrednosti osnovice.

- Potreba da se naknade za korišćenje javnih dobara urede jednim zakonom proizilazi i iz činjenice da naknade, koje se plaćaju za neposredno korišćenje određenog javnog dobra, po svojoj prirodi predstavljaju neporeske prihode. Time se daje doprinos pravnoj sigurnosti i ujedno obezbeđuje transparentnost u vođenju fiskalne politike - navedeno je u obrazloženju Ministarstva finansija.

Dušan Vujović, ministar finansija, nedavno je izjavio da će ovim zakonom biti objedinjeno više od 500 naknada, a pojedine će biti ukinute ili pojednostavljene, jer se pokazalo da je komplikovana šema naplate naknada problematičan deo našeg poslovnog okruženja koji opterećuje firme.

Nebojša Atanacković, iz Unije poslodavaca, kaže da su opštine do sada bile prilično maštovite u izmišljanju nameta za privredu, navodeći primer firme iz Subotice kojoj se naplaćuje izlazak na saobraćajnicu.

On očekuje da Zakon o naknadama uredi tu značajnu oblast, koja je potpuno neuređena, i navodi da se, na primer, imenica voda nalazi u nazivu sedam različitih naknada.

Atanacković ističe da je u pojedinim opštinama, kao i u Beogradu, velika razlika u ceni kubika vode za građane u odnosu na privredu, što znači da oni za istu uslugu plaćaju različite iznose.

- Među tim silnim dažbinama skriva se skoro 250 parafiskalnih nameta, za koje građani i privreda ne dobijaju odgovarajuću protivuslugu, ili ona ne vredi koliko i iznos koji je plaćen. Zato je potrebno potpuno ih ukinuti ili izmeniti odnosno redefinisati njihovu visinu - smatra Atanacković.

Nacrtom zakona predviđeno je ukupno 57 vrsta naknada, šest manje nego ranije, koje su svrstane u 14 grupa, rekao je ministar finansija Dušan Vujović. "Izrada Nacrta zakona bila je neophodna kako bismo razdvojili administrativne takse i naknade, a Ministarstvo finansija se potrudilo da sve bude jasno i transparentno i da elektronskim registrom uvedemo red", naveo je Vujović na okruglom stolu u Privrednoj komori Srbije u okviru javne rasprave o Nacrtu tog zakona.

Ministarstvo finansija je, prema njegovim rečima, u 14 grupa grupisalo naknade, da bi se na kraju došlo do nekih 57 vrsta naknada. Ukupan iznos naknada danas iznosi oko 65 milijardi dinara, odnosno oko 1,5 posto BDP-a, što, kako navodi, nisu velika sredstva, ali su značajni prihodi za lokalne samouprave i za korisnike tih sredstava.

U procesu pripreme ovog zakona je, na nivou vrsta naknada, brisano šest naknada, jer se sažimaju sa nekim drugim ili je procenjeno da nisu neophodne, objasnio je ministar.

Izvor: Vebsajt Politika, Marijana Avakumović, 02.02.2018.
Naslov: Redakcija