Zastava Bosne i Hercegovine

Nazad na elektronske dodatke

Stručni komentar

USVAJANJE IZVEŠTAJA O POPISU ZA 2022. GODINU I RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE REZULTATA POPISA


Nakon popunjavanja popisnih listi, utvrđivanja manjkova i viškova, kao i zaliha slabijeg kvaliteta, oštećenih i neupotrebljivih zaliha, ispitivanja i iznalaženja uzroka njihovog nastanka, komisija za popis pristupa izradi Izveštaja o sprovedenom popisu.

Član 13. Pravilnika o načinu i rokovima vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem ("Sl. glasnik RS", br. 89/2020 - dalje: Pravilnik) navodi elemente koje Izveštaj o popisu mora minimalno da sadrži:

- stvarno stanje utvrđeno popisom i knjigovodstveno stanje imovine i obaveza,

- razlike između stvarnog stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja,

- uzroke neslaganja između stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja,

- predloge za likvidaciju utvrđenih razlika (prebijanje manjkova i viškova nastalih po osnovu zamena, način naknađivanja manjkova i prihodovanja viškova, otpisivanja zastarelih potraživanja, prihodovanja zastarelih obaveza i dr.),

- način knjiženja,

- primedbe i objašnjenja lica koja rukuju, odnosno koja su zadužena materijalnim i novčanim vrednostima o utvrđenim razlikama, kao i druge primedbe i predloge komisije za popis, odnosno lica koje vrši popis ukoliko se radi o mikro pravnom licu ili preduzetniku.

Za tačnost popisa i Izveštaja o popisu odgovorni su članovi popisne komisije, odnosno lice koje je kod mikro pravnih lica i preduzetnika imenovano za obavljanje popisa.

Komisija za popis, odnosno lice zaduženo za sprovođenje popisa kod preduzetnika i mikro pravnih lica, dostavlja Izveštaj o popisu nadležnom organu privrednog subjekta, internom revizoru, nadzornom odboru ili odboru revizora, ako ga ima, a ako je privredni subjekt po Zakonu o reviziji ("Sl. glasnik RS", br. 73/2019) obveznik revizije finansijskih izveštaja i društvu za reviziju sa kojim je zaključio ugovor o reviziji.

Izveštaj o popisu mora biti dostavljen gore navedenim licima najkasnije 60 dana pre isteka roka za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja, odnosno najkasnije 30 dana po izvršenom popisu u toku godine. Prema članu 44. Zakona o računovodstvu ("Sl. glasnik RS", br. 73/2019 i 44/2021 - dr. zakon - dalje: Zakon), pravna lica i preduzetnici dužni su da, za statističke potrebe i radi javnog objavljivanja, dostave Agenciji za privredne registre (dalje: Agencija), redovne godišnje finansijske izveštaje za izveštajnu godinu, do 31. marta naredne godine. Pravna lica, koja imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske, dužna su da za statističke potrebe i radi javnog objavljivanja dostave Agenciji, redovne godišnje finansijske izveštaje za izveštajnu godinu, najkasnije u roku od tri meseca od datuma bilansa.

Krajnji rok za predaju izveštaja o redovnom popisu za 2022. godinu na usvajanje je 30. januar 2023. godine.

Nadležni organ pravnog lica, odnosno preduzetnik, razmatra dostavljeni Izveštaj o popisu u prisustvu predsednika komisije za popis, odnosno lica zaduženog za sprovođenje popisa kod mikro pravnih lica i preduzetnika, internog revizora, nadzornog odbora ili odbora revizora, ako ga ima, kao i lica kome je pravno lice, odnosno preduzetnik poverio vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja i odlučuje o predlozima popisne komisije, odnosno lica koje je obavilo popis kod preduzetnika i mikro pravnih lica. Nakon toga, organ upravljanja pravnog lica, odnosno preduzetnik donosi Odluku o usvajanju Izveštaja o izvršenom popisu, najkasnije u roku od 60 dana pre isteka roka za dostavljanje podataka za statističke i druge potrebe, odnosno najkasnije 30 dana po izvršenom popisu u toku godine.

Krajnji rok za donošenje Odluke o usvajanju Izveštaja o izvršenom redovnom popisu za 2022. godinu je 30. januar 2023. godine.

Dakle, krajnji rok za dostavljanje Izveštaja o popisu na usvajanje nadležnom organu pravnog lica i rok za donošenje odluka o usvajanju tog izveštaja je isti. Zbog toga je bitno da svako pravno lice, odnosno preduzetnik svojim internim aktom bliže uredi rok za dostavljanje Izveštaja o popisu kako bi nadležni organ pravnog lica, odnosno preduzetnik imao dovoljno vremena za njegovo razmatranje i donošenje Odluke o usvajanju.

Izveštaj o izvršenom popisu, zajedno sa popisnim listama i odlukama nadležnog organa pravnog lica, odnosno preduzetnika dostavlja se na knjiženje radi usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem. Prema članu 11. Zakona, računovodstvene isprave i druga dokumentacija u vezi nastalih poslovnih promena se dostavljaju na knjiženje u roku od pet radnih dana od dana kada je poslovna promena nastala, odnosno u roku od pet radnih dana od datuma njihovog prijema. U slučaju popisa datumom nastanka poslovne promene se smatra datum donošenja Odluke o usvajanju izveštaja o popisu. Lica koja su zadužena za računovodstveno evidentiranje poslovnih promena, posle sprovedene kontrole primljenih računovodstvenih isprava, dužna su da ih proknjiže u poslovnim knjigama najkasnije u roku od pet radnih dana od dana prijema. Međutim, bez obzira na to, knjiženje se sprovodi na 31.12. godine na koju se popis odnosi, odnosno na poslednji radni dan poslovne godine, kako bi knjigovodstveno stanje na dan bilansa bilo usklađeno sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom.

Računovodstveno evidentiranje manjkova i viškova

Knjiženje manjkova i viškova utvrđenih popisom vrši se na osnovu odluke nadležnog organa o načinu likvidacije utvrđenih razlika.

Manjkovi mogu nastati kao rezultat nepažnje zaposlenih i odgovornih lica, više sile, kao što su požari i poplave ili pak kao posledica namernih radnji poput krađe, itd. U skladu sa Pravilnikom o Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za privredna društva, zadruge i preduzetnike ("Sl. glasnik RS", br. 89/2020 - dalje: Pravilnik o Kontnom okviru) računovodstveno evidentiranje manjka u finansijskom knjigovodstvu može se vršiti preko tri računa:

574 - Manjkovi, ukoliko manjak pada na teret pravnog lica u skladu sa odlukom nadležnog organa,

221 - Potraživanja od zaposlenih, ukoliko se manjak nadoknađuje od odgovornog lica i

226 - Potraživanja po osnovu naknada šteta, ukoliko je manjak nastao na osiguranoj imovini, pa se priznaje potraživanje od osiguravajućeg društva.

Manjkovi učinaka (nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda) koji se evidentiraju na računima troškova i učinaka u Klasi 9, knjiže se na računima te klase zaduženjem računa 983 - Otpisi, manjkovi i viškovi zaliha učinaka, a u korist računa na kojima se iskazuju ti učinci (računi grupe 95 i 96). U finansijskom knjigovodstvu manjkovi učinaka knjiže se zaduženjem računa 574 u korist računa 630.

Iz mišljenja Ministarstva finansija, br. 011-00-489/2021-04 od 24.9.2021. godine:

"...Otpisi i manjkovi evidentiraju se zaduženjem računa 983 u korist računa grupe 95 i 96, a viškovi se evidentiraju zaduženjem računa grupe 95 i 96 u korist računa 983.

Na ovom računu iskazuju se i gubici od obezvređenja zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda.

Imajući u vidu sve gore navedeno, ukazujemo da kada je vrednost zaliha na kraju perioda manja od stanja zaliha na početku perioda, u Bilansu uspeha društva ukupni troškovi biće povećani za to smanjenje zaliha učinaka, jer je u obračunskom periodu deo prenetih zaliha iz prethodnog perioda prodat, pa na teret prihoda od tih zaliha treba da se nadoknade i troškovi koji su sadržani u ceni koštanja prodatih zaliha. Ovo se u skladu sa čl. 11. i 12. Pravilnika postiže time što se smanjenje vrednosti zaliha na računima 110 - Nedovršena proizvodnja, 111 - Nedovršene usluge i 120 - Gotovi proizvodi evidentira (knjiži) odobrenjem tih računa, a zaduženjem računa 631 - Smanjenje vrednosti zaliha nedovršene proizvodnje i usluga i gotovih proizvoda.

Dakle, u situaciji u kojoj obveznik vrši obezvređenje zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda, iznos obezvređenja po ovom osnovu se u skladu sa Pravilnikom iskazuje u tzv. pogonskom knjigovodstvu (u okviru klase 9), na računu 983 - Otpisi, manjkovi i viškovi zaliha učinaka, a ne na računima rashoda u okviru klase 5, što za posledicu ima smanjenje vrednosti zaliha, koje se u skladu sa Pravilnikom računovodstveno evidentira preko računa prihoda (631), a u finansijskim izveštajima iskazuje kao korekcija poslovnih prihoda (AOP 1010 u Bilansu uspeha)..."

U slučaju kada se zalihe materijala i robe vode u obračunu troškova i učinaka, njihov manjak po popisu se knjiži zaduživanjem računa 992 - Manjkovi materijala i robe, a odobravanjem računa 91 - Materijal i roba.

Poput manjkova i viškovi mogu nastati iz različitih razloga, kao što su prijem veće količine dobara od dobavljača u odnosu na fakturisanu, isporuka manje količine dobara kupcima, zamenom artikala, kao i netačnog evidentiranja utroška materijala i sl.

Pravilnikom o Kontnom okviru za računovodstveno evidentiranje viškova u finansijskom knjigovodstvu predviđen je račun 674 - Viškovi.

Viškovi učinaka koji se evidentiraju na računima troškova i učinaka u Klasi 9, knjiže se na računima te klase zaduživanjem računa na kojima se iskazuju ti učinci (računi grupa 95 i 96), u korist računa 983. U finansijskom knjigovodstvu viškovi učinaka knjiže se zaduženjem računa 631 u korist računa 674.

Ukoliko se pravna lica i preduzetnici odluče da evidenciju o stanju, nabavci, trošenju i prodaji materijala i robe vode u klasi 9, višak ovih zaliha se knjiži na teret odgovarajućeg računa grupe 91, a u korist računa 994 - Viškovi materijala i robe.

Prema članu 4. stav 4. tačka 1) Zakona o porezu na dodatu vrednost ("Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 86/2004 - ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 68/2014 - dr. zakon, 142/2014, 5/2015 - usklađeni din. izn., 83/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 108/2016, 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017, 13/2018 - usklađeni din. izn., 30/2018, 4/2019 - usklađeni din. izn., 72/2019, 8/2020 - usklađeni din. izn. i 153/2020 - dalje: Zakon o PDV), sa prometom dobara uz naknadu izjednačava se uzimanje dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za lične potrebe osnivača, vlasnika, zaposlenih ili drugih lica. Saglasno odredbama člana 8. Pravilnika o porezu na dodatu vrednost ("Sl. glasnik RS", br. 37/2021, 64/2021, 127/2021, 49/2022 i 59/2022 - dalje: Pravilnik o PDV), uzimanjem dobara, u smislu člana 4. stav 4. tačka 1) Zakona o PDV, smatra se uzimanje dobara koja su deo poslovne imovine obveznika PDV za lične potrebe osnivača, vlasnika, zaposlenih ili drugih lica (dalje: sopstvena potrošnja). Sopstvenom potrošnjom smatra se i manjak dobara, osim manjka koji se smatra rashodom na koji se ne plaća PDV u skladu sa Zakonom o PDV i manjka koji se može pravdati višom silom ili drugim opravdanim razlogom (elementarna nepogoda, krađa, saobraćajni udes i dr.), koji se dokazuje aktom nadležnog organa, odnosno organizacije, na koju se obračunava i plaća PDV po opštoj ili posebnoj stopi u zavisnosti od vrste dobara na koju je utvrđen manjak. Ovo naravno samo u slučaju da je prilikom nabavke dobara čiji je manjak utvrđen postojalo pravo na odbitak prethodnog PDV.

Obaveza za PDV na sopstvenu potrošnju se računovodstveno evidentira u korist računa 474 - Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi, ukoliko je u pitanju manjak dobara za koje je propisana opšta stopa PDV od 20% ili u korist računa 475 - Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po posebnoj stopi ukoliko se manjak utvrđen popisom odnosi na dobra čiji se promet oporezuje posebnom stopom od 10%.

Zakon o PDV ne propisuje osnovicu za obračun PDV na sopstvenu potrošnju. Međutim, kod prometa dobara bez naknade, osnovicom za obračun PDV, u skladu sa članom 18. Zakona o PDV, smatra se nabavna cena, odnosno cena koštanja tih ili sličnih dobara, u momentu prometa, u koju nije uračunat PDV, pa se ova osnovica analogno primenjuje i prilikom obračuna PDV na manjak. U cilju pojašnjenja pojma nabavne cene u ovom kontekstu, Ministarstvo finansija je dalo službeno mišljenje u kome se navodi da se nabavnom cenom smatra cena po kojoj se takva ili slična dobra mogu nabaviti u momentu prometa, a koja ne sadrži PDV, iz čega proizilazi da ako je reč o dobrima koja nemaju vrednost (tržišnu), ne postoji obaveza obračunavanja i plaćanja PDV.

Primer 1: Knjiženje viškova i manjkova u finansijskom knjigovodstvu

Popisom su utvrđene sledeće razlike između stvarnog i knjigovodstvenog stanja:

1) višak opreme čija je procenjena nabavna vrednost 120.000 dinara, a procenjena ispravka vrednosti 50.000 dinara;

2) manjak opreme čija je nabavna vrednost 800.000 dinara, ispravka vrednosti 500.000 dinara, tržišna vrednost jednaka je sadašnjoj vrednosti, a po odluci nadležnog organa manjak pada na teret pravnog lica;

3) manjak putničkog vozila čija je sadašnja vrednost 450.000 dinara, a ispravka vrednosti 360.000 dinara, a za utvrđeni manjak se terete troškovi poslovanja;

4) manjak opreme nabavne vrednosti 600.000 dinara, otpisane vrednosti 200.000 dinara, pri čemu tržišna vrednost opreme iznosi 400.000 dinara, a za manjak se zadužuje odgovorno lice na osnovu odluke nadležnog organa;

5) višak materijala u vrednosti od 30.000 dinara;

6) manjak materijala u vrednosti od 12.000 dinara koji će biti nadoknađen na teret računopolagača, pri čemu tržišna vrednost materijala odgovara knjigovodstvenoj vrednosti;

7) višak robe u skladištu čija je prodajna vrednost 200.000 dinara, ukalkulisana razlika u ceni 30.000 dinara, a zalihe robe u prometu na veliko se vode po prodajnim cenama bez PDV;

8) manjak robe u skladištu prodajne vrednosti 15.000 dinara sa ukalkulisanom razlikom u ceni od 2.000 dinara, koji će teretiti troškove poslovanja, pri čemu tržišna vrednost robe iznosi 15.000 dinara;

9) manjak robe u prodavnici na teret zaposlenog nabavne vrednosti robe 20.000 dinara, ukalkulisane razlike u ceni 2.000 dinara i PDV u iznosu od 4.400 dinara, pri čemu se zaposleni zadužuje po prodajnoj ceni;

10) manjak robe u maloprodaji na teret pravnog lica čija nabavna vrednost iznosi 10.000 dinara, ukalkulisana razlika u ceni 1.000 dinara, a ukalkulisani PDV 2.200 dinara;

11) višak robe u prodavnici nabavne vrednosti 5.000, ukalkulisane razlike u ceni u iznosu od 500 dinara i ukalkulisanog PDV 1.100 dinara.

R. br.

Konto

OPIS

Iznos

duguje

potražuje

duguje

potražuje

1

2

3

4

5

6

1)

023

 

Postrojenja i oprema

120.000

 

 

 

0238

Ispravka vrednosti, nekretnina, postrojenja i opreme - amortizacija

 

50.000

 

 

674

Viškovi

 

70.000

za višak opreme

2)

574

 

Manjkovi

360.000

 

 

0238

 

Ispravka vrednosti, nekretnina, postrojenja i opreme - amortizacija

500.000

 

 

 

023

Postrojenja i oprema

 

800.000

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

60.000

za manjak opreme koji pada na teret pravnog lica

3)

574

 

Manjkovi

450.000

 

 

0238

 

Ispravka vrednosti, nekretnina, postrojenja i opreme - amortizacija

360.000

 

 

 

023

Postrojenja i oprema

 

810.000

za manjak putničkog vozila koji pada na teret pravnog lica

4)

221

 

Potraživanja od zaposlenih

480.000

 

 

0238

 

Ispravka vrednosti, nekretnina, postrojenja i opreme - amortizacija

200.000

 

 

 

023

Postrojenja i oprema

 

600.000

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

80.000

za manjak opreme koji pada na teret odgovornog lica

5)

101

 

Materijal

30.000

 

 

 

674

Viškovi

 

30.000

za višak materijala

6)

221

 

Potraživanja od zaposlenih

14.400

 

 

 

101

Materijal

 

12.000

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

2.400

za manjak materijala na teret računopolagača

7)

1320

 

Roba u prometu na veliko u skladištu

200.000

 

 

 

1328

Ukalkulisana razlika u ceni

 

30.000

 

 

674

Viškovi

 

170.000

za višak robe u skladištu

8)

574

 

Manjkovi

16.000

 

 

1328

 

Ukalkulisana razlika u ceni

2.000

 

 

 

1320

Roba u prometu na veliko u skladištu

 

15.000

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

3.000

za manjak robe u prometu na veliko

9)

221

 

Potraživanja od zaposlenih

26.400

 

 

1347

 

Ukalkulisani PDV

4.400

 

 

1348

 

Ukalkulisana razlika u ceni

2.000

 

 

 

1340

Roba u prometu na malo

 

26.400

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

4.400

 

 

679

Ostali nepomenuti prihodi

 

2.000

za manjak robe u maloprodaji na teret zaposlenog

10)

574

 

Manjkovi

12.200

 

 

1347

 

Ukalkulisani PDV

2.200

 

 

1348

 

Ukalkulisana razlika

1.000

 

 

 

1340

Roba u prometu na malo

 

13.200

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

2.200

za manjak robe u maloprodaji na teret pravnog lica

11)

1340

 

Roba u prometu na malo

6.600

 

 

 

1347

Ukalkulisani PDV

 

1.100

 

 

1348

Ukalkulisana razlika u ceni

 

500

 

 

674

Viškovi

 

5.000

za višak robe u prodavnici

Napomena za promenu 3): pravno lice u slučaju manjka putničkog automobila nema obavezu obračuna i plaćanja PDV, s obzirom da nije postojalo pravo na odbitak prethodnog poreza prilikom njegove nabavke u skladu sa članom 29. Zakona o PDV.

Primer 2: Knjiženje viškova i manjkova kada se zalihe vode u pogonskom knjigovodstvu

Popisom su utvrđeni sledeći viškovi i manjkovi:

1) višak materijala u iznosu od 7.000 dinara;

2) manjak materijala koji pada na teret pravnog lica u iznosu od 18.000 dinara;

3) višak zaliha nedovršene proizvodnje u iznosu od 50.000 dinara;

4) manjak poluproizvoda sopstvene proizvodnje na teret pravnog lica u iznosu od 12.000 dinara;

5) manjak proizvoda u prodavnici na teret zaposlenog, pri čemu cena koštanja proizvoda iznosi 1.000 dinara, razlika u ceni iznosi 200 dinara i ukalkulisani PDV 240 dinara, a zaposleni se tereti po prodajnoj ceni;

6) višak robe u skladištu čija prodajna cena iznosi 19.000 dinara, a ukalkulisana razlika u ceni 2.000 dinara;

7) manjak robe u skladištu na teret pravnog lica, pri čemu prodajna cena robe iznosi 5.000 dinara, a ukalkulisana razlika u ceni 500 dinara;

8) višak robe u prodavnici čija je nabavna vrednost 5.000 dinara, ukalkulisana razlika u ceni 700 dinara, a ukalkulisani PDV 1.140 dinara;

9) manjak robe u prodavnici, na teret računopolagača koji se zadužuje po prodajnoj ceni, pri čemu nabavna vrednost robe iznosi 3.000 dinara, ukalkulisana razlika u ceni iznosi 400 dinara, a ukalkulisani PDV 680 dinara.

R. br.

Konto

OPIS

Iznos

duguje

potražuje

duguje

potražuje

1

2

3

4

5

6

1)

910

 

Materijal

7.000

 

 

 

994

Viškovi materijala i robe

 

7.000

za višak materijala

2)

992

 

Manjkovi materijala i robe

18.000

 

 

 

910

Materijal

 

18.000

za manjak materijala

2a)

574

 

Manjkovi

3.600

 

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

3.600

za obračunati PDV na manjak materijala

3)

950

 

Proizvodnja proizvoda osnovne delatnosti

50.000

 

 

 

983

Otpisi, manjkovi i viškovi zaliha učinaka

 

50.000

za višak zaliha nedovršene proizvodnje

3a)

631

 

Smanjenje vrednosti zaliha nedovršene proizvodnje i usluga i gotovih proizvoda

50.000

 

 

 

674

Viškovi

 

50.000

za višak zaliha nedovršene proizvodnje

4)

983

 

Otpisi, manjkovi i viškovi zaliha učinaka

12.000

 

 

 

950

Proizvodnja proizvoda osnovne delatnosti

 

12.000

za manjak zaliha nedovršene proizvodnje na teret pravnog lica

4a)

574

 

Manjkovi

14.400

 

 

 

630

Povećanje vrednosti zaliha nedovršene proizvodnje i usluga i gotovih proizvoda

 

12.000

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

2.400

za manjak zaliha nedovršene proizvodnje na teret pravnog lica i obračunati PDV na manjak

5)

983

 

Otpisi, manjkovi i viškovi zaliha učinaka

1.000

 

 

9125

 

Ukalkulisani PDV u prodavnicama proizvođača

240

 

 

9123

 

Razlika u ceni proizvoda u prodavnicama proizvođača

200

 

 

 

9120

Proizvodi u prodavnicama proizvođača

 

1.440

za utvrđeni manjak proizvoda u sopstvenoj prodavnici

5a)

221

 

Potraživanja od zaposlenih

1.440

 

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

240

 

 

679

Ostali nepomenuti prihodi

 

1.200

za obračunati PDV i zaduživanje zaposlenog za manjak

6)

9112

 

Roba u prometu na veliko

19.000

 

 

 

91190

Ukalkulisana razlika u ceni robe u prometu na veliko

 

2.000

 

 

994

Viškovi materijala i robe

 

17.000

za višak robe u skladištu

7)

992

 

Manjkovi materijala i robe

4.500

 

 

91190

 

Ukalkulisana razlika u ceni robe u prometu na veliko

500

 

 

 

9112

Roba u prometu na veliko

 

5.000

za manjak robe u skladištu

7a)

574

 

Manjkovi

1.000

 

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

1.000

za obračunati PDV na manjak robe

8)

9113

 

Roba u prometu na malo

6.840

 

 

 

9117

Ukalkulisani porez na dodatu vrednost

 

1.140

 

 

91191

Ukalkulisana razlika u ceni robe u prometu na malo

 

700

 

 

994

Viškovi materijala i robe

 

5.000

za višak robe u prodavnici

9)

992

 

Manjkovi materijala i robe

3.000

 

 

9117

 

Ukalkulisani porez na dodatu vrednost

680

 

 

91191

 

Ukalkulisana razlika u ceni robe u prometu na malo

400

 

 

 

9113

Roba u prometu na malo

 

4.080

za manjak robe u prodavnici

9a)

221

 

Potraživanja od zaposlenih

4.080

 

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

680

 

 

679

Ostali nepomenuti prihodi

 

3.400

za obračunati PDV i zaduživanje zaposlenog za manjak

 

Računovodstveno evidentiranje kala, rastura, kvara i loma

Pravna lica i preduzetnici imaju obavezu obračuna i plaćanja PDV na rashod dobara iznad količine određene Normativom za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća porez na dodatu vrednost (dalje: Normativ), u skladu sa članom 4. Uredbe o količini rashoda (kalo, rastur, kvar i lom) na koji se ne plaća porez na dodatu vrednost ("Sl. glasnik RS", br. 124/2004 - dalje: Uredba).

Za dobra koja nisu obuhvaćena normativom potrebno je da pravno lice uredi internim aktom količinu rashoda za koju neće postojati obaveza obračuna i plaćanja PDV, ukoliko nadležni poreski organ ne utvrdi drugu količinu.

Međutim, postoje dva izuzetka od primene Uredbe, a odnose se na:

- rashod nastao usled dejstva više sile na koji se PDV ne plaća u količini utvrđenoj aktom organizacije nadležne za osiguranje, odnosno aktom nadležnog državnog organa za procenu štete i

- rashod nastao zbog proteka roka trajanja proizvoda, pod uslovom da je rok trajanja utisnut, odnosno odštampan na proizvodu ili je na drugi način određen od strane proizvođača i ako je pri utvrđivanju rashoda bio prisutan predstavnik Poreske uprave. Ako se predstavnik Poreske uprave u roku od pet dana od dana podnošenja zahteva ne odazove pozivu obveznika, priznaju se utvrđene količine iskazane u zapisniku obveznika.

Prema Pravilniku o Kontnom okviru rashodi nastali usled kala, rastura, loma i kvara se računovodstveno evidentiraju na računu 577 - Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha.

Primer 3: Knjiženje kala, rastura, loma i kvara u finansijskom knjigovodstvu

Popisom je utvrđen:

1) dozvoljen kalo materijala u iznosu od 4.000 dinara;

2) lom materijala u iznosu od 7.000 dinara, a s obzirom da je isti iznad dozvoljenog loma propisanog Normativom pravnog lica, na iznos iznad propisane dozvoljene granice obračunat je PDV u iznosu od 400 dinara;

3) kalo robe u skladištu u dozvoljenim količinama utvrđenim internim aktom, pri čemu prodajna cena robe iznosi 6.000 dinara, a ukalkulisana razlika u ceni 900 dinara;

4) kalo robe u skladištu iznad dozvoljene količine, pri čemu prodajna cena robe iznosi 6.000 dinara, a ukalkulisana razlika u ceni 900 dinara, a obračunati PDV na količinu veću od dozvoljene 600 dinara;

5) dozvoljeni kalo robe u prodavnici u iznosu od 16.800 dinara, u kojem je nabavna vrednost robe 12.000 dinara, razlika u ceni 2.000 dinara, ukalkulisani PDV 2.800 dinara;

6) kalo robe u maloprodajnom objektu u iznosu od 27.600 dinara od čega se 7.600 dinara odnosi na kalo iznad dozvoljenog za robu oporezivu po stopi od 10%. Nabavna vrednost robe je 20.000 dinara, razlika u ceni 3.000 dinara, ukalkulisani PDV 4.600 dinara.

R. br.

Konto

OPIS

Iznos

duguje

potražuje

duguje

potražuje

1

2

3

4

5

6

1)

577

 

Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha

4.000

 

 

 

101

Materijal

 

4.000

za dozvoljeni kalo materijala po popisu

2)

577

 

Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha

7.400

 

 

 

101

Materijal

 

7.000

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

400

za lom materijala iznad dozvoljenog

3)

577

 

Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha

5.100

 

 

 

1320

Roba u prometu na veliko u skladištu

 

6.000

 

 

(1328)

Ukalkulisana razlika u ceni

 

(900)

za dozvoljeni kalo robe u skladištu

4)

577

 

Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha

5.700

 

 

 

1320

Roba u prometu na veliko u skladištu

 

6.000

 

 

(1328)

Ukalkulisana razlika u ceni

 

(900)

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

600

za kalo robe u skladištu iznad dozvoljenog

5)

577

 

Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha

12.000

 

 

1347

 

Ukalkulisani PDV

2.800

 

 

1348

 

Ukalkulisana razlika u ceni

2.000

 

 

 

1340

Roba u prometu na malo

 

16.800

za dozvoljeni kalo robe u prodavnici

6)

577

 

Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha

20.760

 

 

1347

 

Ukalkulisani PDV

4.600

 

 

1348

 

Ukalkulisana razlika u ceni

3.000

 

 

 

1340

Roba u prometu na malo

 

27.600

 

 

475

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po posebnoj stopi

 

760

za kalo robe u prodavnici iznad dozvoljenog

 

Primer 4: Knjiženje kala, rastura, loma i kvara kada se zalihe vode u pogonskom knjigovodstvu

Popisom je utvrđen:

1) kalo materijala u dozvoljenim količinama u iznosu od 8.000 dinara;

2) kalo materijala iznad količine propisane Normativom u iznosu od 18.000 dinara, pri čemu PDV obračunat na količinu iznad normativa iznosi 400 dinara;

3) kalo robe u skladištu u količini ispod dozvoljene količine propisane Normativom, pri čemu prodajna cena robe iznosi 5.000 dinara, a ukalkulisana razlika u ceni 500 dinara;

4) kalo robe u maloprodajnom objektu u količini iznad dozvoljene, pri čemu je nabavna vrednost robe 20.000 dinara, ukalkulisana razlika u ceni 4.000 dinara, a ukalkulisani PDV 4.800, a obračunati PDV na količinu iznad dozvoljene iznosi 1.000 dinara;

5) nedozvoljeni kalo nedovršene proizvodnje u iznosu od 7.000 dinara, pri čemu PDV obračunat na količinu rashoda iznad dozvoljene iznosi 700 dinara.

R. br.

Konto

OPIS

Iznos

duguje

potražuje

duguje

potražuje

1

2

3

4

5

6

1)

993

 

Otpisi materijala i robe

8.000

 

 

 

910

Materijal

 

8.000

za dozvoljeni kalo materijala

2)

993

 

Otpisi materijala i robe

18.000

 

 

 

910

Materijal

 

18.000

za kalo materijala iznad dozvoljene količine

2a)

577

 

Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha

400

 

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

400

za obračunati PDV na kalo materijala iznad dozvoljene količine

3)

993

 

Otpisi materijala i robe

4.500

 

 

91190

 

Ukalkulisana razlika u ceni robe u prometu na veliko

500

 

 

 

9112

Roba u prometu na veliko

 

5.000

za dozvoljeni kalo robe u skladištu

4)

993

 

Otpisi materijala i robe

20.000

 

 

9117

 

Ukalkulisani porez na dodatu vrednost

4.800

 

 

91191

 

Ukalkulisana razlika u ceni robe u prometu na malo

4.000

 

 

 

9113

Roba u prometu na malo

 

28.800

za kalo robe u prodavnici iznad dozvoljene količine

4a)

577

 

Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha

1.000

 

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

1.000

za PDV obračunat na nedozvoljeni rashod

5)

983

 

Otpisi, manjkovi i viškovi zaliha učinaka

7.000

 

 

 

950

Proizvodnja proizvoda osnovne delatnosti

 

7.000

za kalo nedovršene proizvodnje iznad dozvoljene količine

5a)

577

 

Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha

7.700

 

 

 

630

Povećanje vrednosti zaliha nedovršene proizvodnje i usluga i gotovih proizvoda

 

7.000

 

 

474

Obaveze za porez na dodatu vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi

 

700

za kalo nedovršene proizvodnje iznad dozvoljene količine i PDV obračunat na nedozvoljeni rashod

Napomena za promenu 5a): Kako Pravilnikom o Kontnom okviru nije propisan poseban račun za računovodstveno evidentiranje rashodovanja zaliha učinaka, smatramo da je kalo iznad dozvoljene količine i obračunati PDV na kalo nedovršene proizvodnje najadekvatnije priznati na teret računa 577, imajući u vidu suštinu poslovne promene.

Računovodstveno evidentiranje obezvređenja zaliha

U skladu sa paragrafom 9. Međunarodnog računovodstvenog standarda - MRS 2 Zalihe ("Sl. glasnik RS", br. 123/2020), Odeljkom 13. Međunarodnog standarda finansijskog izveštavanja (IFRS) za male i srednje entitete ("Sl. glasnik RS", br. 83/2018) i članom 26. Pravilnika o načinu priznavanja, vrednovanja, prezentacije i obelodanjivanja pozicija u pojedinačnim finansijskim izveštajima mikro i drugih pravnih lica ("Sl. glasnik RS", br. 89/2020),zalihe se odmeravaju po nižoj od sledeće dve vrednosti - nabavnoj vrednosti/ceni koštanja ili neto ostvarivoj vrednosti.

Shodno navedenom, u slučaju zastarelosti, oštećenja zaliha ili smanjenja tržišne cene, vrednost zaliha se svodi na neto prodajnu cenu, a razlika između knjigovodstvene vrednosti i neto prodajne vrednosti predstavlja obezvređenje zaliha koje se računovodstveno evidentira na računu 584 - Rashodi od usklađivanja vrednosti zaliha u skladu sa Pravilnikom o Kontnom okviru, uz odobrenje analitičkog računa ispravke vrednosti zaliha materijala ili analitičkog računa ispravke vrednosti zaliha robe.

Obezvređenje zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda vrši se u okviru klase 9, odnosno na računu 983 - Otpisi, viškovi i manjkovi zaliha, u korist grupe računa 95 ili 96.

Primer 5: Knjiženje obezvređenja u finansijskom knjigovodstvu

Na osnovu popisa donete su sledeće odluke:

1) da se vrednost zaliha materijala nabavne vrednosti 10.000 dinara smanji za 3.000 dinara;

2) da se nabavna vrednost zaliha robe u skladištu svede na neto prodajnu vrednost koja je niža od nabavne vrednosti, pri čemu razlika između nabavne vrednosti i neto prodajne vrednosti iznosi 12.000 dinara;

3) da se otpiše roba u prodavnici, čiji je rok upotrebe utisnut na pakovanju istekao, pri čemu nabavna vrednost robe iznosi 30.000 dinara, razlika u ceni od 5.000 dinara, PDV 3.000 dinara.

R. br.

Konto

OPIS

Iznos

duguje

potražuje

duguje

potražuje

1

2

3

4

5

6

1)

584

 

Rashodi od usklađivanja vrednosti zaliha

3.000

 

 

 

1019

Ispravka vrednosti materijala

 

3.000

za obezvređenje zaliha materijala

2)

584

 

Rashodi od usklađivanja vrednosti zaliha

12.000

 

 

 

1329

Ispravka vrednosti robe u prometu na veliko

 

12.000

za obezvređenje zaliha robe

3)

584

 

Rashodi od usklađivanja vrednosti zaliha

30.000

 

 

1347

 

Ukalkulisani PDV

3.000

 

 

1348

 

Ukalkulisana razlika u ceni

5.000

 

 

 

1340

Roba u prometu na malo

 

38.000

za otpis robe u prodavnici

 

Primer 6: Knjiženje obezvređenja u pogonskom knjigovodstvu

Na osnovu popisa donete su sledeće odluke:

1) da se izvrši svođenje vrednosti zaliha gotovih proizvoda na neto prodajnu vrednost koja je niža od cene koštanja, pri čemu neto prodajna vrednost iznosi 10.000 dinara, a cena koštanja iznosi 12.000 dinara;

2) da se izvrši otpis zaliha gotovih proizvoda koji nemaju upotrebnu vrednost u iznosu od 13.000 dinara;

3) da se deo gotovih proizvoda čija je knjigovodstvena vrednost 50.000 dinara otpiše zbog zastarelosti i proda kao otpad za 10.000 dinara u neto iznosu.

R. br.

Konto

OPIS

Iznos

duguje

potražuje

duguje

potražuje

1

2

3

4

5

6

1)

983

 

Otpisi, manjkovi i viškovi zaliha učinaka

2.000

 

 

 

960

Gotovi proizvodi

 

2.000

za obezvređenje zaliha učinaka

2)

983

 

Otpisi, manjkovi i viškovi zaliha učinaka

13.000

 

 

 

960

Gotovi proizvodi

 

13.000

za obezvređenje zaliha učinaka

3)

983

 

Otpisi, manjkovi i viškovi zaliha učinaka

50.000

 

 

 

960

Gotovi proizvodi

 

50.000

za obezvređenje zaliha učinaka

3a)

204

 

Kupci u zemlji

12.000

 

 

 

614

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga na domaćem tržištu

 

10.000

 

 

470

Obaveze za porez na dodatu vrednost po izdatim fakturama po opštoj stopi (osim primljenih avansa)

 

2.000

prodaja kupcu otpisanih gotovih proizvoda kao otpad

 

Evidencija viškova i manjkova u Knjizi evidencije prometa - Obrazac KEP

U skladu sa Pravilnikom o evidenciji prometa ("Sl. glasnik RS", br. 99/2015 i 44/2018 - dr. zakon) pravna lica i preduzetnici viškove i manjkove robe, osim u finansijskom ili pogonskom i robnom knjigovodstvu, obavezni su da evidentiraju i u KEP knjizi. Ova obaveza se ne odnosi na pravna lica i preduzetnike koji obavljaju promet robe na veliko, a poslovne knjige vode po sistemu dvojnog knjigovodstva.

Prema članu 15. Pravilnika o evidenciji prometa u kolonu broj 4. KEP knjige se upisuje zaduženje trgovca u tom objektu, odnosno prodajnom mestu, a u kolonu broj 5. KEP knjige razduženje objekta - prodajnog mesta po osnovu prometa robe koji se u njemu vrši.

Prema članu 16. Pravilnika o evidenciji prometa stvarno stanje robe utvrđeno popisom upoređuje se sa stanjem koje se dobija saldiranjem kolona br. 4. i 5. KEP knjige. Ako postoji razlika, višak se unosi u kolonu zaduženja, a manjak u kolonu razduženja.

Dakle, stanje utvrđeno popisom se upoređuje sa stanjem koje se dobija saldiranjem kolona 4. i 5. KEP knjige, a nakon toga se pozitivna razlika, odnosno višak, na osnovu verodostojne knjigovodstvene isprave knjiže na isti način kao i nabavka robe, dok se u slučaju negativne razlike, odnosno manjka vrši storniranje crvenim stornom (ispisivanje iznosa koji se zaokružuje). Prilikom sabiranja iznos crvenog storna oduzima se od ukupnog zbira.



Redakcija