Zastava Bosne i Hercegovine

NACRT ZAKONA O ARHIVSKOJ GRAĐI I ARHIVSKOJ DELATNOSTI: Predviđeno elektronsko poslovanje i arhiviranje


Posle Novog Sada i Niša, u Beogradu je u Arhivu Srbije održana treća sesija javne rasprave o Nacrtu zakona o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti, u organizaciji Ministarstva kulture i informisanja.

U Arhivu Srbije bili su prisutni profesionalci iz oblasti arhivske delatnosti i predstavnici Arhiva iz svih krajeva zemlje.

Dejan Masliković, pomoćnik za razvoj digitalne istraživačke infrastrukture u oblasti kulture i umetnosti izjavio je da državu čine Arhiv i katastar, zato je važnost zakona o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti veoma velika. U Arhivu je pohranjeno svo pamćenje ove države i građana koji su živeli na teritoriji Republike Srbije. Reč je o kreiranju naše istorije i nekim delom naše budućnosti.

Prema njegovim rečima, zakon o kojem se vodi javna rasprava donosi se posle 25 godina.

"Do tada je pod kapom zakona o kulturnim dobrima vođena briga o Arhivu. Pre toga smo imali zakon o arhivskoj građi. Posle 25 godina donosimo moderan zakon čije se novine prevashodno odnose na elektronsko poslovanje i arhiviranje. Drugu novinu predstavlja uređivanje same mreže Arhiva i finansiranje svih Arhiva na teritoriji Srbije iz republičkog budžeta", kazao je Masliković.

Za njega nema dileme da će novi zakon propisati odredbe koje će uneti i novinu u sam način čuvanja dokumenata, odnosno arhiviranje građe.

"Poštujući postulate arhivistike, sada uvodimo čuvanje dokumenta u obliku u kojem je on nastao. Obaveza države je da osnuje i napravi elektronski arhiv gde će se u okviru Arhiva Srbije, ili neke druge institucije čuvati sva elektronska dokumenta koja regulišu imovinsko pravne odnose, nasledno pravo, pravo nastalo iz radnog odnosa…To će predstavljati sasvim novu oblast u radu Arhiva. Uvešćemo i informacione sisteme u rad Arhiva, zapravo sisteme za upravljanje dokumentima u elektronskom obliku", ukazao je Masliković.

Dodao je da će radna grupa najkasnije nekoliko nedelja nakon završetka javne rasprave, uneti sve izmene.

"Nakon toga, Ministarstvo kulture i informisanja kao zakonodavac prosleđuje zakon ostalim ministarstvima i posle pribavljanja mišljenja, zakon ide na usvajanje u Vladu Republike Srbije", ukazao je Masliković.

Izvor: Vebsajt Krstarica, 28.01.2019.
Naslov: Redakcija