Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDSTAVLJANJE VIŠE PREDLOGA ZAKONA NA TREĆOJ SEDNICI DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRBIJE U 2018. GODINI


Ministarka pravde u Vladi Republike Srbije, Nela Kuburović, izjavila je da je osnovni cilj Predloga zakona o zaštiti podataka o ličnosti da svakome obezbedi poštovanje osnovnih prava i sloboda, a posebno prava na zaštitu podataka o ličnosti.

Kuburović je, obrazlažući pomenuti dokument u parlamentu, istakla da ovaj akt treba da uspostavi jasan pravni okvir u oblasti zaštite podataka o ličnosti i uredi obradu podataka.

Ona je objasnila da će se njegovim donošenjem ispuniti više ciljeva, među kojima je proširivanje i preciziranje nadležnosti i ovlašćenja poverenika za informacije od javnog značaja kao nezavisnog državnog organa i usklađivanje sa relevatnim dokumentima EU.

Prema njenim rečima, jedna od najznačajnijih novina koja se odnosi na lice na koje se podaci odnose vezana je za podnošenje pravnih sredstava ako se vrši obrada njegovih podataka o ličnosti.

Po važećem zakonu, kako je navela, lice je imalo pravo žalbe povereniku ako smatra da rukovalac ne obrađuje njegove podatke u skladu sa zakonom, a ako je nezadovoljan odlukom poverenika mogao je da pokrene upravni spor.

Sada se predviđa čitav niz različitih mogućnosti za zaštitu prava, pri čemu je moguće podneti više pravnih sredstava, a pre svega može se podneti prigovor rukovaocu na obradu podataka, ali i pritužba povereniku, precizirala je ministarka.

Protiv odluke poverenika, odnosno u slučaju da takva odluka nije doneta u roku od 60 dana od dana podnošenja pritužbe, može da se pokrene upravni spor, objasnila je ona.

Takođe, kako je dodala, nezavisno od drugih postupaka može se ostvariti i neposredna sudska zaštita, a na kraju je izričito propisano i pravo na naknadu štete, koje podrazumeva da lice koje je pretrpelo materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog povrede odredaba zakona ima pravo na novčanu naknadu od rukovaoca koji je štetu prouzrokovao.

Kuburović je naglasila da su predloženim zakonom detaljno uređeni poslovi poverenika kao nezavisnog nadzornog tela, preciziran je njegov nezavisan status, a detaljno su uređene njegove nadležnosti.

Prema njenim rečima, poverenik pre svega obavlja inspekcijske poslove, ali pored toga ima ovlašćenja da preduzme odgovarajuće korektivne mere, obezbeđuje primenu zakona, a obavlja i poslove međunarodne saradnje.

Ona je predočila da će se predloženim rešenjem urediti postupak ostvarivanja prava na zaštitu podataka o ličnosti, kao i odgovornost u slučaju kršenja prava lica na koje se podaci odnose.

Takođe, potpunije će se urediti bezbednost podataka o ličnosti, tako što se propisuje veći broj mera zaštite podataka o ličnosti, kao i postupak u slučaju da do povrede bezbednosti ipak dođe, navela je Kuburović.

Jedna od novina, kako je ukazala, jeste i uvođenje obaveze analize rizika pre započinjanja radnji obrade, a ukoliko je rizik visokog nivoa propisuje se neophodnost traženja mišljenja nadzornog organa.

Ministarka je naglasila da se prvi put jasno propisuju posebne odredbe koje se odnose samo na nadležne organe, čime se obezbeđuje zakonitost njihovog postupanja.

Ona je precizirala da je za razliku od trenutno važećeg zakonskog rešenja, prema kome se pristanak može dati isključivo u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, što je u primeni zakona izazivalo velike probleme, pojam pristanka sada precizno definisan i značajno proširen.

Veliki broj odredaba zakonskog predloga odnosi se na obradu organa vlasti, podvukla je ona i dodala da je propisivanje tih odredbi veoma važno jer se, s jedne strane, obezbeđuje dalje unapređenje dostignutih ljudskih prava u ovoj oblasti, a s druge strane postoji potreba za ograničenjem nekih od tih prava, imajući u vidu bezbednosne izazove koji se javljaju u današnje vreme.

Prema njenim rečima, za razliku od važećih zakonskih rešenja, predviđeno je više mogućnosti za prenos podataka u drugu državu ili međunarodnu organizaciju, pri čemu treba naglasiti da u svakoj od mogućih situacija postoje jasno propisani uslovi koji moraju biti ispunjeni.

 Ministarka je, predstavljajući Predlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, istakla da je cilj tog dokumenta da olakša građanima pristup sudu i pravdi i poveća poverenje građana u pravosuđe.

Ona je objasnila da je predviđeno da korisnici besplatne pravne pomoći budu građani za koje je na osnovu raspoloživih podataka procenjeno da se nalaze u najtežoj finansijskoj situaciji, kao i građani koji bi snošenjem troškova pravne pomoći faktički bili izjednačeni sa prvom grupom.

Treću grupu korisnika ove pomoći čine pripadnici ranjivih, odnosno društveno osetljivih grupa, koji automatski ostvaruju pravo na besplatnu pravnu pomoć, u skladu sa posebnim zakonima, rekla je Kuburović.

Ministarka je, predstavljajući Predlog zakona o lobiranju, istakla da je regulisanje te oblasti usmereno ka sprečavanju mogućeg neprimerenog uticaja lobista na formiranje javnih politika, kao i da je regulisanje lobiranja usmereno i na povećanje poverenja građana u proces donošenja odluka, odnosno na utvrđivanje pravila u vezi sa obavljanjem lobiranja.

Prema njenim rečima, predloženim zakonom uvodi se javni registar lobista, koji omogućava postojanje preglednih i javno dostupnih informacija o identitetu i interesu svih onih koji utiču ili žele da utiču na organe vlasti u procesu pripreme i donošenja zakona, drugih propisa i opštih akata.

Kuburović je ukazala na to da obaveza donošenja zakona o lobiranju proističe iz međunarodnih ugovora i preporuka Grupe zemalja Saveta Evrope za brobu protiv korupcije (GRECO).

Ona je navela i da je Predlogom zakona o izmeni Zakona o uređenju sudova predviđeno da 1. januara 2019. nadležnosti Ministarstva pravde u poslovima pravosudne uprave, u širem smislu, prelaze na Visoki savet sudstva.

Ministarka je ukazala na to da je u toku izrada amandmana na Ustav Srbije u delu koji se odnosi na oblast pravosuđa, i dodala da će nakon usvajanja biti neophodno da se njima usaglase zakoni u oblasti pravosuđa, među kojima je i Zakon o uređenju sudova.

Iz tih razloga predlaže se odlaganje prenošenja nadležnosti sa Ministarstva pravde na Visoki savet sudstva za još godinu dana, objasnila je Kuburović.

Kuburović je pred poslanicima Skupštine Srbije obrazložila i Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku i Predlog Zakona o dopuni Zakona o overavanju potpisa, rukopisa i prepisa.

Izvor: Press služba Vlade Republike Srbije, 1.11.2018.
Naslov: Redakcija