Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA: Definisana pravila za eksploataciju svih vrsta uglja, škriljaca, soli, prirodnih mineralnih voda i slično, kao i visina naknade za njihovu eksploataciju


Nacrtom zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara predviđeno je ukupno vrsta 57 naknada, šest manje nego ranije, koje su svrstane u 14 grupa, rekao je ministar finansija Dušan Vujović.

"Izrada Nacrta zakona je bila neophodna kako bismo razdvojili administrativne takse i naknade, a Ministarstvo finansija se potrudilo da sve bude jasno i transparentno i da elektronskim registrom uvedemo red", naveo je Vujović na okruglom stolu u Privrednoj komori Srbije u okviru javne rasprave o Nacrtu tog zakona.

Cilj Ministarstva finansija je, kako je naglasio, da imamo savremen zakon, usklađen s kriterijumima Evrope, koji se neće duplirati sa postojećim poreskim instrumentima.

"Nije ideja da on bude pridodat na nešto što imamo, nije ideja da se urušava osnova budžetskih prihoda, već da se tačno zna koji su resursi koji se koriste i da se obezbedi njihova održivost na dugi rok", dodao je Vujović.

Ministarstvo finansija je, prema njegovim rečima, u 14 grupa grupisalo naknade, da bi se na kraju došlo do nekih 57 vrsta naknada. Ukupan iznos naknada danas iznosi oko 65 milijardi dinara, odnosno oko 1,5 posto BDP-a, što, kako navodi, nisu velika sredstva, ali su značajni prihodi za lokalne samouprave i za korisnike tih sredstava.

U procesu pripreme ovog zakona je, na nivou vrsta naknada, brisano šest naknada, jer se sažimaju sa nekim drugim ili je procenjeno da nisu neophodne, objasnio je ministar.

U Nacrtu zakona definisana su pravila za eksploataciju svih vrsta uglja, škriljaca, soli, prirodnih mineralnih voda i slično, kao i visina naknade za njihovu eksploataciju. Kako je, između ostalog, predloženo u Nacrtu zakona, kompanije zainteresovane za vađenje uglja i škriljaca na teritoriji Srbije, moraće da izdvoje tri odsto sopstvenog novca iz prihoda kompanije.

Za naftu, gas i ostale prirodne gasove, kompanije će iz džepa morati da plate državi sedam procenata svog prihoda, dok će se za "gaziranu vodu" izdvajati tri procenta prihoda firme.

Nacrt zakona predviđa takođe, da za svaki proizvedeni litar mineralne i prirodne vode koju proizvođači "vade iz zemlje" radi flaširanja, plate 1,21 dinara, dok oni koji vodu koriste u proizvodnji alkoholnih i bezalkoholnih pića treba da izdvoje 0,56 dinara po litru vode u tom proizvodu.

Vujović je poručio da je Ministarstvo finansija spremno na sve predloge privrednika kako bi se oni preveli u konkretne izmene. Nacrt zakona sačinjen je u okviru rada Radne grupe u čijem sastavu su, pored predstavnika Ministarstva finansija, bili i predstavnici drugih ministarstava, rudarstva i energetike, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, zaštite životne sredine, trgovine, turizma i telekomunikacija, građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kulture i informisanja, kao i predstavnici Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo, predstavnik fakulteta, NALED-a i USAID-a.

Izvor: Vebsajt Kurir, 01.02.2018.
Naslov: Redakcija