Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

INICIJATIVA PRIVREDNIKA ZA SMANJENE NAMETA NA RAD, POREZA NA DOBIT PRAVNIH LICA I SPREČAVANJE ZLOUPOTREBE BOLOVANJA


Privredna komora Srbije uputila je prethodnih dana Vladi Republike Srbije i resornim ministarstvima tri inicijative: za smanjenje poreza i doprinosa na zarade, za smanjenje poreza na dobit preduzeća sa 15 na 10 odsto i za izmenu Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US i 113/2017) u cilju sprečavanja mogućnosti zloupotrebe bolovanja zaposlenih.

- Privredna komora Srbije kao najveća asocijacija srpskih privrednika sprovodi niz aktivnosti na poboljšanju i modernizaciji zakonodavnog okvira u Srbiji, poslovne infrastrukture, kao i na otklanjanju prepreka za poslovanje i pojednostavljenju administrativnih procedura, kako bi se izgradio stabilan, predvidiv i stimulativan privredni ambijent koji će doprineti uspešnom poslovanju kompanija i razvoju konkurentne privrede - ističe Kristina Đurić, rukovodilac Centra za pravne i ekonomske inicijative i politike PKS.

Ona navodi da su u prethodnom periodu obavljene konsultacije sa poslovnom zajednicom u cilju unapređenja poslovnog ambijenta i razvoju konkurentnosti domaće privrede.

- Analizirani su važeći propisi sa aspekta potreba privrednika i u razgovoru sa predstavnicima različitih sektora uočene su određene mogućnosti za poboljšanje regulative u oblasti fiskalnog sistema na način kojim bi se stvorio stimulativan privredni ambijent - objašnjava Đurić. - Među najvećim preprekama za novo zapošljavanje radnika jeste visoko poresko opterećenje zarada.

Naime, pregledom stopa obaveznih socijalnih doprinosa i stope poreza na zarade može se videti da se veće opterećenje na zaradu ostvaruje putem doprinosa. Ukoliko se pogleda nekoliko godina ranije može se ustanoviti tendencija pada kada je reč o stopi poreza na zarade - od 1. juna 2001. godine iznosila je 14 odsto, od 1. januara 2007. godine 12 odsto, a od 30. maja 2013. godine u primeni je stopa od 10 odsto. Dok se kod obaveznih socijalnih doprinosa uočava trend rasta. Tako je, na primer, stopa doprinosa za PIO: od 1. septembra 2004. godine iznosila 22 odsto, od 30. maja 2013. godine 24 odsto, a od 1. avgusta 2014. godine u primeni je stopa od 26 odsto.

- Porezi i doprinosi na zarade zaposlenih su veoma visoki, poreski klin na dohotke od rada iznosi skoro 63 odsto, što znači da poslodavac uplaćuje državi značajan iznos od ukupnih troškova koje ima kada je reč o naknadama za rad - ističe Katarina Đurić. - Kako bi se uočeni problemi eliminisali trebalo bi uzeti u razmatranje smanjenje poreskog klina kroz smanjenje stope doprinosa za PIO i zdravstveno osiguranje, kao i iznalaženja drugog načina za finansiranje zdravstvenog sistema.

Privrednici su, takođe, istakli da na dalji razvoj poslovanja i stimulativan privredni ambijent utiče i visina stope poreza na dobit pravnih lica. Odredbom člana 39. Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. glasnik RS", br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 - dr. zakon, 142/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015 i 113/2017) propisana je stopa poreza od 15 odsto. Smanjenje stope poreza na dobit pravnih lica sa 15 odsto na 10 procenata, dovelo bi do bržeg ekonomskog rasta zemlje i boljeg i stimulativnijeg poslovnog ambijenta, smatraju u PKS.

Pored toga, značajan problem koji negativno utiče na dalji rast i razvoj poslovanja je nedovoljan broj poreskih podsticaja/olakšica za ulaganja u osnovna sredstva.

- Naime, od januara 2014. godine ukinut je opšti poreski kredit za ulaganja u osnovna sredstva i razvoj kao nematerijalnu imovinu - podseća Kristina Đurić. - Na ovaj način, mikro, mala i srednja preduzeća, koja nemaju mogućnost za veća ulaganja i otvaranje većeg broja novih radnih mesta, dovedena su u neravnopravan položaj u odnosu na velika privredna društva i nove investitore. Ovakvo stanje je za većinu privrednih subjekata (mikro, mala i srednja privredna društva) neodrživo jer ne mogu da izdrže konkurenciju novoosnovanih velikih subjekata, koji imaju brojne podsticaje, niti uvoznika koji robu kupuju od inostranih proizvođača koji koriste subvencije matičnih država.

Poreska politika Vlade Republike Srbije bi svakako, kako ističe, trebalo da sadrži izvesne mere i podsticaje kod investiranja u dalji razvoj privrednih subjekata, a naročito kod izvozno orijentisanih. Pružanjem određenih podsticaja uticalo bi se na smanjenje troškova poslovanja, povećanje proizvodnje, izvoza, porasta zaposlenosti, povećanje dobiti privrednih subjekata ali i prihoda za republički budžet.

- U narednom periodu potrebno je nastaviti započete aktivnosti na reformi poreskog sistema i poreske administracije, s tim da bi fokus trebalo staviti i na poboljšanje doslednosti u primeni zakona, posebno od strane poreskih vlasti - navodi ona. - Ključni faktor koji treba da doprinese poboljšanju i stabilnosti fiskalnog sistema, pored unapređenja zakonskih rešenja je i konzistentnost njihove primene.

Pored toga u saradnji sa poslovnom zajednicom izvršena je analiza propisa i uočene su određene mogućnosti za unapređenje regulative u oblasti radnih odnosa u cilju sprečavanja zloupotreba privremene sprečenosti za rad od strane zaposlenih. Ukazano je da bi moguće rešenje za prevazilaženje ovog problema moglo biti omogućavanje poslodavcu da od nadležne zdravstvene institucije zatraži izveštaj na osnovu kojih bi bilo moguće utvrditi osnovanost privremene sprečenosti za rad zaposlenog u slučajevima kada je procenat zaposlenih koji su odsutni zbog privremene sprečenosti za rad veći od 10 odsto u toku jednog meseca.

Imajući u vidu značaj rada poreskih organa za poslovanje privrednih subjekata kao i transparentnost u primeni propisa od strane poreskih organa za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za razvoj privrede, Privredna komora Srbije je uspostavila saradnju sa Poreskom upravom kroz organizaciju serije skupove pod nazivom "Dani otvorenih vrata sa Poreskom upravom Republike Srbije" širom Srbije. Privrednicima su prezentovane novine iz delokruga nadležnosti Poreske uprave RS koja su od interesa za poslovnu zajednice, a koje se odnose na set poreskih propisa kao što su: Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica; Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana; Zakon o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji; Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost; Pravilnik o obliku, sadržini i načinu vođenja evidencije o PDV i obliku i sadržini pregleda obračuna PDV (popunjavanje POPDV obrasca).

Koliko privreda, preko Privredne komore Srbije, može da utiče na izmenu ili pojašnjavanje propisa koji privrednicima stvaraju probleme u poslovanju?

- U proteklom periodu između Privredne komore Srbije i Vlade Republike Srbije unapređena je saradnja na pitanjima od interesa za privredu - navodi Kristina Đurić. - Na osnovu Zakona o privrednim komorama ("Sl. glasnik RS", br. 112/2015) PKS zastupajući interese svojih članova, učestvuje u pripremi nacrta zakona i drugih propisa od značaja za privredu, što obuhvata i dostavljanje obrazloženog stava privrede nadležnom ministarstvu, kao i dostavljanje analize primene pojedinačnih propisa od značaja za privredu, sa predlozima za poboljšanje kvaliteta primene tih propisa.

Za poslovnu zajednicu od suštinske važnosti je njeno pravovremeno uključivanje u postupak izrade propisa, kao i u postupak konsultacija u vezi sa primenom propisa u praksi.

PKS izrađuje kvartalne analize primene propisa od značaja za privredu, putem kojih se identifikuju ključni i pojedinačni problemi članica komore koji negativno utiču na poslovni ambijent i definišu predlozi za donošenje ili izmenu i dopunu postojećih propisa. Pored toga u kvartalnim analizama predstavljeni su i predlozi privrede za poboljšanje kvaliteta primene propisa. Do sada je izrađeno devet kvartalnih analiza primene propisa od značaja za privredu koje se dostavljaju državnim organima.

Predstavnici Privredne komore Srbije uključeni su u rad više od sto radnih grupa za donošenje propisa, strateških dokumenata i komisija, uključujući i predstavnike PKS u 27 pregovaračkih grupa za pristupanje Srbije EU.

Na inicijativu Privredne komore Srbije, u želji da zajedničkim snagama kreiramo kvalitetnu osnovu za razvoj privrednog ambijenta u Republici Srbiji formirane su zajedničke radne grupe sa resornim ministarstvima i drugim institucijama u cilju razmatranja pitanja od zajedničkog interesa i otklanjanja prepreka sa kojim se privredni subjekti susreću u poslovanju.

Izvor: Vebsajt Novosti, S. B. - D. I. K., 26.06.2018.
Naslov: Redakcija