Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKONIK O KRIVIČNOM POSTUPKU: Sud okrivljenog može da oslobodi od delimičnog troška ili troškova spora u celini ukoliko proceni da bi mu, ukoliko ih plati, njegovo izdržavanje bilo dovedeno u pitanje


Zakonik o krivičnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i 55/2014 - dalje: ZKP) jasno propisuje šta se sve podrazumeva pod troškovima postupka, ko ih snosi i u kojim slučajevima, objašnjava Bojana Stanković, portparol Višeg suda u Beogradu.

To su troškovi za svedoke, veštake, stručne savetnike, prevodioce, tumače i stručna lica i troškove uviđaja, troškove prevoza okrivljenog, izdatke za dovođenje okrivljenog, putne troškove službenih lica, troškovi lečenja okrivljenog za vreme dok se nalazi u pritvoru, kao i troškovi porođaja, osim onih koji se naplaćuju iz Fonda za zdravstveno osiguranje. Takođe, troškovi krivičnog postupka obuhvataju i nadoknade za tehnički pregled vozila, analize uzoraka i prevoz tela do mesta obdukcije, nagradu tumaču, braniocu, nužne izdatke oštećenog i njegovog zakonskog zastupnika – navodi Stankovićeva.

ZKP jasno propisuje šta sve spada u sudske troškove, ali i ko ih i u kojim slučajevima plaća. Ukoliko se krivični postupak okonča odlukama koje su povoljne za okrivljenog (rešenjem o obustavi krivičnog postupka, odbijajućom ili oslobađajućom presudom) sud će mu priznati pravo na naknadu troškova, njegove nužne izdatke i nagradu braniocu, veštaku ili stručnom saradniku. Svi ovi troškovi okrivljenom će biti isplaćeni iz republičkog budžeta.

U suprotnom slučaju, odnosno ako se postupak protiv okrivljenog okonča osuđujućom presudom, on će biti obavezan da nadoknadi troškove krivičnog postupka, osim kada sud odluči drugačije. Naime, ZKP propisuje da sud okrivljenog može da oslobodi od delimičnog troška ili troškova u celini ukoliko proceni da bi mu, ukoliko ih plati, njegovo izdržavanje bilo dovedeno u pitanje.

Ako je reč o obaveznoj stručnoj odbrani (na primer, krivični postupak se vodi za krivično delo za koje je zaprećena kazna zatvora od osam godina ili teža), a okrivljeni ne izabere branioca ili u toku postupka ostane bez njega, tužilac ili predsednik suda pred kojim se postupak vodi postaviće mu branioca po službenoj dužnosti. U ovom slučaju troškovi odbrane padaju na teret budžetskih sredstava suda – objašnjava Stankovićeva.

Ukoliko se, pak, dogodi da okrivljeni u prvostepenom postupku bude osuđen, a u žalbenom oslobođen, troškovi postupka biće isplaćeni iz budžetskih sredstava.

Koliko će koštati sudski postupak, nemoguće je predvideti. Troškovi će zavisiti od sudskih taksa, troškova advokata, broja i vrste izvedenih dokaza, angažovanja stručnog saradnika...

Zvaničan podatak koliko se novca godišnje iz budžeta isplati na ime sudskih troškova – ne postoji. Nejasno je i da li sudije, koje odlučuju o iznosu sudskih taksa, neko kontroliše.

Parnični postupak

 Prema odredbama Zakona o parničnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 49/2013 - odluka US, 74/2013 - odluka US i 55/2014), svaka stranka prethodno sama snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. Ako stranka predloži izvođenje dokaza, dužna je da po nalogu suda unapred položi iznos potreban za podmirenje troškova koje će nastati. U slučaju da izvođenje dokaza predlažu obe stranke, sud će da odredi da iznos potreban za podmirenje troškova polože obe stranke na jednake delove.

Stranka koja u celini izgubi parnicu dužna je da protivnoj stranci naknadi troškove, a onaj koji podnese tužbu dužan je da nadoknadi troškove tuženom ako on nije dao povoda za tužbu i ako je priznao tužbeni zahtev u odgovoru na tužbu. Svaka stranka snosi svoje troškove ako je parnica okončana sudskim poravnanjem posle uspele medijacije.

Izvor: Vebsajt Politika, Miroslava Derikonjić, 23.03.2018.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija