NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NACIONALNOM DNK REGISTRU: Pored preciziranja baza DNK profila, izdvaja se baza DNK profila u postupcima za pronalaženje i identifikaciju novorođene dece za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta ili zdravstvenih ustanova u Republici Srbiji i koja je podeljena na zbirku spornih i nespornih DNK profila
Zakon o nacionalnom DNK registru ("Sl. glasnik RS", br. 24/2018) donet je 2018. godine čime je uspostavljen jedinstveni pravni okvir u ovoj oblasti u Republici Srbiji.
U prethodnom periodu primene Zakona uočen je prostor za unapređenje uspostavljenog sistema, kao i određeni nedostaci koje je potrebno otkloniti, a koji se nisu mogli do detalja predvideti prilikom predlaganja osnovnog teksta zakona.
Nakon analize stanja u praksi i iskustva stečenog u prethodnom periodu u primeni zakona, predlažu se izmene i dopune kako bi se Zakon primenjivao uz jasnije odredbe koje neće stvarati nedoumice i praktične probleme.
Razlozi za donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o nacionalnom DNK registru ogledaju se u preciziranju rešenja iz postojećeg zakona na način koji će omogućiti bolju zaštitu i efikasnije ostvarivanje prava građana.
Nacrtom zakona o izmenama i dopunama Zakona o nacionalnom DNK registru pored preciziranja baza DNK profila odnosno predviđanja dodatnih zbirki koje će obezbediti bolju preglednost nacionalnog DNK registra i adekvatno razvrstavanje podataka prema kategorijama kojima pripadaju određena lica, izdvaja se baza DNK profila u postupcima za pronalaženje i identifikaciju novorođene dece za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta ili zdravstvenih ustanova u Republici Srbiji i koja je podeljena na zbirku spornih i nespornih DNK profila.
Takođe, ono što je značajan iskorak u usklađivanju odredaba ovog zakona sa propisima kojima se uređuje obrada podataka o ličnosti i to u delu obrade podataka u posebne svrhe odnosno razlikovanja pojedinih vrsta lica na koje se podaci odnose, jeste preciziranje izvršeno u okviru baze DNK profila utvrđenih iz nespornih bioloških uzoraka, gde se u okviru zbirke DNK profila lica, podaci razvrstavaju shodno kategoriji lica u krivičnom postupku i to na: podatke o osumnjičenom, okrivljenom, optuženom i oštećenom licu.
Pored navedenog, postoji potreba uvođenja obavezne akreditacije svih laboratorija koje sprovode DNK analizu, u skladu sa važećim međunarodnim standardom, kako bi se osigurala valjanost i preciznost podataka koji su unose u nacionalni DNK registar, što je u skladu sa legislativom Evropske Unije i preporukama Evropske mreže forenzičkih instituta - ENFSI, a na koju su posebno ukazali eksperti EU (Austrija i Hrvatska), u okviru TAIEX asistencija.
Akreditacijom bi se obezbedio veći stepen pouzdanosti rezultata DNK analize za potrebe vođenja krivičnog postupka, kao i tačnost unetih podataka u nacionalni DNK registar, te preduslovi za njihovu automatsku razmenu u budućnosti, a shodno preuzetim obavezama Republike Srbije u postupku njenog pridruživanja EU.
Naime, postupak forenzičke registracije bio bi efikasniji i ekonomičniji kada bi se druge laboratorije u Srbiji akreditovale, jer bi dostavljeni DNK profili mogli odmah da se unose u registar, bez ponavljanja analize i provere validnosti rezultata. Takođe, ne bi bilo potrebno da se Ministarstvu dostavlja jedan primerak nespornog uzorka.
Imajući u vidu napred navedeno prepoznata je potreba da se predmetna oblast precizira, uz jasno definisana prava i obaveze subjekata u ovoj oblasti i adekvatne sankcije za nepoštovanje propisanih obaveza.
Najzad, postoji stalna potreba za usavršavanjem postojećih rešenja kako bi se ispratile savremene potrebe koje vode ostvarivanju dva značajna cilja. Prvi je stvaranje normativne osnove za efikasniji i ekonomičniji krivični postupak i drugi je obezbeđivanje potpune zaštite ljudskih prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim aktima.
Izvor: Iz Obrazloženja Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o nacionalnom DNK registru, 29.12.2022.