Zastava Bosne i Hercegovine

NACRT ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA: Sudovi će imati obavezu da vode evidenciju potrošačkih sporova i te podatke prosleđuju Ministarstvu trgovine. U parničnom postupku potrošač neće plaćati sudsku taksu za tužbu ako vrednost spora ne prelazi 500.000 dinara. Što se tiče turističkih putovanja, ako organizator ne pruži informacije o svim troškovima, putnik nije u obavezi da te nenajavljene troškove plati


Građani će uskoro moći da izbegnu svakodnevne pozive na svoje fiksne i mobilne telefone nasrtljivih trgovaca koji nude proizvode. Do promene koja će olakšati život mnogima dolazi nakon što se usvoji novi Zakon o zaštiti potrošača.

Zvonjava fiksnog telefona danas u Srbiji često znači da imate priliku da u narednih nekoliko minuta svog života saznate sve o proizvodu koji vas obično ne zanima. Nacrt zakona o zaštiti potrošača, koji je prošao javnu raspravu a sada ga čeka i rasprava na sednici Vlade, nakon čega ulazi u skupštinsku proceduru, predviđa uvođenje registra zabrane za telemarketing, kako se taj način prodaje zove. Opsedanje prodavaca telefonom moglo bi da ode u istoriju jer Srbija usaglašava svoje propise sa onima iz Evropske unije, konkretno u Poglavlju 28, što je i cilj novih predloga.

Tako će sada biti zabranjeno direktno oglašavanje telefonom, faksom ili elektronskom poštom, bez prethodnog pristanka potrošača.

"Zabranjeno je upućivati pozive ili poruke telefonom potrošačima koji su se upisali u registar potrošača koji ne žele primati pozive i poruke u okviru promocije i prodaje telefonom. Ministar uređuje postupak upisa i ispisa, uslove i način korišćenja registra", piše u Nacrtu zakona.

S druge strane, Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije, smatra da ćemo na ovu listu ipak još čekati.

- Taj deo zakona treba da bude regulisan podzakonskim aktima, a kada će oni biti doneti, još se ne zna. Ne očekujem da će lista biti formirana u skorije vreme. Svakako, ona je mogla biti urađena i do sada, ali nije. Trgovci su uvek u jačoj poziciji nego potrošači, dok Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija koje predlaže ovaj zakon očigledno ne može u isto vreme da štiti i trgovce i potrošače - rekao je Papović.

Zakon o zaštiti potrošača ("Sl. glasnik RS", br. 62/2014, 6/2016 - dr. zakon i 44/2018 - dr. zakon) inače i ranije je zabranjivao "nasrtljivo poslovanje", što znači da ako vas iz jedne firme zovu telefonom i nude određeni proizvod, a vi im striktno kažete da ne želite da više kontaktiraju s vama, po pravilu to više ne bi trebalo da čine.

Nacrtom zakona je sada predviđeno da Ratel vodi poseban registar u kojem bi trebalo da se nađu telefonski brojevi onih koji ne žele da putem telefona dobijaju trgovačke ponude i na taj način bi im privatnost bila zaštićena.

Prodavci bi trebalo da pre nego što ukucaju broj telefona, provere da li je on upisan u registar ili ne.

Zakon predviđa još i rešavanje vansudskih poravnanja u sporovima između trgovca i potrošača. No s druge strane sudovi će imati obavezu da vode "evidenciju potrošačkih sporova" i te podatke prosleđuju Ministarstvu trgovine. U parničnom postupku potrošač neće plaćati sudsku taksu za tužbu ako vrednost spora ne prelazi 500.000 dinara. Što se tiče turističkih putovanja, ako organizator ne pruži informacije o svim troškovima, putnik nije u obavezi da te nenajavljene troškove plati.

Hrvatska je pre skoro tri godine uvela registar "Ne zovi".

U susednoj Hrvatskoj problem sa nasrtljivim prodavcima rešili su još pre tri godine. Svako ko ima problem sa trgovcima može slanjem obrasca na adresu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne delatnosti da se prijavi u registar i zauvek blokira ovakve pozive. Regulisano je da građani u registar budu upisani u roku od nedelju dana od primanja zahteva.

Izvor: Vebsajt Blic, Aleksandar Latas, 21.12.2019.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija