Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKONIK O KRIVIČNOM POSTUPKU: Krađa vozila, kao krivično delo ne postoji već dve godine, od poslednjih izmena ZKP-a, kada je ovo delo preimenovano u "neovlašćeno korišćenje tuđeg vozila", za koje je zaprećena novčana i kazna od šest meseci do pet godina zatvora


U Beogradu je 2016. godine ukradeno 980 automobila, od kojih je pronađeno 264. Najviše se kralo na Novom Beogradu, a na "ceni" lopova su kako nova tako i starija vozila bez ikakve tehnike.

Krađa vozila, kao krivično delo ne postoji već dve godine, od poslednjih promena Zakonika o krivičnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i 55/2014), kada je ovo delo preimenovano u "neovlašćeno korišćenje tuđeg vozila", za koje je zaprećena novčana i kazna od šest meseci do pet godina zatvora.

Budući da se u praksi, za ovo delo uglavnom izriče minimalna kazna, a retko se u istrazi određuje i pritvor, policajci ga u šali nazivaju "neovlašćeno preparkiravanje vozila" jer više liči na pravo lopova da uzmu automobil, provozaju ga i vrate. Problem je samo što automobile ne vraćaju vlasniku, osim uz eventualnu iznudu od par hiljada evra.

Zoran Kovačević, načelnik Drugog odeljenja beogradske policije kaže da je u Evropi praksa drugačija.

- I tamo postoji neovlašćeno korišćenje vozila, ali sa rokom od 24 sata. Nakon tog vremena, delo prerasta u krađu vozila, za koju je kazna mnogo veća - kaže Kovačević.

U Srbiji tog roka nema, a pri izricanju kazne ne uzima se u obzir ni vrednost ukradenog vozila, pa je kazna ista i za krađu automobila vrednog 3.000 i za automobil od 50.000 evra.

Kovačević kaže su izvršioci "neovlašćenog korišćenja tuđeg vozila" uglavnom povratnici u poslu i zanatu, ljudi koji imaju uhodane kanale za rasturanje vozila i prodaju bilo automobila, bilo delova. Organizovanih kriminalnih grupa, koje su se ranijih godina bavile krađom vozila, i taj broj u Beogradu dizali dnevno na 18 automobila, više nema, pa se u Beogradu dnevno, u proseku krade manje od tri vozila.

- Skupa vozila, lopovi šalju na "crno tržište" na Kosovo, u Albaniju i zemlje u okruženju. Ona se ne rasturaju u delove. Jeftiniji automobili se rasturaju, a delovi se prodaju u Srbiji. Čak postoji i legalna prodaja ukradenih delova, ali, naravno sa skinutim oznakama. Tako rastureni delovi sa ukradenih vozila završavaju čak i u legalnim prodavnicama. Policija uđe, nađe desetoro vrata automobila, ali bez ikakve oznake. U takvim situacijama, dokazivanje krivičnog dela je nemoguće - kaže Kovačević.

Za krađu skupih vozila potreban je savremeni alat ali i znanje. Lopovi u krađu idu sa laptopom i specijalnim alatom.

- Najviše automobila se krade na Novom Beogradu jer tu ima najviše vozila, parkinga i najviše pravaca za bekstvo. I najčešće se krade noću, ali bez obzira što se sve odvija pod okriljem noći, lopovi imaju problem što krađu moraju da izvedu za samo minut, dva. Zato je najbolji savet građanima da kombinuju nekoliko vrsta zaštite automobila, i elektronsku i mehaničku jer to lopovima odugovlači vreme - kaže Kovačević.

Iako od lopova najviše strahuju vlasnici luksuznih automobila, u Beogradu se kradu i vozila starije generacije, bez ikakve zaštite.

- Brave na njima lopovi obijaju šrafcigerima, a vozilo startuju "lomačem" - kaže Kovačević.

Prema podacima policije, u Beogradu je prošle godine 20 automobila kradeno na tzv. "trkača" - situaciju kada vlasnik ostavi startovano vozilo na ulici, uglavnom ispred trafike, kioska, cvećare sa namerom da se vrati za minut, dva.

- Lopovi znaju na kojim mestima se staje, tu stanu, čekaju, uleću u vozilo i beže - kaže Kovačević.

Izvor: Vebsajt Blic, T. M. S., 25.01.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija