Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU: POLJOPRIVREDNO ZEMLJIšTE U DRżAVNOJ SVOJINI DAJE SE NA KORIšćENJE BEZ PLAćANJA NAKNADE JAVNIM POZIVOM KOJI RASPISUJE KOMISIJA ZA IZRADU GODIšNJEG PROGRAMA, PERIOD DAVANJA U ZAKUP PRODUżEN SA 20 NA 30 GODINA, ZAKUPAC POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIšTA U DRżAVNOJ SVOJINI DUżAN DA USPOSTAVI PLODORED I VODI KNJIGU POLJA ZA BILJNU PROIZVODNJU


Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao ovlašćeni predlagač, izradilo je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (u daljem tekstu: Nacrt zakona). U toku je proces prikupljanja mišljenja nadležnih organa državne uprave.

  • Nacrtom zakona je, pre svega, definisano poljoprivredno zemljištekao prirodno bogatstvo i dobro od opšteg inetersa za Republiku Srbiju koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim Nacrtom zakona. Zatim se uređuje značenje pojmova koji su upotrebljeni u Nacrtu zakona, i dodato je značenje pojma knjiga polja i pojma plodoreda.

 

  • Nacrt zakona propisuje i da poljoprivrednim zemljištem u javnoj svojini Republike Srbije, što Nacrt zakona dalje tretira kao državnu svojinu, raspolaže i upravlja Republika Srbija preko nadležnog ministarstva.

Prema važećem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu("Sl. glasnik RS", br. 62/2006, 65/2008 - dr. zakon i 41/2009), organ nadležan za poslove vođenja javne evidencije o nepokretnostima dužan je da dostavi potrebne podatke najkasnije do 30. oktobra tekuće godine, organu jedinica lokalne samouprave za izradu programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta koji donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave za narednu godinu, bez naknade.

  • Prema Nacrtu zakona, ovi podaci obuhvataju tabelarne podatke o poljoprivrednom zemljištu, digitalne katastarske planove sa označenim katastarskim parcelama, orto-foto snimke, listove nepokretnosti, alfanumeričke podatke o katastarskim parcelama i dr.

Nacrt zakona, takođe, predviđa i izmenu odredaba koje uređuju način davanja na korišćenje bez plaćanja naknade, konkretno - da se poljoprivredno zemljište u državnoj svojini daje na korišćenje bez plaćanja naknade javnim pozivom koji raspisuje Komisija za izradu godišnjeg programa.

 

  • Pored navedenog, uređeno i pitanje davanja nabesplatno korišćenje poljoprivrednog zemljišta koje nije bilo predmet zakupa najmanje poslednje tri agroekonomske godine koje ostane neizdato nakon okončanja postupka davanja u zakup u određenoj jedinici lokalne samouprave, na način da to zemljište može da se da na korišćenje pravnim i fizičkim licima za poljoprivrednu proizvodnju na period do pet godina, kao i mogućnost produženja perioda korišćenja tog zemljišta za 25 godina pod uslovom da poljoprivredni inspektor utvrdi da se to zemljište obrađuje, s tim da se poljoprivredno zemljište u površini od preko 10 hektara daje na korišćenje licima koja podnesu zahtev za davanje saglasnosti na investiciono ulaganje.

U slučaju produženja perioda korišćenja poljoprivrednog zemljišta korisnik, za period za koji je produženo korišćenje zemljišta, plaća zakupninu prema kriterijumima utvrđenim Nacrtom zakona.

  • Prema Nacrtu zakona, produžen je period davanja u zakup sa 20 na 30 godina, i uređeno je koja pravna i fizička lica upisana u registar poljoprivrednih gazdinstava nemaju pravo zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini.
  • Postupak davanja u zakup, odnosno na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini sprovodi Komisija za sprovođenje postupka za davanje u zakup, odnosno na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini (u daljem tekstu: Komisija za sprovođenje postupka), koju obrazuje nadležni organ jedinice lokalne samouprave u čijem sastavu mora da bude diplomirani inženjer poljoprivredne struke.

Ako pravno odnosno fizičko lice koristi poljoprivredno zemljište u državnoj svojini bez pravnog osnova, odnosno suprotno odredbama predloženim u Nacrtu zakona, dužno je da za korišćenje tog zemljišta plati novčanu naknadu u visini trostrukog iznosa najviše prosečne postignute cene po hektaru na teritoriji okruga na kojoj se nalazi poljoprivredno zemljište koje se koristi bez pravnog osnova.

  • Zakupac poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini dužan je da uspostavi plodored i vodi knjigu polja za biljnu proizvodnju, čiju kontrolu i overu vrši diplomirani inženjer poljoprivredne struke koji je član komisije za sprovođenje postupka.

Propisano je i da odluku o raspisivanju javnog oglasa (ali ne i odluku o davanju u zakup zemljišta) donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave u roku od 60 dana od dana donošenja godišnjeg programa, pri čemu je nadležni organ jedinice lokalne samouprave dužan da odluku o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini donese najkasnije do 1. juna tekuće godine uz saglasnost ministarstva.

Početna cena zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u prvom krugu ne može biti niža od 100% prosečne cene zakupa na području na kojem se to zemljište nalazi, odnosno u drugom krugu ne može biti niža od 70% prosečne cene zakupa na području na kojem se to zemljište nalazi, a ako se javno nadmetanje odmah sprovodi po pravilima drugog kruga, početna cena zakupa zemljišta koje se daje javnim nadmetanjem ne može biti niža od 100% prosečne postignute cene. Predviđeno je i da ministar bliže propisuje sadržinu godišnjeg programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta.

  • Nacrtom zakona detaljnije je regulisano i pravo prečeg zakupa, ali i pravo prvenstva zakupa, pri čemu pravo prvenstva zakupa na period od 30 godina ima pravno lice koje je upisano u registar poljoprivrednih gazdinstava i nalazi se u aktivnom statusu i koje dostavi investicioni plan na koji saglasnost daje ministarstvo nadležno za poslove privrede, odnosno ministarstvo nadležno za poslove finansija, s tim što ukupna površina predviđena za davanje u zakup po ovom osnovu ne može da iznosi više od 30% od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini predviđene za davanje u zakup u jedinici lokalne samouprave.

Pored toga propisano je prvenstvo zakupa po osnovu investicija tako što se investitorima po prvi put daje mogućnost zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini i to na period od 30 godina.

Redefinisane su i odredbe koje se odnose na pravo učešća u prvom krugu javnog nadmetanja. Naime, pravo učešća u javnom nadmetanju za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u prvom krugu ima fizičko lice koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalazi se u aktivnom statusu, sa prebivalištem u katastarskoj opštini na kojoj se nalazi zemljište koje je predmet zakupa, odnosno pravno lice koje je upisano u registar poljoprivrednih gazdinstava i nalazi se u aktivnom statusu, koje je vlasnik zemljišta u katastarskoj opštini u kojoj se nalazi zemljište koje je predmet zakupa i ima sedište na teritoriji jedinice lokalne samouprave kojoj pripada ta katastarska opština.

Pravo učešća u javnom nadmetanju za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u prvom krugu ima fizičko lice koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalazi se u aktivnom statusu, sa prebivalištem na teritoriji jedinice lokalne samouprave koja sprovodi javno nadmetanje, a čija se parcela graniči sa zemljištem u državnoj svojini koje je predmet zakupa. U drugom krugu pravo učešća ima pravno i fizičko lice koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalazi se u aktivnom statusu.

Na osnovu odluke o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, a po izvršenoj uplati zakupnine postignute na javnom nadmetanju, Ministarstvo i zakupac zaključuju ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini tek po dostavljanju sredstava obezbeđenja za višegodišenje ugovore. Poslove uvođenja u posed poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini koje je dato u zakup, odnosno na korišćenje obavlja opštinska, odnosno gradska uprava u saradnji sa nadležnom poljoprivrednom inspekcijom i organom nadležnim za poslove vođenja javne evidencije o nepokretnostima odnosno geodetskom organizacijom, o čemu se sačinjava zapisnik.

Nacrtom zakona je propisano i da ukoliko jedinica lokalne samouprave ne donese godišnji program zaštite uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta u skladu sa odredbama iz Nacrta zakona, sredstva ostvarena od davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta, odnosno objekta u državnoj svojini lokalne samouprave prelaze u budžet Republike Srbije.

Prema Nacrtu zakona, inspektor će biti ovlašćen i dužan i za kontrolu pravnog osnova za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini i kontrolu uspostavljanja plodoreda i viđenje knjige polja za biljnu proizvodnju, a novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj privredno društvo, odnosno preduzeće ili drugo pravno lice ako ne uspostavi plodored i ne vodi knjigu polja za biljnu proizvodnju.

Konačno, Nacrtom zakona propisano je da predložene odredbe stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

Izvor: Redakcija, 02.07.2015.