Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKONIK O KRIVIČNOM POSTUPKU: Lica koja odgovaraju za dela za koja je zaprećena kazna zatvora duža od osam godina imaju pravo na branioca po službenoj dužnosti


Za svaki započeti sat suđenja branilac koga pozove sud ili tužilaštvo inkasira 15.750 dinara, dok sat rada sudije košta 624,28 dinara. - Odbrana je obavezna čak i ako se sudi za krađu kilogram krompira

Isplati se biti branilac po službenoj dužnosti u Srbiji. Iako se za taj posao isplaćuje "samo" pola tarife koju je propisala Advokatska komora Srbije, advokati angažovani na ovaj način kada uđu u sudnicu, čak i ako suđenje traje minut, zarade čak 15.750 dinara. Ako uspeju da "načnu" i drugi sat suđenja, inkasiraju duplo više - 31.500 dinara.

Ovaj iznos, braniocima angažovanim po službenoj dužnosti isplaćuje se sa računa suda, tužilaštva ili Ministarstva unutrašnjih poslova, u zavisnosti od toga ko ih je angažovao. Poređenja radi, sat rada sudije "košta" 624,28 dinara, a zapisničara - 200 dinara.

Broj advokata koji se angažuju po službenoj dužnosti, znatno je povećan posle 1. oktobra 2013. godine, kada je na snagu stupio izmenjeni Zakonik o krivičnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i 55/2014 - dalje: Zakonik). Za razliku od starog ZKP-a koji je odbranu po službenoj dužnosti predviđao u pritvorskim predmetima i za dela za koja je zaprećena zatvorska kazna veća od deset godina, verzija iz 2013. godine predviđa da advokata moraju da imaju svi oni koji odgovaraju za dela za koja je zaprećena kazna zatvora duža od osam godina.

U beogradskim osnovnim sudovima, a naročito je to izraženo u Prvom osnovnom sudu, čak 80 odsto od ukupnog broja predmeta čine razbojništva i krađe za koje okrivljeni po Zakonikuu moraju da imaju branioce. Prosto rečeno, kada neko nogom obije tuđi podrum i iz njega odnese kilogram krompira pred sudom će odgovarati za krađu za koju je, po Zakoniku, obavezna odbrana koja državu skupo košta. Praksa je pokazala da do stupanja na snagu novog ZKP-a u najvećem broju slučajeva ovakvi i slični prestupnici nisu ni imali advokate. I, oni koji su ga imali, sada otkazuju punomoćje uz obrazloženje da nemaju novca da ga plaćaju, pa od suda traže da im postavi branioce po službenoj dužnosti.

Uočeno je da određeni advokati koji su angažovani po službenoj dužnosti, namerno prave troškove. Često se dešava da pišu žalbe i dopise samo da bi uvećali svoje troškove. Traže i uvid u spise što iziskuje dodatne troškove, a kada dođu pred sud, očigledno je da se nisu upoznali sa njihovim sadržajem. Sud je dužan da braniocima angažovanim na ovaj način izda rešenje kojim se potvrđuju njihovi troškovi, a potom da ga dostavi tužiocu i braniocima. Ukoliko na njih nema žalbi, a u većini slučajeva je tako, rešenje posle tri dana postaje pravosnažno i izvršno. Pošto je rešenje izvršna isprava, advokat u tom trenutku stiče pravo da tuži državu i u izvršnom postupku naplati troškove.

Ono što, takođe, privlači pažnju jeste činjenica da se braniocima troškovi dolaska na pretres isplaćuju i ukoliko se suđenje odloži zbog nedolaska okrivljenog ili zbog njegovog nedovođenja iz zavodske ustanove. U ovakvim slučajevima isplaćuje im se po 8.250 dinara.

Izvor: Vebsajt Politika, M. Derikonjić, 28.09.2015.
Naslov: Redakcija